Najnovije
Američkim glasačima poručeno da budu strpljivi sa rezultatima predsjedničkih izbora
Zvaničnici zaduženi za obezbjeđivanje predstojećih predsjedničkih izbora u SAD upozorili su da bi najveća opasnost mogla doći od talasa dezinformacija koje bi američki protivnici mogli lansirati nakon što biračka mjesta širom zemlje počnu da se zatvaraju.
Zvaničnici strahuju da će tada zemlja biti najranjivija, kada mnogi Amerikanci budu očekivali da vide proglašeng pobjednika izbornog dana.
Ali, zbog velikog oslanjanja ove godine na glasanje putem pošte i glasačke listiće odsutnih, zbog pandemije koronavirusa, ti rezutati možda ne dođu tokom izbornog dana, možda čak ni sutradan.
"Ovo će vjerovatno potrajati malo duže da se prebroji zbog povećanog broja glasačkih listića odsutnih", rekao je u utorak na virtuelnoj konferenciji Billington samita o cyber sigurnosti, Christopher Krebs, direktor američke Agencije za sajber sigurnost i infrasatrukturu (CISA).
"Imajte malo strpljenja", rekao je on u poruci glasačima. "Demokratija se ne pravi preko noći."
Ovo nije prvi put da Krebs izdaje takvo upozorenje, ali poruka je postala urgentija sa manje od dva mjeseca prije glasanja i uz pojačani fokus na glasanje poštom.
"Jedna od stvari o kojima zvaničnici zadužni za izbore govore puno je rast očekivanja od strane glasača i medija, kako bi oni mogli da se pripreme", rekao je Trevor Timmons, glavni oficir za informacije u Državnom sekretarijatu Colorada.
Colorado je među mnogim američkim državama koje dozvoljavaju svim registrovanim biračima da glasaju putem pošte i šalju biračke listiće nekoliko nedjelja prije izbornog dana. Mnoge druge države obnovile su ili modifikovale svoje procedure kada je riječ o glasanju poštom ove godine, u sklopu zabrinutosti zbog COVID-19.
Ali, pravila kada države mogu da počnu da broje glasove koji su stigli poštom variraju.
Po zakonu, zvaničnici Colorada mogu da počnu sa brojanjem glasova 15 dana prije izbornog dana, dok rezultati ne mogu da budu objavljeni dok se ne okonča lično glasanje, odnosno izborni dan.
Nasuprot tome, najmanje 15 država neće započeti sa brojanjem glasova pristiglim putem pošte dok se ne zatvore birališta. Drugi, uključujući i potencijalno kolebljive države poput Georgije, Michigana, Pennsylvanije i Wisconsina, neće započeti sa brojanjem glasova pristiglih poštom do izbornog dana.
Izborni rezultati će vjerovatno kasniti
Uz povećavanje glasanja poštom, zvaničnici očekuju da bi države mogle da dobiju rekordan broj tako upotrijebljenih glasačkih listića.
Kao rezultat toga, oni kažu da je moguće, ako ne i vjerovatno, da će Amerikanci otići na spavanje nakon izbornog dana, a da ne znaju da li će predsjednik Donalda Trump ili potpredsjednik Joe Biden voditi Sjdinjene Države naredne četiri godine.
"Vjerovatno nećemo znati do utorka (3. novembra) do 7 sati naveče. Vjerovatno naećemo znati ni do utorka do ponoći", kaže Timmons.
Zvaničnici zaduženi za izbore kažu da je njihov cilj da obezbijede da birači budu svjesni te mogućnosti i da ne budu obeshrabreni da glasaju.
"Ukoliko ljudi izaberu da ne glasaju, zato što misle da proces nije vrijedan povjerenja, onda su loši momci pobijedili", rekao je Timmons.
Kako bi se obezbijedilo da takozvani "loši momci" ne pobjede, zvaničnici izbora kažu da su radili na "kontroli borilišta".
"Naš fokus je zaista bio na izgradnji povjerenja kod američkih građana", kaže Matthew Masterson, viši savjetnik za cyber bezbjednost u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost.
Upozorenje na dezinformacije
Ključni dio plana je da se radi sa državama i lokalnim zvanočnicima, kao i sa kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža, da postojano edukuju glasače o tome gdje mogu da dobiju pouzdanu i pravovremenu informaciju.
Naročito, zvaničnici CISA upozoravaju glasače da izbjegavaju prikupljanje informacija iz bilo kojih izvora koji su povezani sa Rusijom, posebno medija koje podržava Rusija poput Russia Today ili Sputnjika, kao u Ruptlyja, koji sebe opisuju kao međunarodne novinske agencije koje obezbjeđuju video snimke na zahtjev.
Državni zvaničnici takođe upozoravaju.
"Napori da se posije sjeme sumnje u umove naših birača dolazi iz domaćih izvora i iz stranih izvora ove godine, više nego ikad prije", rekla je prošlog mjeseca državna sekretarica Michigana Jocelyn Benson zakonodavcima tokom saslušanja u Komitetu Predsatvničkog doma za unutrašnju bezbjednost.
"Udružili smo se sa profesionalnim sportistima, poslovnim liderima i drugim uticajnim ljudima kako bismo pomogli da se pusti ta informacija na način koji će doprijeti do glasača i da bismo uzvratili (štetnoj) retorici", rekla je ona.
U isto vrijeme, zvančnici i neke kompanije iz privatnog sektora rade na uveravanju potencijalnih glasača da je izborni sistem bezbedan.
"Svaka vježba, svaki test prodiranja, procjena svakog rizika i ranjivosti čiji smo dio bili kaže da je naša odbrana dobra", kaže Chris Wlaschin, potpredsjednik sistema sigurnosti u Izborni sistemi i softver, najvećem proizvođaču glasačkih mašina u SAD.
"Vjerovatnoća kada su glasačke mašine u pitanju - bilo da je riječ od uređaju za obilježavanje glasačkih lističa ili o skeneru - vjerovatnoća da će oni biti hakovani ili da će se njima na neki način izmanipulisati nezvanični rezultati je veoma mala", dodao je on u utorak tokom Billington samita o cyber bezbjednosti.
Konačno, izborni zvaničnici se nadaju da će glasači razumjeti da će to što će vjerovatno biti kašnjenja u dobijanju rezultata ne znači da nešto nije u redu.
"To je samo proces rada", rekao je Masterson iz Sekretarijata za unutrašnju bezbednost.
"Izborni zvaničnici će se fokusirati na pouzdanosti i korektnost", dodao je on. "Procesuiraće te biračke listiće i brojaće ih. I dobiće pouzdane i ispravne rezultate, kao što očekujete."
See all News Updates of the Day
Meta ukida program provjere činjenica
Vlasnik Facebooka i Instagrama, kompanija Meta, saopštila je da ukida svoj program provjere činjenica koju obavlja nezavisna, treća strana, i zamjenjuje ga modelom sličnim onom koji koristi mreža Elona Muska X, gdje korisnici platforme dodaju kontekst i provjeravaju tvrdnje drugih korisnika.
Meta će program nezavisne provjere činjenica prvo ukinuti u Americi. Kompanija kaže da je odlučila da okonča program zato što stručnjaci za provjeru činjenica također imaju svoje predrasude, ističući da je suviše mnogo sadržaja bilo podvrgnuto provjeri.
Umjesto toga, Meta se okreće modelu zvanom „bilješke zajednice” (community notes), gdje različiti korisnici provjeravaju činjenice u tuđim objavama.
„Vidjeli smo da taj pristup funkcioniše na X-u, gdje su njihovi korisnici dobili ovlaštenje da odlučuju kada su neke objave potencijalno obmanjujuće i potreban im je veći kontekst”, objavio je u svom blogu direktor Mete za globalna pitanja Joel Kaplan.
AP je ranije bio dio programa provjere činjenica na platformama Mete, ali je prije godinu dana prestao da učestvuje u njemu.
Kompanija za društvene medije također kaže da planira da dozvoli „više govora” što uključuje ukidanje nekih restrikcija na određene teme koje su dio uobičajenih, konvencijalnih diskusija, kako bi se fokusirala na ilegalne radnje i „izuzetno ozbiljna kršenja” kao što su terorizam, seksualna eksploatacija djece i droga.
Meta navodi da je u pristupu izgradnje kompleksnih sistema moderacije sadržaja na svojim platformama - otišla predaleko, i načinila „suviše mnogo grešaka” cenzurišući suviše mnogo sadržaja.
Direktor kompanije Mark Zuckerberg je priznao da su promjene djelimično podstaknute političkim događajima kao što je pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.
„Nedavni izbori još djeluju kao kulturna prekretnica gdje se prioritet, još jednom, daje govoru”, rekao je Zuckerberg u video snimku koji je objavljen na internetu.
Na svojoj press konferenciji u utorak, novoizabrani predsjednik rekao je da je iznenadna promjena politike kompanije Meta o moderaciji sadržaja „vjerovatno” motivisana prijetnjama koje je uputio Marku Zuckerbergu.
Trump je, u obraćanju novinarima na imanju Mar-a-Lago, izrazio zadovoljstvo potezom Mete. Na pitanje da li vjeruje da je to rezultat njegovih prijetnji Zuckerbergu, odgovorio je - „vjerovatno, da”.
Sejšeli: Mala ostrvska država gdje se takmiče Amerika i Kina
Mala ostrvska država Sejšeli na istočnoj obali Afrike postala je mjesto rivalstva velikih sila. Kina već godinama vrši diplomatske prodore, dok su se SAD tek nedavno vratile na strateški arhipelag Indijskog okeana.
Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.
Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.
„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.
Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.
1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.
Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.
„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.
Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.
Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.
„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.
Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.
Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.
Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.
„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.
Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”
Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.
„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock
Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”
Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.
Generacija Beta: početak nove ere ljudske budućnosti
Djeca rođena 1. januara 2025. i kasnije pripadaju Generaciji Beta, novoj grupi koja dolazi nakon Generacije Alfa.
Ova djeca oblikovaće svijet obilježen umjetnom inteligencijom i virtuelnom stvarnošću, ali suočiće se i s globalnim izazovima poput klimatskih promjena.
Demograf i futurist Mark McCrindle, ispred kompanije McCrindle, koji je skovao i naziv Generation Alpha, definišea novu grupu kao one rođene od 2025. do 2039. godine.
Nova generacija, novi izazovi
Generacijski prelaz događa se svakih 15 do 20 godina, a posljednji put svijet je svjedočio ovoj promjeni 2010. godine, kada su rođeni prvi pripadnici Generacije Alfa. Godina 2024. označava kraj te generacije, dok 2025. otvara vrata Generaciji Beta, koja će trajati do 2039. godine.
Prema demografskim procjenama, djeca rođena između 2025. i 2039. će činiti između 13% i 16% svjetske populacije. Očekuje se da mnogi pripadnici ove generacije dožive 22. vijek, što dodatno naglašava njihov značaj u oblikovanju budućnosti.
Svijet pod dominacijom tehnologije
„Dok je Generation Alpha doživjela uspon pametne tehnologije i umjetne inteligencije, Generation Beta će živjeti u eri u kojoj su AI i automatizacija potpuno ugrađeni u svakodnevni život - od obrazovanja i radnih mjesta do zdravstvene zaštite i zabave”, objašnjavaju iz McCrindle na njihovom websiteu.
Generacija Beta će odrasti u svijetu u kojem su umjetna inteligencija (AI) i virtuelna stvarnost (VR) standard, a ne izuzetak. Već sada, tehnologije poput ChatGPT-a transformišu način na koji ljudi rade i uče, a škole se sve više oslanjaju na digitalne alate.
Međutim, postoji zabrinutost da bi ovisnost o tehnologiji mogla ograničiti razvoj kreativnosti i interpersonalnih vještina kod ove djece. Psiholozi upozoravaju da rana i prekomjerna izloženost ekranima može negativno utjecati na socijalizaciju i sposobnost kritičkog mišljenja.
Generacija izazova i prilika
Gen Beta će naslijediti svijet prepun složenih problema. Klimatske promjene, prenaseljenost i ekološke krize oblikovaće njihove prioritete. Očekuje se da će ova generacija raditi na održivosti, promovišući inovacije koje će ublažiti utjecaj ekoloških prijetnji.
Roditelji Generacije Beta suočiće se s izazovom balansiranja između prednosti i rizika tehnologije. Stručnjaci savjetuju da djeca što duže ostanu izvan društvenih mreža, jer istraživanja ukazuju na štetne utjecaje na mentalno zdravlje mladih.
Generacije kroz historiju
Kako bismo bolje razumjeli Generaciju Beta, korisno je pogledati prethodne generacije. Prva generacija koja je rasla uz internet bili su Milenijalci (1981–1996). Generacija Z (1997–2009) je generacija digitalnih urođenika dok je Generacija Alfa (2010–2024) poznata i kao „iPad djeca”, odrasla je uz pametne uređaje.
Budućnost Generacije Beta
Dok će Gen Beta profitirati od tehnološkog napretka, njihova uloga u rješavanju globalnih izazova biće ključna.
Kako naučnici i stručnjaci budu pratili razvoj Generacije Beta, važno je da roditelji i edukatori ulože napore u razvijanje uravnoteženog odnosa prema tehnologiji i održivim vrijednostima.
Ministar odbrane BiH odbio dati saglasnost Srbiji za prelet vojnog aviona 8. i 9. januara
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez odbio je dati saglasnost za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od Ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar.
O tome je obavijestio Kancelariju visokog predstavnika u BIH (OHR), NATO štab u Sarajevu, EUFOR i Delegaciju EU u BiH.
"Ovaj prelet helikoptera Republike Srbije i posjeta delegacije Ministarstva odbrane Srbije nedvojbeno upućuje na zaključak da je namjera prisustva događajima vezanim za obilježavanje 9. januara, koji je 2015. i 2019. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim danom Republike Srpske", istakao je Helez u objavi na društvenoj mreži Facebook.
Naveo je i kako nepoštivanje odluka Ustavnog suda u svim demokratskim državama predstavlja podrivanje vladavine prava, a u Bosni i Hercegovini i potencijalno činjenje krivičnog djela.
Vlasti RS slave 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.
Cilj je bio da se taj dio BiH potom pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.
Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina. U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.
Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom na teritoriji RS.
Ustavni sud BiH utvrdio da je Dan RS neustavan
Ustavni sud tadašnje Republike BiH donio je 28. februara 1992. Odluku kojom se poništavaju i deklaracija i Ustav Srpske Republike BiH.
Ustavni sud BiH je, 23 godine kasnije, u novembru 2015. donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a, neustavan.
Osim što se Ustavni sud u obrazloženju osvrnuo i na događaje iz 1992. godine, utvrdio je i da se tad obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, pa se doživljava i kao vjerski praznik.
Ustavni sud BiH nije osporio pravo na dan Republike Srpske, ali je utvrdio da "Dan RS-a" ne može biti 9. januar.
Kao odgovor na odluku Ustavnog suda BiH, u RS je 25. septembra 2016. godine održan referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH sedam dana ranije obustavio Odluku o raspisivanju referenduma.
Uprkos tome, referendum je održan, nakon čega je u Skupštini RS u oktobru iste godine usvojen Zakon o Danu RS-a kojim je ponovo definisan 9. januar kao praznik.
Devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS-a, kao jednom od dva doma Narodne skupštine RS-a, podnijelo je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Sud je u martu 2019. donio odluku prema kojoj je član tog zakona da se "na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike" neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
Utvrđeno je i da je protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Prethodno je i Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je Dan RS na taj datum "diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja".
Još jedan talas velikih hladnoća i snijega stiže na jug SAD
Sljedeći krug velikih hladnoća trebalo bi da zahvati jug SAD u utorak, nakon što je prva velika zimska oluja u godini zahvatila ogroman dio zemlje okovavši ga ledom, snijegom i vjetrom.
Ogroman olujni sistem doveo je do poremećaja čak i u dijelovima zemlje koji obično ostaju izvan gnjeva zime, rušeći drveće u nekim južnim državama, preteći smrzavanjem na Floridi i navodeći ljude u Dallasu da zarone duboko u svoje garderobere tražeći šešire i rukavice.
Do utorka rano, temperature hladnog vjetra mogle bi da padnu i do minus 10,5 stepeni celzijusa od Texasa preko obale Meksičkog zaliva, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi. Očekuje se da će se sistem niskog pritiska formirati već u srijedu u blizini južnog Texasa, donoseći potencijal za snježne padavine u dijelovima države koji uključuju Dallas, kao i u Oklahomu, Arkansas i Louisianu.
Polarni vrtlog koji se spustio na jug tokom vikenda držao je veći dio zemlje istočno od Stjenovitih planina u svom hladnom stisku u ponedjeljak, čineći mnoge puteve teško prohodnim i opasnim za vožnju i primoravajući vlasti da zatvore škole, dok su prekidi u snabdijevanju strujom bili rasprostranjeni, a letovi otkazani.
Led i snijeg prekrili su glavne puteve u Kansasu, zapadnoj Nebraski i dijelovima Indiane, gdje su aktivirani pripadnici Nacionalne garde kako bi pomogli zaglavljenim vozačima.
Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimsku oluju za Kansas i Missouri, gdje su mećave donijele udare vjetra do 72 kilometara na čas. Upozorenja su se proširila na New Jersey do utorka rano ujutru.
Kamionsko stajalište u Kentuckyju bilo je zakrčeno kamionima koji su istjerani sa zaleđenog i snijegom prekrivenog Interstatea 75 u ponedjeljak nedaleko od Cincinattija.
Vozač na duge relacije iz Los Angelesa koji je prevozio tovar ćilima za Georgiju rekao je da je vidio brojne automobile i kamione zaglavljene u jarcima i da je imao muku sa zaleđenim brisačima prije nego što je sišao sa međudržavnog puta.
"Bilo je previše opasno. Nisam želio da ubijem sebe ili bilo koga drugog", rekao je.
Polarni vrtlog ultra-hladnog vazduha obično se okreće oko Sjevernog pola, ali ponekad uranja na jug u SAD, Evropu i Aziju. Studije pokazuju da je Arktik koji se brzo zagrijava djelimično kriv za sve veću učestalost polarnog vrtloga koji širi svoj zahvat.
Temperature padaju širom zemlje
Dvije trećine SAD, na istoku, u ponedjeljak su se suočile sa hladnoćom i hladnim vjetrovima, sa temperaturama u nekim oblastima daleko ispod normale.
Upozorenje izdato zbog hladnoće stupiće na snagu u utorak rano na obali Meksičkog zaliva.
U glavnom gradu Texasa, Austinu i okolnim gradovima, hladnoća od vjetra mogla bi da padne na minus 9,4 C.
Na sjeveroistoku se očekuje nekoliko hladnih dana.
Veliki broj saobraćajnih nesreća, ima i poginulih
Na stotine saobraćajnih nesreća prijavljeno je u Virginiji, Indiani, Kansasu i Kentuckyju, gdje je jedan policajac medicinski zbrinut zbog zadobijenih povreda koje nisu opasne po život nakon što je njegov patrolni automobil udaren.
Državna policija Virginije odgovorila je na najmanje 430 nesreća u nedjelju i ponedjeljak, uključujući i jednu koja je bila fatalna.
Policija je saopštila da su se druge nezgode sa smrtnim ishodom povezane sa vremenskim prilikama dogodile u nedjelju u blizini Charlestona u Zapadnoj Virginiji i u ponedjeljak u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. U Kansasu su se tokom vikenda dogodile dvije smrtonosne nesreće.
Više od 2.300 letova je otkazano, a još najmanje 9.100 je odloženo širom zemlje od ponedjeljka uveče, prema platformi za praćenje FlightAvare.
Očekuje se više snijega i leda
U Indiani je sneg prekrio dijelove međunarodnih autoputeva Interstate 64, Interstate 69 i američke rute 41, što je navelo vlasti da apeluju na ljude da ostanu kod kuće.
"Snijeg pada toliko jako, grtalice prolaze i onda u roku od pola sata putevi bivaju ponovo potpuno prekriveni", rekao je narednik državne policije Todd Ringle.
Desetine hiljada bez struje, ponegdje i bez vode
Mnogi su bili u mraku dok su temperature padale. Više od 218.000 potrošača bilo je bez struje u ponedjeljak uveče širom Kentuckyja, Indiane, Virginije, Zapadne Virginije, Illinoisa, Missourija i Sjeverne Karoline, prema web stranici za praćenje elektroprivrede PowerOutage.us.
U glavnom gradu Virginije nestanak struje je prouzrokovao privremeni kvar u vodovodnom sistemu, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak popodne.
Zvaničnici Richmonda zatražili su od više od 200.000 žitelja grada da se uzdrže od pijenja vode iz česme ili pranja suđa bez prethodnog prokuhavanja vode. Grad je također zamolio ljude da čuvaju vodu, na primjer, kraćim tuširanjem.
Gradski zvaničnici su rekli da rade bez prestanka na vraćanju sistema na mrežu.
