EU je prethodno u maju oduzela prava na emitovanje u Uniji za četiri "propagandne mreže povezane s Kremljom", Glas Evrope, novinsku agenciju RIA Novosti, Izvestija i Rossiiskaya gazeta.
Među 81 novinskom kućom za koje je rusko Ministarstvo vanjskih poslova reklo da ih zabranjuje kao odmazdu su agencija Frans pres (AFP) i vodeći štampani mediji Der Spiegel i Frankfurter Allgemeine Zeitung u Njemačkoj, Le Monde i Liberation u Francuskoj, El Pais u Španiji, te La Stampa i La Repubblica u Italiji.
Austrijska državna TV kompanija ORF, irski RTE emiter i španska novinska agencija EFE takođe su među medijima pogođenim tim potezom.
Jedine zemlje EU iz kojih nema medija na listi zabranjenih su Hrvatska i Luksemburg.
Rusko ministarstvo ih je optužilo da "sistematski distribuiraju netačne informacije" o onome što Rusija naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini".
"Ruska Federacija je više puta upozoravala na različitim nivoima da politički motivisano uznemiravanje domaćih novinara i neopravdane zabrane ruskih medija u EU neće ostati bez odgovora", navodi se u saopštenju Ministarstva inostranih poslova.
"Uprkos tome, Brisel i glavni gradovi zemalja bloka radije su slijedili put eskalacije, prisiljavajući Moskvu da usvoji jednake i proporcionalne protivmjere."
Rečeno je da će Moskva preispitati zabranu ako EU ukine svoja ograničenja za RIA Novosti, Izvestia i Rossiiskaya gazeta.
Portparol američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da je taj potez još jedan znak ruskog suzbijanja novinarstva.
"Oni se plaše da će njihovi sopstveni ljudi čuti istinu; da čuju istinu o ruskim akcijama unutar Rusije, akcijama vlade da potisne sopstveni narod, o ruskim akcijama da napadnu susjeda i nezakonito okupiraju svog susjeda", rekao je.
Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Državne dume, rekao je da je zabrana ruskih medija u EU pokazala da Zapad odbija da prihvati bilo kakvu alternativnu tačku gledišta.
Ministarstvo vanjskih poslova Austrije kritikovalo je odluku Moskve i pozvalo otpravnika poslova ruske ambasade u Beču.
"Ova odluka je još jedan, iako ne iznenađujući, korak [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da suzbije medijsku raznolikost i na taj način zadrži vlastitu populaciju u mraku", navodi Ministarstvo.
Otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, u Rusiji je blokirano više od milion web stranica, uključujući Facebook, Instagram i X, kao i web stranice nezavisnih medija, uključujući Radio Slobodna Evropa. Kako bi zaobišli blokiranje, Rusi koriste VPN usluge, koje vlasti takođe redovno blokiraju.
