Najnovije
SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime
Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.
Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".
Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.
Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".
Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".
Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.
SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.
Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.
"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.
Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.
Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.
Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.
Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".
No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.
"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.
"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."
Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".
Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.
U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".
Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.
I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.
Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.
Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.
See all News Updates of the Day
Ekonomija u SAD: Novih 143.000 radnih mjesta u januaru, stopa nezaposlenosti pala na 4 posto
Poslodavci u Sjedinjem Državama su u januaru otvorili 143.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na četiri posto na početku 2025.
Prvi izvještaj o poslovima u drugom mandatu Donalda Trumpa sugeriše da je naslijedio tržište rada koje je solidno, ali ne i spektakularno. Otvaranje radnih mjesta u januaru smanjeno je u odnosu na 263.000 u novembru i 307.000 u decembru. Ekonomisti su očekivali oko 170.000 novih radnih mjesta u januaru.
Većina Amerikanaca još uvijek ima neobičnu sigurnost kada je u pitanju zaposlenje. Ali za one koji traže posao, ta potraga postaje sve teža kako se tržište rada "hladi" od perioda između 2021. i 2023.
Prosječne plate po satu porasle su za 0,5 posto u odnosu na decembar i 4,1 posto u odnosu na januar 2024, što je malo više nego što su ekonomisti očekivali – vijest koja bi mogla biti razočaravajuća za borce protiv inflacije u Federalnim rezervama (Centralna banka SAD).
Carl Weinberg and Mary Chen iz organizacije "High Frequency Economics" navode da "nema razloga za zabrinutost u vezi sa snagom privrede u današnjem izvještaju o zapošljavanju".
Ali su dodali da podaci o zapošljavanju u posljednja tri mjeseca ukazuju na to da Federalne rezerve neće žuriti da ponovo snize kamatne stope nakon što je tri puta smanjio kamatne stope u 2024.
Zdravstvene kompanije otvorile su 44.000 radnih mjesta, što je pad od 57.000 u odnosu na prosjek iz 2024. Trgovci su zaposlili 34.000 radnika. A vlada na svim nivoima otvorila je 32.000 radnih mjesta. Rudarske kompanije su zatvorile 8.000 radnih mjesta.
Budućnost ne djeluje tako svijetlo, ocjenjuje agencija AP.
Savezni sudija je privremeno blokirao plan predsjednika Donalda Trumpa da smanji broj federalnih radnika nudeći im finansijske podsticaje, ali je zamrzavanje zapošljavanja koje je Trump potpisao 20. januara "negativno za rast zaposlenosti", napisao je Bradley Saunders, ekonomista u Capital Economics, u komentaru prošle nedjelje.
Ekonomisti su također zabrinuti zbog Trumpove prijetnje da će voditi trgovinski rat protiv drugih zemalja. Već je uveo porez od 10 deset posto na uvoz iz Kine.
Sekretarijat rada također izvještava da poslodavci objavljuju manje poslova. Mjesečni broj radnih mjesta je pao sa rekordnih 12,2 miliona u martu 2022. na 7,6 miliona u decembru – što je još uvijek pristojan broj prema historijskim standardima.
Kako se tržište rada "hladi", američki radnici gube povjerenje u vlastitu sposobnost da pronađu bolju platu ili uslove rada promjenom posla. Broj ljudi koji su dali otkaz pao je sa rekordnih 4,5 miliona u aprilu 2022. na decembarskih 3,2 miliona, što je ispod nivoa prije pandemije.
U redovnim godišnjim revizijama, Sekretarijat rada je u petak izvestio da otvaranje novih radnih mjesta od aprila 2023. do marta 2024. nije bilo tako dobro kao što je prvobitno prijavljeno: 589.000 radnih mjesta manje je otvoreno tokom tih 12 mjeseci. Preliminarne procjene, objavljene u augustu, sugerišu da će revizije biti veće - 818.000 radnih mjesta.
Desetine država se protive Trumpovom sankcionisanju Međunarodnog krivičnog suda
Međunarodni krivični sud (MKS) u petak je osudio odluku predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije sudu zbog istraga o Americi i Izraelu, i poručio da će nastaviti borbu za "pravdu i nadu" širom svijeta.
Trump je u četvrtak potpisao uredbu o sankcijama i optužio sud u Hagu da je "zloupotrijebio ovlaštenja" kada je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
MKS je saopštio da je cilj sankcija da se nanese šteta "nezavisnom i nepristrasnom radu" suda.
"Sud čvrsto stoji uz svoje zaposlene i obećava da će nastaviti da obezbjeđuje pravdu i pruža nadu milionima nevinih žrtava zvjerstava širom svijeta", navodi se u saopštenju, prenosi AFP.
Ujedinjene nacije i Evropska unija u petak su zatražili od Trumpa da ukine odluku koja predviđa zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD zvaničnika suda, zaposlenih i članova njihovih porodica, kao i svih za koje se smatra da su pomagali u sudskim istragama protiv američkih državljana ili saveznika SAD kao što je Izrael.
Desetine zemalja u petak su upozorile da bi sankcije mogle da "povećaju rizik da najteži zločini prođu nekažnjeno i da prijete da podriju međunarodnu vladavinu prava".
"Sankcije bi ozbiljno podrile sve slučajeve koji se trenutno istražuju s obzirom na to da će sud možda morati da zatvori svoje ogranke", navodi se u saopštenju koje potpisuje 79 zemalja, odnosno oko dvije trećine od 125 članica MKS-a. Također se ističe da će nastaviti da čvrsto podržavaju "nezavisnost, nepristrasnost i integritet" MKS-a.
"Sud je jedan od ključnih stubova međunarodnog pravosudnog sistema tako što osigurava odgovornost za najteže međunarodne zločine, i pravdu za žrtve", navodi se u saopštenju koje između ostalog potpisuju Francuska, Njemačka i Britanija. Među potpisnicama nema Australije, Češke, Italije i Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da podržava Trumpov potez i da je vrijeme za Budimpeštu da "preispita šta radi u međunarodnim organizacijama koje su pod američkim sankcijama".
Sankcije bi mogle da pogode sudske tehničke i IT operacije, uključujući i prikupljanje dokaza. Strahuje se i da bi žrtve navodnih zvjerstava mogle da oklijevaju da svjedoče.
Trumpov potez poklopio se sa posjetom Washingtonu izraelskog premijera kojeg - zajedno sa njegovim bivšim ministrom odbrane i vođom palestinske militantne grupe Hamas - MKS potražuje zbog rata u Pojasu Gaze. Netanyahu je sud optužio za antisemitizam.
U uredbi, koju je Trump potpisao, sud se optužuje za "nelegitimne i neosnovane poteze protiv Amerike i bliskog saveznika Izraela", aludirajući na istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izraelskih trupa u Gazi.
Nejasno je koliko brzo će brzo SAD objaviti imena ljudi koji su sankcionisani. Tokom prve Trumpove administracije 2020. godine, Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensoudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage MKS-a o navodnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.
MKS je stalni sud koji može krivično goniti pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije na teritoriji država članica ili na njihove državljane. Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Izrael nisu članice.
Trump je potpisao uredbu nakon što su demokrate iz američkog Senata prošle nedjelje blokirale nastojanje republikanaca da se usvoji zakon kojim se uspostavlja režim sankcija protiv suda.
Sud je preduzeo mjere da zaštiti osoblje od mogućih američkih sankcija, isplaćujući plate tri mjeseca unaprijed, u okviru priprema za finansijska ograničenja koja bi mogla da osakate Tribunal za ratne zločine, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.
U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije "brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti samo njegovo postojanje".
Rusija je također ciljala na sud. MKS je 2023. godine izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine.
Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudija na svoju potjernicu.
Neke informacije u ovom izvještaju dolaze od Reutersa i AFP-a.
Američki sudija optužuje Trumpa da ignoriše vladavinu zakona kako bi ograničio državljanstvo po rođenju
Savezni sudija u Seattleu rekao je u četvrtak da Donald Trumpa ignoriše vladavinu zakona radi političke i lične koristi dok proglašavao neustavnom izvršnu naredbu koju je republikanski predsjednik potpisao u cilju smanjenja dobijanja državljanstva po rođenju.
U sudnici se začuo aplauz nakon što je američki okružni sudija John Coughenour produžio naredbu koju je izdao prije dvije sedmice kojom se privremeno blokira provedba Trumpove naredbe u nacionalnu zabranu koja traje na neodređeno vrijeme.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, izabranik republikanskog bivšeg predsjednika Ronalda Reagana. "Vladavina prava je, prema njemu, nešto oko čega se treba kretati ili jednostavno ignorirati, bilo da se radi o političkoj ili osobnoj dobiti."
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da se žali na odluku suca. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda suca uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama građanin.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Reagan.
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da će žaliti na odluku sudije. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda sudije uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svako ko je rođen u Sjedinjenim Državama je i državljanin.
Trumpov nalog naložio je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u Sjedinjenim Državama nakon 19. februara ako ni njihova majka ni otac nisu američki državljani ili imaju zakoniti stalni boravak. Trump je potpisao ovu naredbu, kao dio njegove čvrste imigracione politike, prvog dana povratka na funkciju 20. januara.
Coughenourova preliminarna zabrana u cijeloj zemlji jedna je od dvije koje su do sada izdale savezne sudije koje blokiraju Trumpovu administraciju da provede naredbu.
Savezni sudija u Marylandu izdao je sličnu zabranu u srijedu, a sudije u Bostonu i New Hampshireu u petak i ponedjeljak trebaju razmotriti da li da učine isto na zahtjev država koje predvode demokrate i zagovornika prava imigranata.
Drew Ensign, zastupnik Ministarstva pravde, rekao je da su tužitelji pogrešno protumačili ključnu presudu Vrhovnog suda SAD iz 1898. u slučaju Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, koja se dugo tumači kao garancija prava na državljanstvo po rođenju. Njihovo čitanje zaštite 14. amandmana bilo je "nedvosmisleno netačno", rekao je Ensign.
Ali Coughenour je tokom kratkog saslušanja rekao da su tužitelji u pravu i da "nikakva politička debata to ne može promijeniti".
Sudija je rekao da je Trumpova administracija nastojala da djeci rođenoj na tlu SAD-a oduzme njihovo osnovno pravo na državljanstvo tako što je prikrila ono što je zapravo bio ustavni amandman u izvršnoj naredbi koju je potpisao Trump.
"Postoje trenuci u svjetskoj historiji u kojima se ljudi osvrću i pitaju: 'Gdje su bili advokati, gdje su bile sudije?" rekao je Coughenour. "U ovim trenucima vladavina prava postaje posebno ranjiva. Odbijam da pustim da se taj svjetionik danas ugasi."
Trumpova administracija planira ostaviti djelić radnih mjesta u USAID-u, kažu zvaničnici
Trumpova administracija predstavila je u četvrtak plan za dramatično smanjenje osoblja širom svijeta za projekte američke pomoći u sklopu rasformiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ostavljajući manje od 300 radnika u odnosu na hiljade uposlenih.
Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.
Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.
Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.
Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.
Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.
"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.
Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.
Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.
Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.
Ministarstvo pravosuđa SAD raspušta radnu grupu usmjerenu protiv ruskih oligarha
Američko ministarstvo pravosuđa pod predsjednikom Donaldom Trumpom raspušta napore usmjerene protiv ruskih oligarha nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022.
U dopisu državne tužiteljice Pam Bondi, koji je izdat u srijedu tokom vala naredbi prvog dana njenog mandata, ali nije ranije objavljen, navodi se da će napor, poznat kao Task Force KleptoCapture, završiti kao dio promjene fokusa i finansiranja na borbu protiv narko kartela i međunarodnih bandi.
"Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu načina razmišljanja i pristupa", napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni provođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.
Napori, pokrenuti za vrijeme administracije demokratskog predsjednika Joea Bidena, bili su osmišljeni da opterete finansije bogatih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina i kazne one koji omogućavaju sankcije i kršenje kontrole izvoza.
To je bio dio šireg nastojanja da se Rusija zamrzne sa globalnih tržišta i proveduširoke sankcije uvedene Moskvi usred međunarodne osude njenog rata u Ukrajini.
Radna skupina podigla je optužnice protiv aluminijskog magnata Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofejeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje pripadaju sankcioniranim oligarsima Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.
Također je osigurano priznanje krivice protiv američkog advokata koji je platio 3,8 miliona dolara za održavanje imovine u vlasništvu Vekselberga.
Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratit će se na svoja prethodna mjesta. Promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogu se obnoviti ili učiniti trajnim, prema direktivi.
Trump je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom. On je ranije obećao da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan.
Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Trump mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije, što je dio suzbijanja ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.
