Linkovi

U čemu se u vanjskoj politici razlikuju Biden i Trump


Kombincija fotografija predsjednika SAD Donalda Trumpa i demokratskog kandidata za predsednika Džoa Bajdena, snimljenih 22. oktobra 2020. tokom druge i finalne debate na Belmon univerzitetu, u Nešvilu, Tenesi.
Kombincija fotografija predsjednika SAD Donalda Trumpa i demokratskog kandidata za predsednika Džoa Bajdena, snimljenih 22. oktobra 2020. tokom druge i finalne debate na Belmon univerzitetu, u Nešvilu, Tenesi.

Kao kandidati suparničkih političkih partija, predsjednik Donald Trump i bivši potpredsjednik Joe Biden imaju različite poglede kako bi Sjedinjene Države trebalo da se odnose prema ostatku svijeta.

Na osnovnom nivou, razlika se može vidjeti u Trumpovoj doktrini "Amerika na prvom mjestu" i Bidenovoj podršci za više međunarodne saradnje.

Slijedi nekoliko glavnih oblasti koje ilustruju različiti pristup kandidata američkoj vanjskoj politici

NATO

Trump je brzo targetirao alijansu, počevši tokom svoje kampanje 2016, zahtijevajući od drugih članica da uvećaju svoja trošenja na odbranu. Neke zemlje postigle su ciljani nivo troškova koje NATO postavio 2014, prije nego što je Trump preuzeo dužnost, ali mnoge nisu i ranije ove godine Trump je povukao 12.000 vojnika iz Njemačke, koju je optužio da iskorištava Sjedinjene Države.

Biden je NATO nazvao "jednim od najsekventnijih saveza u istoriji Sjedinjenih Država" tokom debate u junu 2019. i upozorio da će se "raspasti na sastavne dijelove" ukoliko Trump osvoji reizbor. Bivši potpredsjednik želi da da prioritet ponovnom uspostavljanju takvih međunarodnih partnerstava.

Rusija

Biden se obavezao da će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u vezi sa ruskim miješanjem u američke izbore i drugim aktivnostima.

"Ne razumijem zašto ovaj predsjednik ne želi da se suprotstavi Putinu kada zapravo plaća potjernice za ubijanje američkih vojnika u Afganistanu, kada se bavi aktivnostima koje pokušavaju da destabilizuju čitav NATO", rekao je Biden.

Trump je odbacio procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija umiješala u izbore 2016. godine preferirajući njegovu pobjedu, nazivajući pitanje koje je dovelo do njegovog opoziva "podvalom" i "lovom na vještice".

Ukazao je na američke sankcije Rusiji kao dokaz snage njegove administracije. "Niko nije bio oštriji prema Rusiji od Donalda Trumpa", rekao je.

Kina

Trumpova politika pema Kini evoluirala je tokom njegovog predsjedavanja.

Nakon što je ugostio kineskog predsjednika Ši Đinpinga na samitu u prvim mjesecima svoje administracije, odnosi su se kasnije pretvorili u trgovinski rat sa eskalacijom tarifa prije nego što su konačno postigli prvu fazu trgovinskog sporazuma u januaru.

Kako se pandemija koronavirusa širila 2020. godine, Trump je za to optužio Kinu, istovremeno se zalažući za zabranu popularnih kineskih aplikacija TikTok i WeeChat.

"Predsjednik Trump se suprotstavio Kini i ostaće snažan", rekao je potpredsjednik Mike Pence tokom debate u oktobru.

Biden se zalaže za zauzimanje tvrđeg stava o pitanjima ljudskih prava u Kini i situaciji u Hong Kongu, dok se istovremeno zadržava pritisak na Kinu zbog njene trgovinske prakse.

Bidenova kandidatkinja za potpredsjednicu, senatorka Kamala Harris, rekla je tokom debate sa Penceom da je Trumpova administracija "izgubila taj trgovinski rat".

"Poljoprivrednici su zbog toga doživjeli bankrot. Zbog toga smo u proizvodnoj recesiji", rekla je Harris.

Iran

Biden je bio potpredsjednik kada su se Sjedinjene Države pridružile grupi od još pet svjetskih sila i potpisale sporazum iz 2015. koji je ograničio iranski nuklearni program, u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Trump se povukao iz sporazuma, nazvavši ga "najgorim sporazumom ikad dogovorenim" i uveo nove sankcije koje su i naštetile iranskoj ekonomiji i pogurale je da uveća svoju nuklearnu aktivnost.

Biden kaže da bi nastojao da se ponovo pridruži sporazumu, uz Iran koji se vraća svojim obavezama.

Izrael

Oba kandidata podržavaju rješenje dvije države u dugo traženom mirovnom naporu između Izraela i Palestinaca.

Trump je bio glasna podrška izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahu i preselio je američku ambasadu u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim.

Biden je kritikovao taj potez, ali ne planira da ga preokrene. Predlaže otvaranje američkog konzulata u istočnom Jerusalimu radi angažovanja sa Palestincima.

Demokratski kandidat pozdravio je posredovanje Trumpove administracije tokom posljednjih nedjelja u vezi sa dogovorom o normalizaciji odnosa Izraela sa Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ali Biden je rekao da Trump još uvijek nije imao "koherentan plan za spoljnu politiku" mimo svog prioritizovanja američkih interesa.

Afganistan

Trumpova administracija postigla je sporazum sa talibanima koji poziva američke trupe da napuste zemlju do sredine 2021, a u oktobru je tvitovao da želi da se povlačenje završi do kraja 2020. godine.

Biden je izrazio oprezniji pristup koji se zasniva na uslovima na terenu.

Sjeverna Koreja

Trump je održao dvije runde razgovora sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i treći put se sastao na granici između dvije Koreje u okviru napora za denuklearizaciju Korejskog poluostrva.

Razgovori nisu dali bilo kakve obaveze, ali Pjongjang nije testirao nuklearno oružje niti interkontinentalne rakete od 2017.

Trump kaže da su on i Kim "razvili veoma dobar odnos" i da je njegova administracija izrazila nadu za novi samit.

Bidenov stav je da se ne bi sastao sa Kim bez preduslova. Strategija Bidenove administracije bila bi da iskoristi pritisak sankcija da se Kim natjera na pregovore.

Africa

Biden predlaže ukidanje zabrane putovanja koju je Trump uveo kada je prvi put stupio na dužnost, uključujući onu koja je ozbiljno pogodila nekoliko većinski muslimanskih država, uključujući Nigeriju, Sudan i Somaliju.

Trump je branio te zabrane kao neophodne za nacionalnu bezbjednost.

Oba kandidata imaju kao dio svoje strategije za odnose sa afričkim državama poticaj za ekonomski razvoj, kao i rad sa mladim liderima kontinenta i članovima dijaspore.

Centralna Amerika

Trampova administracija zaključila je 2019. godine sporazume sa Gvatamalom, Salvadorom i Hondurasom zahtijevajući od migranata da prvo zatraže azil u tim zemljama. Ako stignu na američko-meksičku granicu, a da to nisu učinili, biće poslati nazad.

Savjetnik Stiven Miler rekao je da bi slični sporazumi sa drugim državama bili cilj u drugom Trumpovom mandatu.

Biden je kritikovao ono što je nazvao Trampovom "drakonskom imigracionom politikom koja pokušava da poništi naše zakone o azilu i izbjeglicama" i kaže da bi vratio određenu pomoć regionu u pokušaju da izvrši pritisak na vlade da smanje broj migranata koji putuju na sjever.

Pod Trumpovom administracijom, broj izbjeglica primljenih u Sjedinjene Države iz cijelog svijeta opao je sa oko 85.000 u posljednjoj godini mandata predsjednika Baracka Obame na 15.000 ove godine.

State Department je saopštio da je najnovije ograničenje neophodno za "bezbjednost i dobrobit Amerikanaca, posebno u svjetlu tekuće pandemije COVID19".

Biden se obavezao da će naglo preokrenuti trend povećavanjem limita na 125.000.

Multiratelarni napori

Trampova prioritizacija američkih interesa dovela je do udaljavanja od nekoliko međunarodnih inicijativa, uključujući njegove odluke da napusti Pariški sporazum o klimi, ukine finansiranje Svj3etske zdravstvene organizacije (WHO) u vezi sa rukovanjem koronavirusom i povuče se iz trgovinskog sporazuma Transpacifičko partnerstvo (TPP).

Biden je podržavao i Pariški sporazum i TPP za vrijeme dok je bio potpredsjednik i nastojao bi da im se pridruži, istovremeno vraćajući finansiranje WHO.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG