Gledano spolja, američki predsjednički izbori vjerovatno izgledaju kao nacionalni referendum o dvoje kandidata. Oni su, međutim, zbir izbora koji se održavaju u svakoj od 50 država. Što država ima više stanovnika, ima više glasova u tijelu koje se zove Elektorski koledž.
Sedam država ima najmanji broj elektorskih glasova – tri, jer broj elektora odražava broj kongresmena i senatora iz te države. Glavnom gradu, Washingtonu odnosno Distriktu Kolumbija, takođe pripadaju minimalna tri glasa.
Najviše elektorskih glasova imaju Kalifornija, Teksas, Njujork i Florida.
Kandidat koji osvoji najviše glasova građana u svakoj državi obično dobija sve elektorske glasove te države. Cilj je da se pobijedi u dovoljno država da bi se osvojilo 270 elektorskih glasova - prosta većina od 538 ukupnih elektorskih glasova.
2016, demokrata Hillary Clinton osvojila je više od 3 miliona direktnih glasova američkih birača. Međutim, republikanac Donald Trump je pobijedio pošto je imao više od 70 elektorskih glasova prednosti u odnosu na nju. Uspio je da preokrene šest država koje su glasale za Demokrate 2012, i osvojio Viskonsin, Mičigen i Pensilvaniju za manje od 80.000 glasova. Te države su mjesto gdje se vodi najveća politička bitka 2020.
“Florida, Viskonsin, Pensilvanija i Mičigen su države u kojima je trka vrlo tijesna proteklih godina. To su države koje su dva puta glasale za Baraka Obamu. Sjeverna Karolina je glasala za Obamu jednom. 2008. A Arizona nije glasala za demokratu kao predsjednika od 1990-ih. Međutim, sada vidimo u državama kao što su Arizona i Sjeverna Karolina neku vrstu otpora prema Trumpu među fakultetski obrazovanim bijelcima koji žive po predgrađima i zbog njih je trka u tim državama neizvjesnija. To je tih šest država a za koje većina misli da će odlučiti izbore”, objašnjava Kajl Kondik, analitičar Centra za politiku univerziteta Virdžinija.
On je urednik političkog websitea Sabato’s Crystal Ball u Centru za politiku na Univerzitetu Virdžinije. Skeptičan je prema anketama koje predviđaju moguću ubjedljivu pobjedu demokrate Džoa Bajdena (Joe Biden).
“U ovom vijeku imali smo veoma tijesne predsjedničke izbore, možda sa izuzetkom pobjede Baraka Obame 2008. sa sedam procenata prednosti na nacionalnom nivou. Ostala četiri su bila prilično tijesna. I zato sam skeptičan da će ankete koje pokazuju ovo prenapuhano vođstvo Bidena na nacionalnom nivou zaista odraziti realnost na dan izbora. Mislim da bi Biden mogao da završi sa ubjedljivom pobjedom ali imam problem sa procjenama koje mu daju dvocifrenu prednost jer takvu razliku dugo nismo vidjeli na američkim izborima.”
Do izbora je ostalo još dva i po mjeseca, što predsjedniku Trumpu daje dovoljno vremena da popravi svoj rejting popularnosti.
“Ako povrati dio podrške, ako nagrize Bidenovu prednost, znamo da je 2016. uspio da pobijedi na izborima a da nije dobio većinu direktnih glasova Amerikanaca. Ako u nacionalnim anketama na dan izbora Biden vodi sa 3 do 5 poena, mislim da bi izbori mogli da budu zaista dramatični i neizvjesni”, kaže Kajl Kondik.
