U predloženoj platformi Demokratske partije kritikuje se trgovinska praksa Kine, predlažu manja izdvajanja za nacionalnu odbranu i izražava protivljenje "vječnim ratovima", dok stranka nastoji da definiše svoje spoljnopolitičke ciljeve i naglasi u čemu se razlikuje od predsjednika Donalda Trumpa.
Platformu je izradila grupa demokratskih lidera, među kojima je senator Bernie Sanders, koji je bio Bidenov najveći rival u borbi za demokratsku nominaciju, a cilj je da se prevaziđe jaz između liberalnijeg krila stranke, u koje spada i Sanders, i Bidenovog umjerenijeg pristupa. Predložena platforma i dalje sadrži šire političke prioritete Bidena, koji u četvrtak treba da formalno prihvati demokratsku nominaciju u svojoj državi Delaware.
Kritika Kine
Kina je postala jedno od centralnih spoljnopolitičkih pitanja u predsjedničkoj trci 2020, u svjetlu trgovinskog rata predsjednika Donalda Trumpa sa tom zemljom, kao i pandemije koronavirusa koja je potekla iz Kine.
U stranačkoj platformi, demokrate su zauzele čvrst stav u odnosu na trgovinsku politiku Kine i uvjerenje da Trumpovi potezi protiv te zemlje nisu bili dovoljno odlučni.
“Za razliku od predsjednika Trumpa, suprostavićemo se pokušajima Kine i drugih država da kradu američku intelektualnu svojinu i zahtijevaćemo od Kine i drugih zemalja da istog trenutka prestanu da se bave cyberšpijunažom naših kompanija", navodi se u nacrtu platforme.
U platformi se, takođe, kritikuju tarife u iznosu od više milijardi dolara koje je Trump uveo na uvoz kineske robe, u pokušaju da pregovara o trgovinskom sporazumu sa Kinom. Njegova politika se opisuje kao "nesmotrena" i konstatuje se da nanosi štetu američkim poljoprivrednicima.
Trump je pokušao da se suprotstavi Kini zbog trgovine, manipulisanja valutom i njene vojne agresivnosti u Južnom kineskom moru. Takođe je izjavio da Kina treba da se pozove na odgovornost zbog pandemije koronavirusa. SAD i Kina potpisale su prvu fazu trgovinskog sporazuma u januaru, ali su pregovori o drugoj fazi zakočeni.
Biden je krititikovao Kinu zbog "zloupotreba u trgovini" kao i zbog stanja ljudskih prava, i naglasio potrebu za saradnjom sa međunarodnim saveznicima u suprotstavljanju Pekingu.
Međunarodni savezi
Charles Stevenson, profesor američke politike na Školi za napredne međunarodne odnose (SAIS) univerzitetu Džons Hopkins, tvrdi da je najznačajnija spoljnopolitička razlika između Trumpa i Bidena što Trump "pratikuje odlučni unilateralizam" dok Biden jasno stavlja na znanje da želi da se vrati modelu diplomatije koji se zasnivao na međunarodnoj saradnji i savezima, kakav je postojao kod ranijih administracija.
Trump pristupa stranoj diplomatiji mnogo drugačije od većine svojih prethodnika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija uključujući NATO, Svjetsku trgovinsku organizaciju i Svetsku zdravstvenu organizaciju.
Demokratska partija je nekoliko stranica svoje platforme posvetila temi međunarodnih saveza. Trump je optužen da je "napao izvore naše snage, narušio američku diplomatiju, prekinuo ispunjavanje međunarodnih obaveza, oslabio naša savezništva, i okrnjio naš kredibilitet."
U platformi, stranka obećava da će popraviti, kako vidi, "narušene odnose sa vladama širom svijeta, uključujući Evropu i Afriku. Što se tiče Afrike, Trumpova administracija je optužena da zanemaruje taj kontinent i tretira ga "sa prezirom."
Odbrana i broj vojnika u inostranstvu
Demokratska platforma poziva na smanjenje vojne potrošnje, što je veliki kontrast u odnosu na Trumpa koji se zalagao za veći vojni budžet i upozoravao da će demokrate oslabiti američku vojsku.
“Možemo da sačuvamo snažnu odbranu i zaštitimo svoju bezbednost uz manja izdvajanja", navodi se u platformi koja poziva na godišnje inspekcije u Pentagonu da bi se okončalo "rasipanje i finansijske malverzacije."
U platformi se takođe poziva da se "vječni ratovi odgovorno privedu kraju."
I Biden i Trump su obećali da će smanjiti broj američkih vojnika u inostranstvu.
Trump je broj vojnika u Afganistanu smanjio sa oko 12.000 na 8.600, kao dio sporazuma koje su SAD potpisale sa Talibanima početkom godine. U junu je objavio da će smanjiti broj američkih vojnika u Njemačkoj, koji je ukupno stacionirano 34.500, za devet i po hiljada vojnika. Međutim, Trump je imao probleme u pokušaju da ostvari obećanje iz kampanje 2016. da će smanjiti ukupan broj američkih vojnika u inostranstvu.
Kyle Kondik, politički analitičar na Univerzitetu Virdžinija, kaže da se Republikanska stranka obično doživljava kao više sklona vojnim intervencijama od Demokratske partije, ali da se može reći da je Trump bio manji "jastreb" od njegove demokratske protivkandidatkinje iz 2016. Hillary Clinton, koja je kritikovana zato što je glasala za rat u Iraku. Kondik kaže da isto može da se kaže za Trumpa u odnosu na Bidena, koji je takođe glasao za rat u Iraku kada je bio senator.
Kada je riječ o Jemenu, demokratska platforma poziva na kraj podrške saudijskom ratu u toj zemlji. Što se tiče Irana, odbacuje se ideja da je promjena režima - američki politički cilj.
Novembarski izbori
Dok spoljnopolitička pitanja mogu da vode do žestokih debata između dvije stranke, oni su rijetko glavno pitanje za američke birače.
“Imajući u vidu pandemiju, sada će vjerovatno imati još manji uticaj na izbore", kaže Stevenson.
Ekonomija je rangirana kao najvažnije pitanje u anketi koju je u avgustu sproveo Istraživački centar Pju. 79% registrovanih birača kaže da je ona veoma značajna za njihovo glasanje. Sljedeća važna pitanja su zdravstvena zaštita i imenovanja sudija Vrhovnog suda. Spoljna politika je šesta na listi a 57% registrovanih birača izjavilo je da je veoma važna za njihovo opredjeljenje kako će glasati.
