Svetlanu Prokopyevu (40), slobodnu novinarku u zapadnom ruskom gradu Pskovu, tužitelji su optužili zbog kolumne o kojoj je pisala u studenom 2018. godine.
Njezin je rad - prvi put emitiran na lokalnoj radio stanici, a kasnije objavljen na mreži - dovodio u pitanje je li rusko represivno političko okruženje možda utjecalo na samoubilački bombaški napad ruskog tinejdžera izvan sjedišta Federalne službe sigurnosti (FSB) u gradu Arkhangelsk.
"Naravno da bismo trebali razgovarati o razlozima koji stoje iza političkih terorističkih akata", rekla je Prokopyeva u intervjuu za VOA uoči presude. "Da se više se ne događaju."
"Moja je kolumna bila o tome kako država svojim represivnim akcijama protiv civilnog društva zatvara legalna sredstva za protest", rekla je. „Ali ta energija ne samo nestaje. Samo uzima više nezdravih oblika. "
Unatoč osuđujućoj presudi i novčanoj kazni, među pristalicama Prokopijeve bilo je jasno olakšanje zbog ishoda: tužitelji su tražili 6 godina zatvora i 4 godine zabrane novinarstva.
Prokopjeva je na sud stigla s spakiranom vrećicom očekujući najgore.
No izašavši iz suda nakon odluke, Prokopjeva je dočekana pljeskom i kutijom donacija za pokriće kazne u iznosu od 500 000 rubalja - otprilike 7000 dolara.
"Ne bih sada izlazila kroz ta vrata da nije bilo svih vas", rekla je Prokopjeva.
Obučena u majicu na kojoj je pisalo "Nećemo šutjeti", Prokopijeva je inzistirala da se žali na presudu.
Tijekom suđenja Prokopyeva je pružala energičnu obranu uloge novinara u društvu i ustrajala na tome da je kažnjena samo zbog toga što je obavljala svoj posao.
"Ne bojim se kritizirati vladu", rekla je Prokopyjeva u posljednjoj izjavi pred sudom prošlog tjedna. "Ne bojim se kritizirati policijsku službu ili reći organima sigurnosti da nisu u pravu. Jer znam koliko će to biti užasno ako ne budem govorila i ako nitko ne progovori."
"Moja je odgovornost i profesionalna obveza pokretati vruća pitanja i razgovarati o problemima koji su važni", rekla je za VOA.
Prokopijeva je napomenula da su, podižući optužbe, vlasti samo usmjerile pažnju na njen rad - proširivši svoju malu publiku u Pskovu na desetine tisuća čitatelja širom Rusije i šire.
Europska unija, Human Rights Watch, Odbor za zaštitu novinara i Reporteri bez granica bili su među organizacijama koje su kritizirale Rusiju zbog tog slučaja.
Nakon presude, Human Rights Watch izdao je priopćenje nazivajući optužbe "lažnim" i "razornim udarcem" za slobodu tiska u Rusiji.
Ruska se novinarska zajednica također stala uz nju, a urednici i novinari iz 30 neovisnih publikacija izrazili su solidarnost.
"To je olakšanje, ali nije pobjeda", rekao je Andrei Jvirblis, predstavnik Rusije u Reporterima bez granica, u intervjuu za VOA.
Bez sumnje, ovaj je slučaj zamišljen da zastraši novinare. Vidimo sve više i više samocenzure u porastu. Novinari se boje govoriti o stvarima koje nisu sasvim sigurneAndrei Jvirblis
Zapravo, optužbe protiv Prokopijeve isticale su netranspafrentne antiterorističke zakone Rusije - mjere za koje grupe za prava kažu da ih je vlada pretjerano koristila kako bi ušutkala i zatvorila kritičke glasove.
Protekle godine Prokopijeva je bila na vladinom popisu "terorista i ekstremista", a njezina je imovina zamrznuta i zabranjeno joj je putovanje. Njezin je stan također više puta pretresan i zaplijenjeni su joj elektronički uređaji.
"Kladim se ako pažljivo pogledate ljude s te liste, velika većina nema nikakve veze s terorizmom", rekla je Prokopyeva. "Režim čisti vladine kritičare."
Međutim, glasnogovornik Kremlja odbacio je bilo kakvu ideju o političkim pretjerivanjima na suđenju.
"Tužitelj se vodi zakonom, a ne predsjednikom", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u razgovoru s novinarima u ponedjeljak.
"Ovaj [slučaj] je pitanje promatranja ili nepoštivanja postojećih zakona Ruske Federacije u borbi protiv terorizma", dodao je.