Ove nedjelje, najviši zvaničnik za izbore u Džordžiji najavio je da je do 1.000 glasača možda dva puta glasalo na preliminarnim izborima u junu, tako što su se pojavili na biralištima nakon što su već poštom poslali svoje biračke listiće.
Iako su pokušaji dvostrukog glasanja uhvaćeni i nisu promijenili ishod izbora, državni sekretar Džordžije Bred Rafensperger, republikanac, rekao je da želi da se svaki slučaj istraži i procesuira, ukoliko se pokaže da je protivan zakonu.
Ispitivanje takvog glasanja koje je okarakterisano kao krivično djelo u Džordžiji, kao i u većini drugih država, dolazi usred šire rasprave o prevarama od strane birača i pitanja da li napori u borbi protiv njih predstavljaju zaštitu demokratskog procesa ili stranačko odvraćanje birača od glasanja.
Predsjednik Donald Trump više puta je tvrdio da je glasanje putem pošte put ka širokoj izbornoj prevari koja bi koristila njeogovom protivniku, demokrati Joe Bidenu. Zapravo, Trump je tražio od svojih pristalica da probaju da glasaju dva puta na glavnim izborima 3. novembra - jednom putem pošte, pa ponovo izlaskom na birališta na dan izbora - kako bi pokazali da je takva prevara izvodiva.
Ali, zagovornici biračkih prava tvrde da postoji malo dokaza o raširenom varanju prilikom glasanja. Tokom haotičnih preliminarnih izbora u Džordžiji, kažu, konfuzija je mogla da navede zvaničnike da pogrešno prebroje neke glasove kao "duple glasove".
"Mi se svim srcem slažemo da ljudi koji namjerno glasaju dvostruko treba da budu predmet uobičajnih krivičnih sankcija zbog kršenja pravila glasanja", rekla je Auna Denis, izvršna direktorka Common Cause Georgia. "Ali mi smo zabrinuti da bi i glasači koji prosto pokušavaju da glasaju mogu biti upleteni u tu mrežu".
I dok demokrate i grupe za zaštitu biračkih prava tvrde da su prevare izuzetno rijetke, mnogi republikanci tvrde da su rasprostranjenije nego što je to uobičajeno poznato i da razvodnjava volju legitimnih birača koji izlaze na biračka mjesta.
Slijedi nekoliko stvari koje treba da znate povodom debate o izbornim prevarama.
Šta je glasačka prevara?
Varanje na izborima može biti raznoliko, od izdavanja ilegalnog glasačkog listića, preko kupovine glasova i lažnog predstavljanja birača.
Ipak, ne postoji univerzalno dogovorena definicija te prakse.
Aktivisti za glasačka pava imaju relativno suženu definiciju. Prema Brenan centru za pravdu sa njujorškog univerziteta, izborna prevara "se dešava kada pojedinci glasaju uprkos tome što znaju da nemaju pravo glasa, pokušavajući da prevare izborni sistem".
Konzervativci preferiraju širu definiciju. Vladin Institut za odgovornost, think-tank čiji je suosnivač konzervativni politički strateg Stiv Banon, definiše je kao "nelegalno miješanje u proces izbora" i lista stvari poput "lažnih adresa" i "prevare prilikom registracije" među vrstama biračkih prevara.
Izostanak konsenzusa znači da ono što zagovornici integriteta izbora mogu da vide kao vrstu prevare, oni koji zagovaraju prava birača mogu da vide kao činovničku ili nenamjernu grešku.
Vrste glasačkih prevara
Biračke prevare mogu da imaju mnoge različite oblike. Konzervativna Heritage fondacija izdvojila je devet različitih vrsta glasačkih prevara.
Najrasproprostanjenija vrsta u datoteci fondacije je glasanje ljudi koji nemaju biračko pravo, poput ljudi koji nisu državljani ili su osuđeni prestupnici.
Druga uobičajena vrsta prevare je prevara preko glasačkog listića odsutne osobe, odnosno pribavljanje glasačkog listića odsutne osobe i njegovo popunjavanje bez znanja pravog birača.
Takođe, u datoteci se nalaze lažno predstavljanje birača, kupovina glasova, prevara sa glasačkim listićima, dvostruko glasanje i lažna registracija.
Koliko su rasprostranjenje glasačke prevare?
To je politički izazovno pitanje.
Datoteka Heritage fondacije uključuje 1.296 "dokazanih instanci glasačke prevare" od na stotine miliona glasova gledano unazad do 1992. Od tih identifikovanih slučajeva, 1.120 je podvrgnuto krivičnim osudama.
Slučajevi obuhvataju republikanskog operativca u Sjevernoj Karolini i nekoliko drugih, koji su optuženi za neovlašćeno glasanje tokom trke za kongres 2018. U datoteku nisu uključeni nedavni navodi iz Sjeverne Karoline da je 19 ljudi koji nisu državljani ilegalno glasalo na izborima 2016.
Hans fon Spakovski, viši pravni saradnik u Heritage fondaciji i bivši član Trumpove sada već ugašene komisije za integritet izbora, kaže da je datoteka jedva "vrh ledenog brijega".
"Ima više prevara nego što se zapravo izvijesti i procesuira", rekao je Spakovski.
Ipak, pojavilo se malo čvrstih dokaza o široko rasprostranjenim glasačkim prevarama.
Nakon izbora 2016, Trump je tvrdio da je za njegovu protivkandidatkinju, demokratkinju Hilari Klinton, pridodato čak pet miliona ilegalnih glasova. Ali komisija za integritet izbora, koju je osnovao da istraži stvar, nije predstavila dokaze o široko rasprostranjenoj prevari. Višestruke nezavisne studije akademskih istraživača i novinskih kuća rakođe nisu pronašle dokaze o raširenoj prevari na izborima.
"To se uopšte ne događa često", rekao je Justin Levit, profesor prava u Lojola školi prava i stručnjak za izbore. "Ali kada se to dogodi, to je jednokratno: jedna osoba odluči da upotrijebi lažni glasački listić ili nešto slično".
Levit prati lažno predstavljanje birača i kaže da je to izuzetno rijetko.
"Stigao sam do broja od 45 od 2000. godine, a za to vrijeme bilo je više od milijardu glasačkih listića", kaže Levit.
Druge vrste glasačkih prevara, poput glasanja osoba koje nisu državljani, su prilično rijetke, tvrde istraživači.
Prošle godine, teksaški zavničnici objavili su da su pronašli imena gotovo 100.000 ljudi koji "moguće nisu državljani" na njihovim biračkim spiskovima i da je 58.000 njih možda glasalo na izborima tokom poslednje 22 godine. Ali, država je odustala od revizije slučajeva suočena sa pravnim izazovima.
Glasanje poštom
Trump i njegovi republikanski saveznici protive se glasanju poštom i tvrde da birački listići u poštinom sistem mogu biti ukradeni, prefabrikovani i na druge načine upotrebljeni za prevaru.
Ali, zaštitnici biračkih prava tvrde da to ne znači da je glasanje poštom manje obezbijeđeno. Pet država - Kolorado, Havaji, Oregon, Juta i Vašington - uspješno je usvojilo univerzalno glasanje poštom dok su detektovali samo mali broj slučajeva dvostrukog glasanja ili lažnog predstavljanja birača.
"Uprkos dramatičnom porastu glasanja poštom tokom vremena, prevare ostaju izuzetno rijetke", piše u nedavnom izveštaju Benon centra. "Ni jedna od pet država koje svoje preliminarne izbore sprovode putem pošte nije imala nikakav izborni skandal od uvođenja te promjene".
