Amandmani koje je donji dom, Državna duma, usvojio u drugom i trećem čitanju, proširuju definiciju veleizdaje tako da uključuje pripadnost bilo kojoj organizaciji koja je uključena u "aktivnosti protiv sigurnosti Ruske Federacije".
Sadašnje zakonodavstvo ima uže tumačenje "okretanja na stranu neprijatelja", definišući ga kao pridruživanje neprijateljskim oružanim snagama.
Oni koji su osuđeni za veleizdaju mogli bi biti osuđeni na doživotnu kaznu zatvora.
"U situaciji kada naši vojnici rizikuju svoje živote u borbi za suverenitet Rusije, na neprijateljskoj strani nema 'neutralnih' ili 'miroljubivih' organizacija", rekao je Vasilij Piskarev, šef komiteta Dume za pitanja sigurnosti i jedan od autoria zakona. "Ne možemo dozvoliti da bilo ko radi za neprijatelja na našoj teritoriji."
Zagovornici prava upozorili su da bi se nejasna formulacija zakona mogla koristiti za ciljanje svakoga ko ima veze s bilo kojom ukrajinskom organizacijom i potencijalno bi se mogla tumačiti šire kako bi se kaznili i oni koji imaju bilo kakav kontakt sa zapadnim organizacijama ili kompanijama.
Pravna definicija izdaje već je proširena na pružanje nejasno definisane "pomoći" stranih zemalja ili organizacijama.
Predloženim amandmanima, koje također mora odobriti gornji dom i potpisati ruski predsjednik Vladimir Putin da bi postali zakon, uvedena je i kazna do 15 godina zatvora za strance i osobe bez državljanstva koji su optuženi za "pomaganje neprijateljskim aktivnostima usmjerenim protiv sigurnost Ruske Federacije."
Slučajevi izdaje i špijunaže su naglo porasli nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu u februaru 2022. Slučajevi su bili usmjereni na širok spektar osumnjičenih, od kritičara Kremlja i nezavisnih novinara do naučnika, privlačeći pažnju grupa za ljudska prava.
