Linkovi

Ruska militarizacija Arktika u pozadini Trumpovog fokusa na Grenland


Ruski vojnici stoje pored radarskog objekta na ostrvu Aleksandra Land u blizini Nagurskog, Rusija, 17. maj 2021. Objekat je najsjevernija ruska vojna ispostava.
Ruski vojnici stoje pored radarskog objekta na ostrvu Aleksandra Land u blizini Nagurskog, Rusija, 17. maj 2021. Objekat je najsjevernija ruska vojna ispostava.

Na vjetru tokom mećave vijore se zastave Danske, Grenlanda i Farskih ostrva iznad štaba Zajedničke arktičke komande sa pogledom na luku Nuuk u glavnom gradu Grenlanda.

Mala vojna ispostava sa oko 80 ljudi zadužena je za dansko nadglenje bezbjednosti na ogromnom arktičkom ostrvu od oko 2,1 milion kvadratnih kilometara.

Vlada Grenlanda je uglavnom autonomna, ali ostrvo je dio Danskog Kraljevstva, a Danska zadržava odgovornost za bezbjednost teritorije.

Američki predsjednik Donald Trump jasno je stavio do znanja svoju odlučnost da preuzme vlasništvo nad ostrvom za Sjedinjene Države i nije isključio upotrebu ekonomske ili vojne sile.

Govoreći nekoliko sati nakon inauguracije, Trump je ponovio svoj stav da je američka kontrola neophodna zarad "međunarodne bezbjednosti" jer, kako je objasnio, "imate ruske brodove svuda, mate kineske brodove svuda, ratne brodove. I [Danska] to ne može da održava".

Ruske rakete

Sjedinjene Države već dugo vide Grenland kao vitalno važan za svoju odbranu, objasnio je Marc Jacobsen, analitičar Kraljevskog danskog odbrambenog koledža u Kopenhagenu.

"Nema sumnje da je geostrateški važan u odbrani nacionalne bezbjednosti SAD od ruskih projektila", rekao je Jacobsen za Glas Amerike. "Najkraći put za ruske rakete ka SAD je preko Sjevernog pola, preko Grenlanda."

Rusija je posljednjih godina mnogo uložila u svoje vojno prisustvo na Arktiku. U njenoj najsjevernijoj vazdušnoj bazi Nagurskoje na sjevernoj obali Sibira stacionirani su nuklearni strateški bombarderi, rakete i sistemi za nadzor.

Ruske nuklearne podmornice patroliraju arktičkim morima, dok rastuća flota ledolomaca na nuklearni pogon projektuje moć Kremlja širom regiona.

Kina i Rusija izvele su zajedničke vojne vježbe na Arktiku. Peking takođe traži pristup vrednim mineralima ispod leda.

"Definitivno postoji pretnja, posebno od ruskih vojnih kapaciteta u tom regionu. A zemlje NATO upravo sada kreću da povećaju svoje kapacitete", rekao je za Glas Amerike Jon Rahbek-Clemmensen, također sa Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.

Odbrana Danske

Danske vojne kapacitete na Grenlandu sačinjavaju četiri ostarjela broda ratne mornarice, osmatrački avion i patrola sa psećim zapregama.

Kopenhagen je prošlog mjeseca najavio planove za ulaganje u nove dronove za nadzor, dva nova broda i dodatno osoblje, uz nadogradnju postojeće vazdušne baze za smještaj borbenih aviona F-35. Tačan trošak tek treba da bude određen, ali Vlada je saopštila da će potrošiti "dvocifreni iznos u milijardama" danskih kruna, odnosno najmanje 1,5 milijardi dolara.

Ministar odbrane Troels Lund Poulsen priznao je, međutim, da Vlada nije uspjela da investira u bezbjednost Grenlanda.

"Dugi niz godina smo zanemarivali ulaganje neophodnih sredstava u naše brodove, u avione koji će pomoći da se nadgleda naše kraljevstvo, i to je ono što sada pokušavamo da uradimo", rekao je on novinarima 9. januara. "Nadajmo se da ćemo kreirati investicioni paket u kojem ćemo ojačati našu sposobnost da pratimo šta se dešava na Arktiku, kao i za postavljanje nekih novih kapaciteta."

Danska se nada da će nadogradnje ići ka "zadovoljavanju američkih zahtijeva za povećanjem nadzora na Grenlandu", rekao je Jacobsen.

Američka svemirska baza

Američka vojska je prisutna na Grenlandu od Drugog svjetskog rata, kada su američke snage raspoređene na ostrvu nakon pada Danske pod nacističku Njemačku.

Na vrhuncu raspoređivanja SAD, Grenland je ugostio više od 10.000 vojnika.

Pogled na američku bazu Pituffik na Grenlandu, 4. oktobra 2023.
Pogled na američku bazu Pituffik na Grenlandu, 4. oktobra 2023.

Svemirska baza Pituffik na sjeverozapadnoj obali Grenlanda, ranije poznata kao vazdušna baza Thule, najsjeverniji je vojni objekat Sjedinjenih Država. Sada ima oko 200 pripadnika vojnog osoblja, zajedno sa sistemima za upozorenje na raketni napad, odbranu i nadzor svemira.

"Vojna zaštita Grenlanda se de facto oslanja na SAD", rekao je Rahbek-Clemmensen. "I veliko je pitanje da li SAD žele da pojačaju to prisustvo, možda da bi mogle da vrše druge vrste vojnih operacija u toj oblasti".

Zbog toga, dodao je, izgleda da danski zvaničnici pristupaju tom pitanju na način koji održava dobre odnose sa SAD.

"Danska vlada pokušava da dotakne tu riječ 'kontrola' koju Trump koristi, što je veoma dvosmislen termin", dodao je on. "Šta znači kontrola? Da li to znači posjedovanje dijela teritorije? Ili to znači imati određenu količinu vojne opreme na toj teritoriji?"

Američko-danski odnosi

U danskom arktičkom komandnom centru u Nuuku, američka zastava se vijori pored boja Danske, Grenlandska i Farskih Ostrva. U zgradi se nalazi i američki konzulat - što je znak da za sada američko-danski odnosi ostaju srdačni.

Prije Trampove inauguracije, američka ambasada u Kopenhagenu saopštila je da nema planova za proširenje vojnog prisustva SAD na Grenlandu.

To bi se moglo promeniti pod novim predsjednikom.

Za sada, Danska i njeni evropski saveznici se nadaju da su Trumpovi komentari dio strategije za primoravanje saveznika u NATO da troše više na odbranu.

"Postoji važan element koji se odnosi na njegovu ličnost, koji on unosi u način na koji se sprovodi američka diplomatija, ili njegova diplomatija", rekao je Jacobsen."U pozitivnom svjetlu, ako SAD povećaju svoje prisustvo na Arktiku, to će povećati prisustvo NATO-a, jer od sedam arktičkih država — pored Rusije — sada smo sve članice NATO-a."

XS
SM
MD
LG