Linkovi

SAD kažu da prekid pregovora Kine o kontroli naoružanja podriva stratešku stabilnost


Posmatrači mašu kineskim zastavama dok se vojna vozila sa balističkim projektilima DF-41 kreću tokom parade u Pekingu, Kina, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama dok se vojna vozila sa balističkim projektilima DF-41 kreću tokom parade u Pekingu, Kina, 1. oktobra 2019.

Sjedinjene Države su odluku Kine da obustavi pregovore o kontroli naoružanja s Washingtonom u nastajanju nazvale "nesretnom", napominjući da je Kina odlučila da se ne upušta u napore da upravlja strateškim rizicima i spriječi skupe utrke u naoružanju.

Mislimo da ovaj pristup podriva stratešku stabilnost. Povećava rizik od dinamike trke u naoružanju. Uložili smo napore da ojačamo odbranu naših saveznika i partnera u Indo Pacifiku i nastavit ćemo činiti te napore suočeni s kineskim prijetnjama njihovoj sigurnosti”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller novinarima tokom brifinga u srijedu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u srijedu da je Peking odlučio da odustane od razgovora sa SAD u vezi s novom rundom konsultacija o kontroli naoružanja i neproliferaciji.

Ova odluka je protest protiv Washingtonove prodaje oružja Tajvanu, samoupravnoj demokratiji koju Peking tvrdi kao svoju teritoriju.

Kina je odlučila da slijedi rusko vođstvo u tvrdnji da se angažovanje na kontroli naoružanja ne može nastaviti kada postoje drugi izazovi u bilateralnim odnosima“, dodao je Miler.

Dana 6. novembra 2023., zvaničnici iz SAD-a i Kine sastali su se za novu raspravu o smanjenju strateškog rizika u State Departmentu.

Delegaciju SAD-a predvodila je Mallory Stewart, pomoćnica sekretara Biroa za kontrolu naoružanja, odvraćanje i stabilnost (ADS) Stejt departmenta. Kinesku delegaciju je predvodio Sun Xiaobo, generalni direktor za kontrolu naoružanja u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova, uz prisustvo drugih civilnih zvaničnika.

SAD su Kini predložile tri mjere koje imaju za cilj smanjenje strateških rizika vezanih za lansiranje projektila ili potencijalna lansiranja projektila. To uključuje uspostavljanje telefonske linije za strateške krizne situacije između njihovih strateških komandi, provođenje mjera za uklanjanje sukoba u svemiru i usvajanje obavještenja o lansiranju projektila, što je praksa koju Kina primjećuje u odnosu na Rusiju.

Odluka Kine da zaustavi novu rundu pregovora o smanjenju strateškog rizika opisana je kao ne značajan gubitak za SAD, jer kineski zvaničnici nisu predložili nikakve inicijative tokom novembarskih diskusija, prema izvoru upoznatom s tim.

Izvor je također naveo da slični razgovori između SAD-a i Kine pod prethodnim administracijama nisu dali opipljivih rezultata.

Kina je spremna da održava komunikaciju sa SAD o pitanjima međunarodne kontrole naoružanja u skladu sa principima međusobnog poštovanja, miroljubive koegzistencije i saradnje na koju svi dobijaju“, rekao je u srijedu glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.

"Ali SAD moraju poštovati ključne interese Kine i stvoriti neophodne uslove za dijalog i razmjenu", rekao je.

Neki bivši američki obavještajni zvaničnici sumnjaju u efikasnost tekućih međuvladinih angažmana i razgovora. Oni tvrde da nedavna obustava pregovora Pekinga o smanjenju rizika kao odgovor na prodaju američkog oružja Tajvanu služi kao zgodan izgovor za Kinu da ustraje sa svojim unutrašnjim gomilanjem nuklearnog oružja i eksternom proliferacijom.

James Fanell, penzionisani kapetan američke mornarice i bivši direktor obavještajnih i informativnih operacija za Pacifičku flotu SAD-a, prokomentirao je da "razgovori mogu i da će biti održani kada Komunistička partija Kine promijeni svoje podle akcije i destabilizirajuće ponašanje."

U izvještaju koji je odobrio Kongres prošlog oktobra, Pentagon je otkrio da Kina razvija svoj nuklearni arsenal brže nego što su SAD ranije procjenjivale.

Od maja 2023. Kina je imala više od 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, a projekcije pokazuju da bi one mogle premašiti 1.000 do 2030. godine.

Prema Međunarodnom institutu za istraživanje mira u Stockholmu, Sjedinjene Države trenutno imaju oko 3.700 nuklearnih bojevih glava, što je manje od 4.500 procijenjenih u Rusiji.

SAD su svoje diplomatsko priznanje prebacile sa vlade u Tajpeju na vladu u Pekingu 1979.

Od tada, američka politika ostaje pri stavu da se nesuglasice između dvije strane trebaju riješiti mirnim putem i u skladu sa voljom naroda s obje strane Tajvanskog moreuza. Sjedinjene Države priznaju, ali nikada nisu podržale zahtjev Pekinga na suverenitet nad Tajvanom.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od agencije France-Presse.

XS
SM
MD
LG