Najnovije
SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime
Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.
Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".
Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.
Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".
Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".
Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.
SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.
Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.
"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.
Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.
Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.
Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.
Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".
No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.
"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.
"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."
Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".
Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.
U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".
Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.
I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.
Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.
Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.
See all News Updates of the Day
Ukrajina napala Moskvu sa 32 drona, najveći udar na rusku prijestolnicu
Ukrajina je u nedjelju napala Moskvu s najmanje 32 bespilotne letjelice, što je najveći napad bespilotnih letjelica na rusku prijestolnicu od početka rata 2022. godine, prisiljavajući preusmjeravanje letova sa tri glavna gradska aerodroma i povrijedivši najmanje jednu osobu.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je 32 bespilotne letelice koje su letjele ka Moskvi iznad okruga Ramenskoe i Kolomenski u moskovskoj oblasti, kao i u gradu Domodedovo, gdje se nalazi jedan od najvećih aerodroma u gradu, rekao je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
„Uništena su 32 drona koji su letjeli za Moskvu“, rekao je Sobjanin. On je prijavio da nema veće štete, iako je ruska federalna agencija za vazdušni saobraćaj saopštila da su aerodromi Domodedovo, Šeremetjevo i Žukovo preusmjerili letove.
Jedna osoba je povrijeđena.
Aerodromi su od tada nastavili sa radom, saopštila je ruska agencija za nadzor avijacije Rosaviatsia.
Moskva i njena okolna regija, sa populacijom od najmanje 21 milion ljudi, jedna je od najvećih metropolitanskih područja u Evropi, uz Istanbul.
Okrug Ramenskoye, oko 45 kilometara jugoistočno od Kremlja, posljednji je put bio na meti u septembru u tada najvećem ukrajinskom napadu na glavni grad Rusije, kada su ruske jedinice protivvazdušne odbrane uništile 20 dronova.
Neprovjereni video objavljen na ruskim Telegram kanalima prikazuje dronove kako zuje preko horizonta. Ruski zvaničnici izvijestili su o višestrukim ukrajinskim napadima dronovima u drugim regijama, među kojima su regije Kaluga, Bryansk i Orlov.
Rat u Ukrajini koji traje 2-1/2 godine ulazi u ono što neki zvaničnici kažu da bi mogao biti njegov konačni čin nakon što su moskovske snage napredovale najbržim tempom od prvih dana rata i Donald Trump je izabran za 47. predsjednika Sjedinjenih Država .
Trump, koji je preuzeo dužnost u januaru, rekao je tokom kampanje da bi mogao donijeti mir u Ukrajini u roku od 24 sata, ali bez detalja o tome kako će to učiniti.
Kada je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy nazvao Trumpa da mu čestita na pobjedi na predsjedničkim izborima, pozivu se pridružio izvršni direktor Tesle i Trumpov pristalica Elon Musk, javljaju mediji. Musk posjeduje SpaceX, koji pruža usluge satelitske komunikacije Starlink koje su od vitalnog značaja za ukrajinsku odbranu.
Moskovski 'kišobrani'
Kijev, koji je i sam meta uzastopnih masovnih udara ruskih snaga dronovima, pokušao je uzvratiti udarac svom znatno većem istočnom susjedu ponovnim napadima bespilotnih letjelica na rafinerije nafte, aerodrome, pa čak i ruske strateške radarske stanice za rano upozoravanje.
Dok front od 1.000 kilometara u velikoj mjeri ličio na rovove iz Prvog svjetskog rata i artiljerijsku borbu tokom većeg dijela rata, jedna od najvećih inovacija sukoba je rat dronom.
Moskva i Kijev su nastojali da kupe i razviju nove bespilotne letjelice, razmjeste ih na inovativne načine i traže nove načine da ih unište - od upotrebe pušaka farmera do naprednih elektronskih sistema za ometanje.
Moskva je razvila niz elektronskih "kišobrana" nad Moskvom, sa dodatnim naprednim unutrašnjim slojevima iznad strateških zgrada, i složenom mrežom protivvazdušne odbrane koja obara dronove prije nego što stignu do Kremlja u srcu ruske prijestonice.
Obje strane su jeftine komercijalne bespilotne letjelice pretvorile u smrtonosno oružje, istovremeno povećavajući vlastitu proizvodnju. Vojnici s obje strane su prijavili strah od bespilotnih letjelica -- i obje strane su u svojoj propagandi koristile sablasne video snimke fatalnih udara dronova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je nastojao izolirati Moskvu od teških ratnih teškoća, nazvao je ukrajinske napade dronovima koji ciljaju civilnu infrastrukturu poput nuklearnih elektrana "terorizmom" i obećao odgovor.
Moskva, daleko najbogatiji grad u Rusiji, doživljava procvat tokom rata, podstaknuta najvećim trošenjem sredstava za odbranu od Hladnog rata.
Na moskovskim bulevarima nije bilo traga panike.
Industrija električnih vozila promatra Muskovu ulogu u određivanju tarifa
Industrija električnih vozila pomno prati kako će šef Tesle Elon Musk, koji je odigrao ključnu ulogu u pobjedi novoizabranog republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, iskoristiti svoj utjecaj na novog predsjednika kako bi upravljao budućnošću industrije.
U pitanju je nekoliko stvari, uključujući pristup nove administracije tarifama na kineska električna vozila i poreskim olakšicama. U očekivanju odluka koje su povoljne za Teslu, dionice kompanije porasle su za 27% nakon objavljivanja izbornih rezultata, čime je njena tržišna kapitalizacija dostigla 1 bilion dolara.
Tokom kampanje, Trump je rekao da će povećati carine na kinesku robu i ukinuti porezne kredite koji su dostupni kupcima električnih vozila u SAD-u. Također je obećao da će smanjiti ili eliminirati mnoge standarde emisija vozila u okviru Agencije za zaštitu okoliša, koji podržavaju industriju električnih vozila.
Analitičari industrije su podijeljeni oko toga da li su visoke tarife na kineska električna vozila povoljne ili štetne za Teslin posao. Neki analitičari sugeriraju da bi Musk mogao uvjeriti Trumpovu administraciju da smanji carine na kineska električna vozila i da bi čak mogao ublažiti cjelokupni tarifni režim za kinesku robu.
Međutim, Musk će vjerovatno podržati eliminaciju poreskog kredita od 7.500 dolara koji se daje kupcima električnih vozila u Sjedinjenim Državama. Odsustvo poreskih olakšica bi otežalo proizvođačima starih automobila da uvedu EV verzije svojih automobila u konkurenciji sa Teslom.
"Kako je Elon Musk igrao vrlo važnu ulogu u finansiranju Trumpove kampanje, on će bez sumnje imati pažnju američkog predsjednika i igrati ulogu koja će pomoći u oblikovanju politike koja je korisna za Teslu i njegove druge poslove", rekao je za Glas Amerike Bill Russo, osnivač i Izvršni direktor Automobility Limited, platforme za strateško savjetovanje i ulaganja sa sjedištem u Šangaju.
Istina, Musk se usprotivio američkim carinama na električna vozila kineske proizvodnje prošlog maja. "Ni Tesla ni ja nismo tražili ove tarife. Zapravo, bio sam iznenađen kada su objavljene. Stvari koje koče slobodu razmjene ili narušavaju tržište nisu dobre", rekao je Musk nakon što je Bidenova administracija povećala tarife na kineska električna vozila.
Pitanje je hoće li se nastaviti protiviti tarifama na kineska električna vozila nakon Trumpovog ulaska u Bijelu kuću. Jedan dio analitičara predviđa da će Musk nastaviti ovu liniju argumenata jer Kina čini jednu trećinu prodaje Tesle.
„Tesla je u Kini jer je Elonu Musku potrebna obim i efikasna struktura troškova kineskog lanca nabavke kako bi kompanija bila konkurentnija širom svijeta“, rekao je Russo.
Kina proizvodi preko 70% baterija za električna vozila u svijetu i gotovo dvije trećine svih električnih vozila i srodnih komponenti. „Tarife poskupljuju pristup ovom lancu snabdijevanja, a to ne pomaže Tesli“, rekao je.
Između januara i maja ove godine Tesla je u Kini prodao gotovo isto toliko automobila koliko je prodao u Sjedinjenim Državama. Kineski potrošači kupili su jednu trećinu Tesla automobila svih modela u ukupnom iznosu od 513.644. U istom periodu, kompanija je prodala 522.444 vozila u SAD.
Analitičar Wedbush Securities Dan Ives tvrdi da bi više tarife pomogle Tesli da se bolje takmiči s kineskim EV na američkom tržištu.
„Tesla ima obim neuporediv u industriji električnih vozila i ova dinamika mogla bi Musku i Tesli dati jasnu konkurentsku prednost u okruženju bez subvencija za EV, zajedno s vjerovatno višim kineskim tarifama koje bi nastavile potiskivati jeftinije kineske EV igrače. (BYD, Nio itd.) od preplavljenja tržišta SAD-a u narednim godinama", rekao je Ives u bilješci klijentima ove sedmice.
Zauzimajući drugačije mišljenje, Beatrix C. Keim, direktorica njemačkog Centra Automotive Research, rekla je da je malo vjerovatno da će sljedeći predsjednik slušati argumente za smanjenje tarifa na kineska električna vozila.
"Postoji 100% tarifa za kineska električna vozila. Ne mislim da će Trump to oslabiti", rekla je ona. Visoka carina ne utiče na Teslu jer ne izvozi automobile iz svoje fabrike u Šangaju za američko tržište, već ih proizvodi u SAD.
Keim je rekla da će Musk učiniti sve što služi Teslinom poslovanju u Kini. "Kinezi će vrlo vjerovatno reagirati emocionalno ako se smatra da djeluje protiv interesa Kine", rekla je ona. "Kineski kupci su jednom blokirali prodaju Tesla automobila, a ovo se može ponoviti."
Musk je prošlog aprila rekao da voli kineski narod.
"Veliki sam obožavatelj Kine. Imam i puno obožavatelja u Kini. Pa, osjećaji su uzvraćeni", rekao je Musk, kojeg su na kineskim društvenim mrežama često opisivali kao "prijatelja Kine", rekao je u aprilu.
Tesla će u narednim mjesecima predstaviti novi potpuno samovozeći (FSD - Supervised) automobil, iako sigurnost vozila ostaje pod kontrolom. Musk mora imati dovoljan utjecaj i u Washingtonu i u Pekingu da dobije regulatorna odobrenja neophodna za njegovu prodaju.
"Kina će vjerovatno odobriti FSD jer bi željela pokazati dobru volju prema stranoj tehnologiji", rekao je Russo. Međutim, Teslin FSD možda ima ograničeno tržište u Kini gdje lokalni proizvođači igraju mnogo veću ulogu.
Keim je rekao da se Teslin FSD možda neće suočiti s regulatornim izazovima u Europi, ali će mu možda biti teško pronaći dovoljno kupaca u suočavanju s lokalnom konkurencijom.
Jedno od pitanja koje se često postavlja je da li bi Kina uzvratila uvođenjem većih carina na američku robu, uključujući Teslu.
"Ovo je malo vjerovatno, jer je Tesla investirao u Kinu i koristi se kao primjer kako su strani brendovi i dalje dobrodošli u Kini, a Tesla se drži kao mjerilo za kineske kompanije", rekao je Russo.
"Ubijajuća konkurencija se ne smatra zdravom za napredni razvoj kineskih proizvođača automobila. Ovo je u oštroj suprotnosti s načinom na koji su se do sada ponašale SAD."
Sudija otkazao sudske rokove u Trumpovom slučaju izbora 2020. nakon njegove predsjedničke pobjede
Sudija koji je nadgledao slučaj miješanja Donalda Trumpa u izbore 2020. otkazao je sve preostale sudske rokove u petak, dok tužioci procjenjuju "odgovarajući kurs za dalje" u svjetlu predsjedničke pobjede republikanca.
Specijalni savjetnik Jack Smith optužio je Trumpa prošle godine za planiranje poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. i nezakonito gomilanje povjerljivih dokumenata na svom imanju Mar-a-Lago.
Ali Smithov tim procjenjuje kako da okonča dva savezna slučaja prije nego što novoizabrani predsjednik preuzme dužnost zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravde koja kaže da se trenutni predsjednici ne mogu krivično goniti, rekla je osoba upoznata s tim pitanjem za Associated Press.
Trumpova pobjeda nad potpredsjednicom Kamalom Harris znači da Ministarstvo pravde vjeruje da se on više ne može suočiti s krivičnim gonjenjem u skladu s pravnim mišljenjima odjela koji imaju za cilj da štite predsjednike od krivičnih optužbi dok su na funkciji.
Trump je kritizirao oba slučaja kao politički motivirana i rekao da će smijeniti Smitha "u roku od dvije sekunde" od preuzimanja dužnosti.
U sudskom podnesku u petak u slučaju izbornog slučaja 2020, Smithov tim je zatražio da otkaže sve nadolazeće sudske rokove, rekavši da mu je potrebno "vrijeme da procijeni ovu okolnost bez presedana i odredi odgovarajući kurs za dalje u skladu s politikom Ministarstva pravde".
Američka okružna sutkinja Tanya Chutkan brzo je odobrila zahtjev i naložila tužiocima da do 2. decembra podnesu sudske dokumente sa svojim "predloženim tokom za ovaj slučaj".
Trumpu je suđenje trebalo biti u martu u Washingtonu, gdje je više od 1.000 njegovih pristalica osuđeno po optužbama za svoje uloge u pobuni na Kapitolu. No, njegov slučaj je zaustavljen jer je Trump nastavio sa svojim širokim zahtjevima za imunitet od krivičnog gonjenja koji su na kraju dospjeli pred Vrhovni sud SAD.
Vrhovni sud je u julu presudio da bivši predsjednici imaju širok imunitet od krivičnog gonjenja i vratio slučaj Chutkan kako bi utvrdio koji od navoda iz optužnice može napredovati.
Slučaj povjerljivih dokumenata bio je u zastoju od jula kada ga je sudija Aileen Cannon, koju je imenovao Trump, razriješila uz obrazloženje da je Smith nezakonito imenovan. Smith je uložio žalbu 11. američkom okružnom apelacionom sudu u Atlanti, gdje je zahtjev za oživljavanje slučaja na čekanju.
Čak i dok Smith nastoji povući dokumentaciju protiv Trumpa, čini se da će nastaviti da osporava odluku o zakonitosti njegovog imenovanja s obzirom na presedan koji bi takva presuda stvorila.
Ministarstvo pravosuđa SAD objelodanilo iranski plan ubistva Donalda Trumpa
Iranski operativci planirali su da ubiju Donalda Trumpa samo nekoliko sedmica prije američkih predsjedničkih izbora i bili su spremni na druge zavjere protiv kritičara režima i visokoprofiliranih meta kako bi to doveli do kraja, kaže se u sudskim dokumentima.
Otkrića, u dokumentima otkrivenim u petak protiv osumnjičenih za nepovezanu zavjeru za plaćeno ubistvo, proizilaze iz serije razgovora između navodnog kolovođe, 51-godišnjeg Farhada Shakerija, i FBI-a.
Dokumenti pokazuju da je Shakeri, koji je rekao da je bio u Teheranu u vrijeme razgovora, pristao razgovarati s FBI-jem kako bi dobio smanjenu zatvorsku kaznu za neimenovanog zatvorenika u SAD.
Shakeri je rekao agentima da mu se sredinom i krajem septembra obratio zvaničnik iz Korpusa Islamske revolucionarne garde, tražeći od njega da pauzira zavjeru za ubistvo iranske disidentice i novinarke u New Yorku, kako bi umjesto toga krenuo na Trumpa.
Shakeri je rekao da je od njega zatraženo da dostavi plan u roku od sedam dana i da kada je rekao da bi ciljanje na Trumpa bilo skupo, zvaničnik IRGC-a mu je rekao: "Već smo potrošili puno novca... novac nije problem."
On je također rekao FBI-u da, ako plan ne bude formuliran u roku od sedam dana, zvaničnik IRGC-a planira sačekati do izbora u SAD-u, s obrazloženjem da će Trump izgubiti i da će ga biti lakše ubiti.
Sudski dokumenti ne govore da li su Shakerijeve razgovore sa FBI-jem odobrila IRGC ili druge vlasti u Iranu. Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Zavjera protiv Trumpa samo je posljednja u onome što su američki zvaničnici opisali kao drske pokušaje Teherana da ubije bivšeg i budućeg predsjednika SAD kao odmazdu za napad dronom u Bagdadu 2020. u kojem je ubijen Qassem Soleimani, vođa snaga IRGC-a Kuds.
U avgustu su američki zvaničnici optužili Pakistanca, Asifa Merchanta, koji je nekoliko mjeseci ranije otputovao u Sjedinjene Države u ime Irana tražeći ubice da ubiju Trumpa i druge.
"Malo je aktera u svijetu koji predstavljaju tako ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država kao što je to slučaj u Iranu", rekao je američki državni tužilac Merrick Garland u saopćenju u petak.
"Nećemo dopustiti pokušaje iranskog režima da ugrozi američki narod i američku nacionalnu sigurnost", dodao je.
Američki zvaničnici posebno su zabrinuti zbog toga što Iran koristi kriminalne bande i druge za obavljanje svog prljavog posla ((zavjere)) na američkom tlu.
Sudski dokumenti navode da Shakeri, državljanin Afganistana koji je emigrirao u SAD kao dijete, odgovara opisu.
U dokumentima se kaže da je Shakeri deportovan iz SAD-a 2008. godine, nakon što je proveo 14 godina u zatvoru zbog pljačke. Ali dodaju da je Shakeri tokom svog boravka iza rešetaka pravio mrežu kriminalnih saradnika koje bi potom koristio u naporima da izvrši iranska naređenja.
Prema tužiocima, jedan od tih saradnika je radio sa Shakerijem sve do američkih izbora na ubistvu novinara Perzijske službe Glasa Amerike Masihe Alinejada, opisane u sudskim dokumentima kao "iransko-američka novinarka, pisac i politički aktivista i otvorena kritičarka kršenje ljudskih prava i korupcije iranskog režima."
Saradnik, 49-godišnji Carlisle Rivera, tada se obratio jednom od svojih poznanika, 36-godišnjem Jonathanu Loadholtu, da izvrši napad za sumu od 100.000 dolara.
Rivera i Loadholt uhapšeni su u četvrtak.
Shakeri, Rivera i Loadholt optuženi su za plaćeno ubistvo, zavjeru radi izvršenja plaćenog ubistva i zavjeru za pranje novca. Optužbe predviđaju maksimalne zatvorske kazne od 10 do 20 godina.
Shakeri je također optužen za zavjeru radi pružanja materijalne podrške stranoj terorističkoj organizaciji.
Alinejad je u petak izrazila zaprepaštenje što je uvučena u zavjeru da se ubije novoizabrani predsjednik.
"Šokirana sam", napisala je na platformi društvenih mreža X. "Osoba kojoj je dodijeljen atentat na @realDonaldTrump-a također je bio zadužen da me ubije na tlu SAD."
"Došla sam u Ameriku da prakticiram svoje pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana - ne želim da umrem", rekla je. "Hvala policiji što me štiti."
Prošlog mjeseca, američki tužioci podigli su optužnicu protiv visokog zvaničnika IRGC-a u vezi s neuspjelim pokušajem atentata na Alinejad 2022. godine.
Indija optimistična po pitanju Trumpovog predsjedništva, zabrinuta zbog trgovine, carina
Dok Indija očekuje da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost, postoji optimizam da će strateški odnosi koje su dvije zemlje izgradile posljednjih godina ojačati. Indija se također nada da će imati koristi ako Trump zauzme manje konfrontacijski pristup Rusiji, kažu analitičari.
New Delhi se takođe priprema za turbulencije u trgovinskim odnosima, međutim, na koje bi mogao uticati Trumpov plan „Amerika na prvom mjestu“.
U svojoj čestitki objavljenoj na platformi društvenih medija X, indijski premijer Narendra Modi nazvao je Trumpa svojim “prijateljem” i rekao: “Radujem se obnavljanju naše saradnje na daljem jačanju sveobuhvatnog globalnog i strateškog partnerstva Indije i SAD.”
Modi je podijelio fotografije zagrljaja dvojice lidera iz Trumpove posjete Indiji tokom njegovog prvog mandata 2020. godine - u vrijeme kada je Trump dijelio tople odnose s Modijem.
Analitičari u New Delhiju očekuju da će Indija ostati ključni partner Washingtona.
“U poređenju s većinom drugih zemalja, posebno s nekim od najbližih partnera SAD, možda je Indija bolje pozicionirana zbog svog centralnog položaja u Indo-Pacifiku i uloge koju igra u protivteži Kini”, rekao je Harsh Pant, potpredsjednik za studije i vanjsku politiku u Observer Research Foundation u New Delhiju.
"S obzirom da je Trump ulagao u ovo partnerstvo u svom ranijem mandatu, postoji nada da će nastaviti istom putanjom", rekao je.
Grupa Quad – partnerstvo između Sjedinjenih Država, Japana, Australije i Indije, koja je ranije bila u mirovanju – oživljena je pod prethodnom Trumpovom administracijom u odnosu na Kinu.
Međutim, u hodnicima moći u New Delhiju opstaje i osjećaj neizvjesnosti. "Odnos bi se mogao suočiti sa "štucanjem", što trenutno ne možemo predvidjeti s obzirom na Trumpov stil vođenja i nepredvidljivost", rekao je Pant.
Indija se također nada da će se sukob između SAD i Rusije smanjiti pod Trumpovom administracijom. Tokom kampanje, Trump je rekao da će okončati rat Rusije i Ukrajine, ne navodeći detalje. U prošlosti je govorio o dobrim odnosima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Ako se neprijateljstvo SAD prema Rusiji smanji pod Trumpom, vjerujemo da bi to smanjilo ekstremnu i ogromnu ovisnost Rusije o Kini, što je dobro iz perspektive Indije“, kaže Sreeram Chaulia, dekan Jindal škole za međunarodne poslove na O.P. Jindal Global Univerzitetu.
Uprkos nedavnom otopljavanju veza s Kinom, Indija je i dalje oprezna prema Pekingu.
Drugi ističu da bi održavanje bliskih veza Indije s Rusijom moglo postati lakše pod Trumpovim predsjedavanjem. Indija je odbila da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije ili da osudi rat u Ukrajini, stavovi koji su postali iritantni u Washingtonu.
“Čini se da Trump ima manje oštar pristup Rusiji, a to će pomoći Indiji tako što će olakšati balansiranje odnosa između Washingtona i Rusije”, rekao je Anand Kumar, saradnik na Institutu za odbrambene studije i analize Manohar Parrikar u New Delhiju.
"Tarifni kralj"
Iako će sigurnosne veze vjerovatno ostati na pravom putu, postoji zabrinutost oko toga da li će trgovinski odnosi biti pogođeni pod Trumpom, koji je rekao da će slijediti plan „Amerika na prvom mjestu“ i nametnuti carine zemljama koje imaju trgovinski suficit s Washingtonom.
SAD su najveći trgovinski partner Indije - dvosmjerna trgovina prošle godine iznosila je gotovo 120 milijardi dolara, uz suficit od 30 milijardi dolara u korist Indije.
Tokom svog prethodnog mandata, Trump je Indiju nazivao “kraljicom carina”, kritizirao je visoke carine koje je New Delhi nametnuo na američke proizvode kao što su motocikli Harley-Davidson i ukinuo oznaku Indije kao zemlje u razvoju koja je omogućila preduzećima da izvoze stotine proizvoda bez carine u Sjedinjene Države. Indija je uzvratila povećanjem carina na neke američke proizvode.
Takve tenzije bi se mogle pogoršati jer će Trump vjerovatno potaknuti New Delhi da snizi uvozne carine za američke kompanije. „Ovo će biti klizav teren za Indiju; mogao bi zahtijevati tržišne ustupke”, rekao je Chaulia.
Indijski zvaničnici, međutim, zvučali su optimistično.
"Već je došlo do preuređivanja lanaca snabdijevanja. Vrlo je vjerovatno da će se, s obzirom na rezultate izbora [u SAD], ovo ubrzati. Nešto od toga će biti ometajuće, ali mi u Indiji to vidimo kao priliku", Indijski ministar vanjskih poslova Jaishankar Subrahmanyan rekao je poslovnim liderima u Australiji u četvrtak.
On je mislio na trend kompanija kao što je Apple koji postavljaju proizvodne baze u Indiji dok su nastojali da diverzificiraju proizvodnju iz Kine.
Ali analitičari kažu da bi Trump mogao imati dijametralno drugačiji pristup.
“On ima tu filozofiju "onshoringa", koja vraća proizvodnju u SAD, a ne prijateljstvo o kojem je Biden govorio – to je ohrabrivanje preduzeća da se presele u prijateljske zemlje. Dakle, ukupna ideja da bi američke kompanije koje napuštaju Kinu mislile na Indiju kao alternativu – taj model Trump možda neće ohrabriti”, rekao je Chaulia.
Odbrana i tehnologija
Postoje i pitanja o tome kako će napredovati odbrambena i tehnološka saradnja između Indije i SAD koja je dobila zamah pod Bidenovom administracijom.
Indija se zalagala za ko-proizvodnju odbrambene tehnologije umjesto da se oslanja samo na direktnu kupovinu vojne opreme; Održavanje toga pod Trumpom može predstavljati izazov, smatraju analitičari.
“SAD su djelovale pod pretpostavkom da je jačanje indijskih sposobnosti u američkom interesu, posebno u balansiranju sa Kinom. Ali Trump će vjerovatno tražiti nekog indijsko 'milo' za američko 'drago'”, napisao je analitičar C. Raja Mohan u novinama Indian Express u četvrtak.
"Indija bi se mogla naći na strmoj krivulji učenja jer je shvatila da možda neće biti 'besplatnog ručka' pod Trumpovim drugim mandatom", napisao je Mohan.
Ipak, dok se Indija priprema za navigaciju za Trumpovo predsjedništvo, postoji opći osjećaj samopouzdanja.
“Mislim da Indija nije toliko zabrinuta kao neke druge svjetske metropole. New Delhi razumije da ako se Trumpova opsesija Kinom nastavi, to Indiji daje veći prostor za manevar”, rekao je Pant.
