Kalabuhov je u razgovoru za Radio televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT), koji će u cijelosti biti objavljen u večernjim časovima 11. novembra, rekao da ne može da govori o legitimnosti ili nelegitimnosti procesa vraćanja nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku (jedan od dva entiteta u BiH), napominjući da je to stvar političkog procesa i organa entitetske vlasti.
On je naglasio da u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.
Rusija smatra da je RS pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na BiH prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.
Kalabuhov kaže kako je ruski stav da u BiH ne postoji visoki predstavnik, jer prema njima nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita.
"Kao država garant Dejtonskog sporazuma, mi smo članica PIK-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom", rekao je Kalabuhov.
Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Krivičnog zakona BiH zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.
"Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama BiH, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv", ocijenio je Kalabuhov.
On je istakao da ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Incko donio u skladu sa svojim ovlašćenjima, te smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.
Za Rusiju su upitne i odluke Haškog tribunala, posebno presuda prema kojoj je Vojska RS u Srebrenici jula 1995. godine počinila genocid.
Ambasador Rusije je ukazao u intervjuu da diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče BiH bude izbalansirano, te da oni nastoje da "izbalansiraju cijeli stav međunarodnog faktora".
Dodik: Radi se na “samostalnoj RS u dejtonskoj BiH”
Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je 12. oktobra da se neskriveno radi na projektu samostalne RS u okviru dejtonske BiH, uoči sjednice predsjedništva njegove stranke u Banjaluci.
Dodik je tada naveo da se planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.
Prema Ustavu BiH entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko), a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Rusi blokirali obraćanje Šmita Savjetu bezbjednosti UN
Prvi put od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a, jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti Savjetu bezbjednosti (SB) i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza. Protiv toga bila je Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.
To se dogodilo 3. novembra na sjednici SB UN-a koje svakih šest mjeseci organizuje debatu o BiH.
Iz rezolucije kojom je produžen mandat vojnih stabilizacionih snaga Evropske unije (Misija EUFOR Althea) na insistiranje Rusije i Kine kao članica SB s pravom veta izbačen je svaki spomen visokog predstavnika, što je takođe presedan.
