Najnovije
Amerika obilježava 20 godina od napada 11. septembra, dok Biden traži zatvaranje poglavlja
Užasi koji su se dogodili 11. septembra 2001. razotkriveni su za nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je poginulo u najgorem terorističkom napadu u modernoj istoriji.
Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri sedmice i dva dana rata u Afganistanu, pri čemu je Ministarstvo odbrane brojilo najmanje 2.325 smrtnih slučajeva pripadnika američke vojske. Niko ne zna tačno koliko je civila ubijeno.
Dana 11. septembra 2021. predsjednik Joe Biden pokušaće podvući crtu ispod tih tragedija, odajući počast na tri mjesta čija je vatrena patnja zapalila najduži američki rat.
Globalni rat protiv terorizma, kako su ga zvali, protegao se daleko izvan male srednjoazijske zemlje Afganistana - dopirući do Iraka i drugih dijelova svijeta udaljenih čak i do Afrike. U Iraku je u sukobu poginulo gotovo 4.500 pripadnika američke vojske i stotine hiljada civila.
Od kontroverzne odluke o povlačenju svih trupa iz Afganistana do kraja avgusta, Bidenova administracija učinila je odlučne poteze da ostavi zadnjih 20 godina iza sebe, deklasifikujući hrpu dokumenata koji bi mogli rasvijetliti događaje od 11. septembra, i održavajući proučavanu distancu od tvrdokorne teokratske talibanske vlade, koja je preuzela vlast u Afganistanu kad su se Amerikanci povukli.
Tri lokacije
Biden će u subotu posjetiti sva tri mjesta koja su zapalila iskru: New York City, gdje se u 8:46 tog sunčanog septembarskog jutra let 11 American Airlinesa srušio u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra - i gdje je, 17 minuta kasnije, Let 175 United Airlinesa udario u južni toranj.
Posjetiće i Pentagon, gdje se 34 minuta kasnije srušio let 77 American Airlinesa. I odvojeno, on i potpredsjednica Kamala Harris odaće počast na usamljenom polju u Shanksvilleu u Pensilvaniji, posljednjem počivalištu leta 93 United Airlinesa.
To je scenarij, koji gotovo filmski prikazuje proteklih 20 godina, rekao je profesor istorije Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu.
"Predsjednik podvlači liniju u posljednjih 20 godina", rekao je za Glas Amerike. "I on se ponaša kao istoričar i kaže da smo završili jednu eru, baš kao i kraj Drugog svjetskog rata, i sada je vrijeme za donošenje novih odluka na način na koji je Harry Truman donosio nove odluke nakon ere Drugog svjetskog rata."
Suri, čije knjige istražuju ured predsjedništva i vanjsku politiku SAD-a, rekao je da istoričari vide određenu logiku u tome kako predsjednik uokviruje ovaj trenutak.
"Ali takođe ćemo vidjeti, kao što to uvijek činimo, da jedna era ne prestaje kad nova era započne", rekao je. "Mislim da smo u drugačijem trenutku nakon izbora 2020. i u drugačijem smo trenutku s usponom Kine. Ali mnoga pitanja od prije 20 godina i dalje nemaju sređene završetke poglavlja na način na koji činimo da izgledaju u našim knjigama."
Zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost Elizabeth Sherwood-Randall kaže da je važno da nije bilo još jednog velikog terorističkog napada, s obzirom na to da svijet bilježi dvije decenije od 11. septembra.
Drugačiji izazov
"Dvadeset godina kasnije naš izazov je drugačiji", rekla je ona govoreći ove sedmice Atlantskom vijeću, istraživačkoj grupi za globalna pitanja u Washingtonu. "Od 11. septembra naučili smo kako zaštititi Amerikance od terorizma. Nije sigurno, a strašne stvari se i dalje događaju. No, kombinacijom akcija u inostranstvu i kod kuće do sada smo mogli omesti i spriječiti još jedan napad u stilu 9/11."
Međutim, istoričar s Univerziteta Vanderbilt, Thomas Schwartz predviđa posljedice nakon komemoracija koje završavaju u subotu.
"Vjerojatno sam kritičniji po ovom pitanju, jer ne mislim da je to nešto što zapravo možete učiniti", rekao je. "Mislim da neprijatelj u određenom smislu ima glas i oni mogu odlučiti, da čak i ako to želimo otkazati nakon 20 godina, oni to možda neće učiniti. I u tom smislu, mislim da su riječi predsjednika Bidena - i sam čin - fiksnog vremena za povlačenje iz Afganistana bili pogrešni i da je to greška u prosuđivanju za koju mislim da bi mogla uticati na Sjedinjene Države u narednim godinama."
Predsjednik će vjerojatno javno govoriti u subotu, ali "riječi u ovom trenutku neće napraviti razliku", rekao je Norman Ornstein, viši saradnik na American Enterprise Institutu, konzervativnoj istraživačkoj grupi za javnu politiku u Washingtonu.
"Očigledno je da u subotu mora održati pažljivo osmišljen govor, dijelom mislim da smo kroz nekoliko administracija uspjeli izbjeći novi 11. septembar", rekao je Ornstein. "Uspjeli smo uhvatiti i ubiti čovjeka koji je stajao iza toga, Osamu bin Ladena, to još nije gotovo i usput smo napravili puno grešaka. I mi ćemo pokušati izbjeći takve greške u budućnosti."
Liban 1983
Međutim, on upozorava da bi Amerikanci trebali pogledati u istoriju kako bi vidjeli kako će se to odigrati - ne u 2001., već u 1983. godinu, kada je predsjednik Ronald Reagan odlučio povući američke snage iz Libana nekoliko mjeseci nakon što je u bombaškom napadu poginuo 241 pripadnik američke vojske. To je, rekao je Ornstein, temeljna razlika između današnje Amerike i Amerike proteklih decenija.
"Nismo imali pozive da Ronald Reagan podnese ostavku, niti pokušaje opoziva", rekao je, suprotstavljajući situaciju 1983. republikanskim zakonodavcima koji su oštro kritikovali evakuaciju SAD-a iz Afganistana.
"Nismo imali ovaj slom po partijskim linijama, i to je mjera, u ovih nepunih 40 godina od tada, koliko se naša politika promijenila, da sve prolazi kroz neku vrstu plemenskog objektiva", rekao je on. "I to je ovdje uznemirujući element koji je u najmanju ruku jednako uznemirujući u pogledu toga gdje zemlja ide u budućnosti, kao i kad su u pitanju neke od ovih drugih prijetnji s kojima se suočavamo."
Amerikanci su i dalje u velikoj mjeri podržavali predsjednikovu odluku o povlačenju iz Afganistana u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali su takođe kritikovali Bidena zbog načina na koji je njegova administracija postupila s evakuacijom. To je djelomično uticalo na nove ankete koje pokazuju ocjenu odobrenja od 43%, najnižu u njegovom predsjedništvu.
See all News Updates of the Day
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Nove sirijske vlasti pokrenule su operaciju protiv pro-Assadovih snaga, javljaju državni mediji
Novo sirijsko vojno rukovodstvo pokrenulo je u četvrtak operaciju gonjenja ostataka pripadnika administracije svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada na terenu u pokrajini Tartus u zapadnoj Siriji, javila je državna novinska agencija (SANA).
Prethodno je novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je 14 pripadnika oružanih snaga novih vlasti ubijeno, a 10 ranjeno tokom sukoba sa snagama bivšeg predsjednika Assada u selu izvan grada Tartusa, javila je državna novinska agencija u srijedu.
Sirijska opservatorija za ljudska prava, posmatrač događanja u Siriji sa sjedištem u Britaniji, saopštila je da su borci ubijeni dok su pokušavali da uhapse bivšeg zvaničnika u Assadovoj vladi, optuženog za izdavanje naredbi za pogubljenje i proizvoljne presude protiv hiljada zatvorenika. Borci su bili iz Hayat Tahrir al-Shama, ili HTS, koji je predvodio zapanjujuću ofanzivu koja je srušila Assada ranije ovog mjeseca.
Tranzicija vlasti u Siriji dogodila se iznenađujuće glatko, ali prošlo je samo nekoliko nedjelja otkako je Assad pobjegao iz zemlje i nakon što su se njegova administracija i snage urušile.
Pobunjenici koji su zbacili Assada ukorijenjeni su u fundamentalističkoj islamističkoj ideologiji i - iako su obećali da će stvoriti pluralistički sistem - nije jasno kako i da li planiraju da dijele vlast.
Od Assadovog pada, desetine Sirijaca je ubijeno u činovima osvete, prema informacijama dobijenim od aktivista i posmatrača. Velika većina ubijenih je iz manjinske zajednice Alavita, izdanaka šiitskog islama kojem i Assad pripada.
U glavnom gradu Damasku, alavitski demonstranti su se sukobili sa učesnicima sunitskog kontramitinga i čuli su se pucnji. AP nije mogao da potvrdi detalje pucnjave.
Protesti alavita održani su i u mjestima duž obale Sirije, u gradu Homsu i selu Hame. Neki su pozivali na oslobađanje vojnika iz bivše sirijske vojske koje sada u zatočeništvu drži HTS.
Snage HTS-a koje su suzbijale demonstracije ubile su u Homsu najmanje jednog učesnika protesta, a pet ih je ranjeno, saopštila je Sirijska opservatorija. Kao odgovor na proteste, HTS je uveo policijski čas od 18 do osam sati.
Protesti alavita očigledno je djelimično podstakao video koji je objavljen na internetu i koji prikazuje paljenje alavitskog svetilišta. Privremene vlasti tvrde da je snimak star i da to nije nedavni incident.
Nasilje između različitih vjerskih grupa izbilo nakon Assadovog svrgavanja, ali ništa ni blizu nivoa od kojeg se strahovalo nakon skoro 14 godina građanskog rata u kojem je ubijeno oko pola miliona ljudi. Rat je razorio Siriju, stvorivši milione izbjeglica i raselivši desetine hiljada širom zemlje.
Ove nedjelje su neki Sirijci koji su bili prisilno raseljeni počeli da se vraćaju kući, pokušavajući da obnove svoje živote. Šokirani razaranjem, mnogi su otkrili da je malo šta ostalo od njihovih kuća.
U sjeverozapadnom regionu Idliba, stanovnici su u utorak popravljali prodavnice i zatvarali oštećene prozore, pokušavajući da vrate osjećaj normalnosti.
U prašnjavim kvartovima prolazili su automobili sa prtljagom zakačenim na krovu. Ljudi su besposleno stajali na ulicama ili sjedeli u praznim kafićima.
U Damasku su nove sirijske vlasti izvršile raciju u skladištima u sredu, zaplijenivši drogu kao što su zabranjeni stimulans Kaptagon i kanabis, koje su koristile Assadove snage. Zapaljene su milion tableta Kaptagon i stotine kilograma kanabisa, saopštile su privremene vlasti.
Biden zahtijeva velike isporuke oružja Ukrajini nakon ruskog božićnog napada
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da je zatražio od Ministarstva odbrane da nastavi sa velikim isporukama oružja Ukrajini, nakon što je osudio ruski napad na Božić na energetski sistem Ukrajine i neke od njenih gradova.
Rusija je u srijedu napala Ukrajinu krstarećim i balističkim projektilima, kao i dronovima, saopštila je Ukrajina. U napadima je ranjeno najmanje šest osoba u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, a jedna je ubijena u regiji Dnjepropetrovsk, rekli su tamošnji guverneri.
Neizvjesno da li će se američka pomoć nastaviti istim tempom pod novoizabranim republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji će zamijeniti Bidena 20. januara. Trump je rekao da želi da se rat brzo okonča.
"Svrha ovog nečuvenog napada bila je da se ukrajinskom narodu prekine pristup toplotnoj i električnoj energiji tokom zime i da se ugrozi sigurnost mreže", rekao je Biden, demokrata u saopćenju.
Keith Kellogg, Trumpov izbor za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, također je kritizirao napad od srijede.
"Božić bi trebao biti vrijeme mira, ali Ukrajina je brutalno napadnuta na Božić", rekao je Kellogg. "SAD su odlučnije nego ikada da donesu mir u regionu."
Tokom kampanje za predsjedničke izbore, Trump je doveo u pitanje nivo američke uključenosti u sukob, sugerirajući da bi evropski saveznici trebali snositi veći financijski teret. Neki od njegovih kolega republikanaca - koji će od sljedećeg mjeseca kontrolirati i Predstavnički dom i Senat - također su se ohladili u slanju dodatne pomoći Kijevu.
Ovaj stav - uprkos prethodnoj snažnoj podršci u američkom Kongresu za kontinuiranu ili proširenu podršku Ukrajini - izazvao je zabrinutost među ukrajinskim pristalicama oko budućnosti američke pomoći pod Trumpom.
Uhapšen ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić uhapšen je zbog sumnje za koruptivna krivična djela, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva.
Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.
Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.
O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.
„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.
Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.
Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.
Tri bebe umrle od smrzavanja u šatorskim kampovima u Gazi posljednih dana
Beba je umrla od smrzavanja s utorka na srijedu u Gazi, dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju da komplikuju napore za prekid vatre koji bi mogli zaustaviti 14-mjesečni rat.
Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.
Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.
Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.
Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.
Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.
Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.
Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.
„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.
Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.
„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.
Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.
Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.
