Evo zašto se u SAD rezultati izbora ne znaju ni poslije izborne noći.
Decentralizovan izborni sistem
Izborni sistem u SAD je potpuno decentralizovan, što znači da svaka od 50 država ima svoje zakone i svoja pravila.
Neki Amerikanci svoj glas ubacuju u glasačke mašine, drugi glasaju ručno. Takođe, može da se glasa poštom ili uživo, na biračkom mestu.
Neki glasaju samo na dan izbora, a neki imaju mogućnost da to obave i ranije.
Budući da se na izborima na sredini predsjedničkog mandata glasa i za članove Kongresa, guvernere, lokalne zvaničnike, državne zakone i drugo, glasačkih listića je mnogo i treba vremena da se prebroje.
Glasanje poštom, koje je steklo veću popularnost tokom kovida, takođe odugovlači stvari. U nekim državama listići pristigli poštom ne smiju da se broje prije izbornog dana, negde se čak uvažavaju i oni koji stignu poslije izbornog dana - Ohajo i Aljaska uvažavaju glasove koji stignu do 10 dana kasnije.
To produženo vrijeme za glasanje i brojanje glasova podstaklo je mnoge teorije zavjere o neregularnim izborima, koje je dodatno potpirivao bivši predsjednik Donald Trump osporenim tvrdnjama da su predsjednički izbori 2020. pokradeni. Tada rezultati nisu bili poznati četiri dana.
Drugi krug u Džordžiji
Savezna država Džordžija imala je posebnu ulogu u izborima 2020. godine, kada je kontrola nad Senatom zavisila od toga ko će tamo pobijediti.
Ove godine može da se desi isto.
Izborni zakon te savezne države podrazumijeva da se organizuje drugi krug glasanja ako nijedan od kandidata ne pređe prag od 50 odsto u prvom krugu. To se desilo sa trkom za senatore, republikancem Heršelom Vokerom i demoratom Rafaelom Vornokom.
Zato će se ponovo glasati 6. decembra.
Problemi na biračkim mjestima
Organizovati izbore u zemlji sa 333 miliona stanovnika je samo po sebi logistički izazov i rijetko se desi da baš sve prođe bez ikakvih problema.
Ove godine nisu radile mašine za glasanje na pojedinim biračkim mjestima u Arizoni, što je poremetilo proces glasanja i produžilo vrijeme čekanja u redovima. Biračima je bilo omogućeno da svoj glas, ako mašina ne radi, ubace u glasačku kutiju kako bi kasnije bio ručno prebrojan.
Neki republikanci, uključujući i Trumpa, odmah su ukazali da je to dokaz o krađi, što su nadležni negirali.
Čak i bez tehničkih problema, neke izborne trke mogu biti veoma tijesne.
To u nekim državama znači da se automatski pokreće ponovno brojanje glasova, ako je razlika između kandidata isuviše mala.
Najpoznatiji primjer te situacije dogodio se 2000. godine na Floridi, kada su se ponovo brojali glasovi na predsjedničkim izborima na kojima su učestovali Džordž Buš mlađi i Al Gor. Na rezultate izbora čekalo se 36 dana, stvar je došla i do Vrhovnog suda koji je na kraju odlučio u korist Buša.
