Krajem juna, nezavisno rusko izdanje Important Stories otkrilo je da je “više od 71.000 ruskih muškaraca poginulo u ratu” od februara 2022. Na osnovu podataka koje je prikupila ruska Državna služba za statistiku, izvještaj je također otkrio da je najmanje 45.000 ruskih vojnika poginulo u Ukrajini samo u 2023.
Ranije u junu, istraga otvorenog koda koju su sproveli nezavisni ruski mediji Mediazona i BBC-jev servis na ruskom jeziku potvrdili su imena 64.000 ruskih vojnika koji su ubijeni od početka ruske invazije u punom obimu. Novinari koji su sproveli istraživanje sugerirali su da je broj smrtnih slučajeva vjerovatno najmanje dvostruko veći.
Na drugu godišnjicu invazije, Mediazona i Meduza, još jedan nezavisni ruski medij, zajednički su objavili studiju u kojoj je utvrđeno da je oko 83.000 ruskih vojnika ubijeno u Ukrajini.
Izvještavajući o toj studiji, The Kyiv Independent je napomenuo da su Mediazona i Meduza u julu 2023. objavile da su „pristupile ograničenoj, ali neklasificiranoj bazi podataka o nasljednim slučajevima, i uporedile trendove s onima u javno dostupnim podacima o smrtnosti iz ruske Državne službe za statistiku, zapisi iz ruskog registra zaostavštine i nekrolozi.”
Prošlog avgusta, The New York Times je citirao neimenovane američke zvaničnike koji su rekli da je do 120.000 ruskih vojnika ubijeno i 170.000 do 180.000 ranjeno, u poređenju sa skoro 70.000 ubijenih ukrajinskih vojnika i 100.000 do 120.000 ranjenih.
Kremlj ne objavljuje zvanične statistike o vojnim žrtvama. Kyiv Independent je u ponedjeljak potvrdio da ukrajinski generalštab izvještava da je Rusija izgubila više od 540.000 vojnika u Ukrajini od početka invazije punog razmjera - broj koji uključuje ubijene i povrijeđene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u februaru je tvrdio da je od invazije u februaru 2022. ubijeno 31.000 ukrajinskih vojnika. Takođe je rekao da neće otkriti broj ranjenih ili nestalih ukrajinskih vojnika.
Statistika je cenzurisana
Sergej Krivenko iz moskovske organizacije Citizen Army Law, grupe za ljudska prava, kaže da ruska agresivna cenzura statistike, uz praktički nedostatak preostalih nezavisnih vijesti, znači da je malo vjerovatno da će stopa žrtava utjecati na mišljenje javnosti o ratu.
„Devedesetih, kada je počeo čečenski rat, postojali su nezavisni mediji koji su na svojim stranicama objektivno raspravljali o vojnoj temi i govorili istinu o gubicima“, rekao je on za Rusku službu Glasa Amerike. "I to je otrežnjujuće djelovalo na društvo. Sada je najoštrija cenzura, vlasti imaju sve pod kontrolom, a za ovakve publikacije lako možete dobiti zatvorsku kaznu."
Krivenko je takođe primijetio da su većina trupa poslatih u Ukrajinu vojnici po ugovoru - što je važna razlika u odnosu na ratove u Afganistanu i Čečenu koje su vodili prvenstveno „prinudni regruti [koji]... su poslati na klanje, što je izazvalo napetost i negativnu reakciju u društvu, događaju do tačke stvaranja društvenih pokreta.”
Oni koji dobrovoljno potpišu ugovore za borbu u Ukrajini, dodao je, "napravili su svoj vlastiti izbor".
„Osim toga, primaju pristojnu platu“, rekao je. “To jest, obični ljudi ih ne žale posebno.”
Krivenko je rekao da, iako se „ogromni“ gubici Rusije u Ukrajini ne mogu sakriti, s tim da se groblja „šire u svakom [ruskom] gradu“, to neće primorati Kremlj da promijeni kurs.
"Oni će samo intenzivnije pojačati patriotsku retoriku kako bi objasnili rastuće gubitke", rekao je on. “Oni će ponavljati da je 'rat sa Zapadom, pa svi idu na front'.”
Roman Dobrohotov iz Insajdera, nezavisnog istraživačkog medija sa sjedištem u Latviji, rekao je da su fokus grupe pokazale da su Rusi umorni od rata u Ukrajini - uglavnom zbog žrtava i njegovog efekta na ekonomiju.
„Vidimo iz fokus grupa koje već dugo posmatramo da čak i oni koji su ranije podržavali rat i generalno bili lojalni Putinu žele da on okonča ovaj besmisleni rat“, rekao je on, dodajući da vjeruje da Putin je svjestan ovog rastućeg osjećaja.
„Stoga se sve više spekuliše da Kremlj želi da se vrati mirovnim pregovorima“, rekao je Dobrohotov. „Ali ne izgleda da je Putin spreman da se vrati na predratne granice. Bio bih iznenađen kada bi Kremlj pristao da napusti, na primjer, Mariupolj. I Ukrajina nikada neće kapitulirati."
Jevgenija Čirikova, prognana ruska ekološka aktivistica sa sjedištem u Estoniji, rekla je da ne vidi znakove da je Putin spreman da okonča rat u Ukrajini.
"Nije zato otišao u Sjevernu Koreju", rekla je ona za Glas Amerike. “A sve veći broj ubijenih i osakaćenih na obje strane mu nimalo ne smeta. Sve dok ruske trupe ne dobiju oštru prepreku u Ukrajini, neće doći do promjena.”
Ali, dodala je: i da "smatra se da je granica strpljenja ruskog društva blizu iscrpljenosti.”
