Najnovije
Eksperti: SAD i saveznici vjerovatno neće pristati na ruske "sigurnosne garancije"
Rusija ne treba očekivati da će SAD i saveznici pristati na njen zahtjev za ekspanzivnim setom "sigurnosnih garancija", uključujući zabranu daljeg širenja NATO-a i prekid svih vojnih aktivnosti Alijanse u istočnoj Evropi, Kavkazu i Centralnoj Aziji, rekli su u petak stručnjaci i američki zvaničnici.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO su, međutim, signalizirali da bi možda bili spremni da uđu u pregovore sa Rusijom, posebno ako Kremlj pristane da smanji broj trupa duž granice sa Ukrajinom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće invazije.
SAD i NATO reagovali su na par nacrta sporazuma koje im je rusko ministarstvo spoljnih poslova predstavilo ranije ove nedjelje, a zatim javno objavljeno u petak. Nacrti, koji su pripremljeni bez konsultacija sa SAD i NATO, obavezali bi Alijansu da neće raspoređivati dodatne trupe u zemljama koje već nisu imale snage NATO 1997. godine.
To bi uključivalo bivše članice istočnoevropskog lagera kao što su Poljska, Mađarska, Češka, baltičke države i nekoliko drugih bivših sovjetskih republika.
Predloženi sporazum bi također obavezao obje strane na ograničenja u razmještanju raketa kratkog i srednjeg dometa i na vojne vježbe velikih razmjera u blizini ruske granice.
Malo ustupaka od Rusije
Zvaničnici SAD-a i NATO-a su istakli da nacrti ne sadrže velike ustupke Rusije po pitanju zabrinutosti Alijanse, kao što su nivoi trupa u blizini Ukrajine i druge agresivne akcije Kremlja.
"Jasno nam je da bi svaki dijalog sa Rusijom morao da se odvija na osnovu reciprociteta, da se bavi zabrinutošću NATO-a u vezi sa ruskim akcijama, da se zasniva na ključnim principima i temeljnim dokumentima evropske sigurnosti i da se odvija u konsultaciji sa evropskim partnerima NATO-a", navodi NATO navodi u saopštenju. "Ako Rusija preduzme konkretne korake za smanjenje tenzija, spremni smo da radimo na jačanju mjera za izgradnju povjerenja".
Na pozadinskom brifingu za štampu u petak, zvaničnik State Departmenta je koristio sličan jezik da bi naznačio da su SAD voljne da razgovaraju sa Rusijom, ali je dodao da Bidenova administracija neće pregovarati sa Rusijom o sigurnosti u Evropi bez prisutnih evropskih partnera.
Čeka se američki odgovor
Bidenova administracija priprema odgovor na zahtjeve Rusije koje namjerava da dostavi sljedeće nedjelje, saopštili su američki zvaničnici.
"Rusija je sada stavila na sto svoju zabrinutost u vezi sa aktivnostima Amerike i NATO-a", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u izjavi datoj u petak na događaju koji je sponzorisao Savjet za spoljne odnose.
"Iznijećemo na sto našu zabrinutost zbog ruskih aktivnosti za koje vjerujemo da štete našim interesima i vrijednostima", rekao je Sullivan. "To je osnova reciprociteta, na osnovu koje biste vodili bilo kakvu vrstu dijaloga. U nekim oblastima možemo da napredujemo, au drugim oblastima, jednostavno ćemo morati da se ne slažemo."
Zabrinuti stručnjaci
Nekonvencionalna priroda ruskog gambita izazvala je zabrinutost nekih stručnjaka o tome šta je Kremlj očekivao da će time postići. Ruski zvaničnici predstavili su nacrte sporazuma Sjedinjenim Državama i NATO-u u srijedu, a onda su dokumente iznenada objavili u petak, prije nego što su navodne strane u sporazumima imale dovoljno vremena da odgovore.
"Učiniti ovo u roku od dva dana od predstavljanja prvog nacrta američkim diplomatama je zaista nečuveno", rekao je za Glas Amerike Andrew Lohsen, saradnik Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Brzina kojom se kreću ka javnom objavljivanju ovih dokumenata sugeriše da razumeju da ovi pregovori neće ići daleko."
Jeffrey Edmonds, viši analitičar sigurnosnog istraživačkog centra CNA, rekao je za Glas Amerike da bi Rusija mogla da nametne pregovore zbog neuspjeha da stvori izgovor za invaziju na Ukrajinu.
"Za zemlju koja je dobro upućena u pregovore i sporazume... ideja da nam pošalje nacrt ugovora je pomalo apsurdna, i siguran sam da Rusi to razumiju", rekao je on.
"U čemu je onda poenta", upitao Edmonds. "Poenta je u tome što to postavlja veoma tanak sloj legitimiteta nad veoma velikom vjerovatnoćom da će oni ući u Ukrajinu u narednih nekoliko mjeseci."
To je ono što Rusiju najviše brine
Michael O'Hanlon, viši saradnik i direktor spoljnopolitičkog istraživanja u Institutu Brookings, upozorio je na pretpostavku da su zahtjevi koje je Rusija iznijela u dva nacrta sporazuma ili maksimalistička pregovaračka pozicija koja treba da se pregovara ili predlog osmišljen da propasti.
"Mislim da su to stvarne, iskrene ruske želje", rekao je on za Glas Amerike. "Ne mislim da su oni varka. To je ono do čega je Rusija najviše brine: da ima NATO u svom dvorištu."
O'Hanlon, koji je tvrdio da bi bila greška da NATO dozvoli ulazak više bivših sovjetskih država u Alijansu, rekao je da vjeruje da ima smisla da se NATO angažuje sa Rusijom.
Međutim, rekao je, to bi trebalo da uradi otvorenih očiju. "Uvijek je moguće da ako na sve ovo kažemo da, da bi Putinu podstakao apetit za još više ustupaka."
See all News Updates of the Day
Nove sirijske vlasti uhapsile zvaničnika iz ozloglašenog zatvora
Nove sirijske vlasti uhapsile su u četvrtak službenika vojnog pravosuđa iz vlade svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada.
Hapšenje Mohammeda Kanjo Hassana potvrdila je Sirijska opservatorija za ljudska prava dan nakon što su izbili smrtonosni sukobi u priobalnoj pokrajini Tartus, Assadovom uporištu, gdje su ga naoružani ljudi pokušali zaštititi. Uhapšeno je i dvadesetak članova saradnika Kanjo Hassana.
Kanjo Hassan, koji je izricao kazne, uključujući smrtne kazne, za zatočenike u zatvoru Saydnaya, najviši je zvaničnik čije je hapšenje najavljeno otkako je Assad svrgnut 8. decembra.
Kanjo Hassan je vodio sirijski vojni terenski sud od 2011. do 2014, prve tri godine rata koji je počeo Assadovim gušenjem demokratskih protesta inspiriranih Arapskim proljećem, izvijestio je AFP, pozivajući se na Diaba Serriya, suosnivača Udruženja zatvorenika i Nestale osobe zatvora Saydnaya.
Serriya je rekao da je Kanjo Hassan osudio hiljade ljudi na smrt u "suđenjima koja su trajala nekoliko minuta". Njegova grupa procjenjuje da je 30.000 ljudi bilo zatočeno u zatvoru od 2011. godine, a 6.000 je pušteno. Ostali su nestali, prenio je AFP.
Hapšenje je bilo dio operacije pokrenute u četvrtak protiv milicija povezanih s Assadom, navodi državna novinska agencija SANA. U izvještajima se navodi da je operacija bila fokusirana na zapadnu pokrajinu Tartus, te da su neki pripadnici milicije ubijeni.
Razvoj događaja uslijedio je dan nakon što su pro-Assadovi borci ubili 14 članova pobunjeničke grupe koja je vodila ofanzivu koja je zbacila Assada s vlasti.
Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je na Telegramu da je još 10 ljudi ranjeno u, kako je rekao, "zasjedi" i obećao je da će se obračunati sa svima koji potkopaju sigurnost Sirije.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je da su pobunjenici napadnuti dok su pokušavali uhapsiti Kanjo Hassana.
Sirijske izbjeglice
Šef UN-a za izbjeglice Filippo Grandi rekao je u četvrtak da se više od 50.000 izbjeglica vratilo u Siriju tokom protekle tri sedmice.
"Materijalni uslovi unutar Sirije i dalje su strašni - više humanitarne pomoći i pomoći za oporavak mora biti isporučeno povratnicima i svima kojima je potrebna", rekao je Grandi.
Poređenja radi, agencija UN-a za izbjeglice, UNHCR, saopštila je ranije ovog mjeseca da je potvrdila povratak 34.000 sirijskih izbjeglica tokom prvih osam mjeseci ove godine.
Više od 13 godina građanskog rata potaklo je oko 5 miliona ljudi da pobjegnu iz zemlje, dok je 7 miliona drugih raseljeno unutar Sirije.
Više od polovine izbjeglica otišlo je u Tursku, dok je većina ostalih pobjegla u Liban, Jordan, Irak i Egipat.
U izvještaju UNHCR-a ranije ovog mjeseca navodi se da, iako su mnoge izbjeglice zainteresirane za povratak u Siriju, mnogi odlučuju da sačekaju i sagledaju sigurnosnu situaciju i političku stabilizaciju.
Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Seul: Sjevernokorejski vojnik zarobljen u rusko-ukrajinskom ratu
Južnokorejska obavještajna agencija saopćila je u petak da je potvrdila da su ukrajinske snage zarobili sjevernokorejskog vojnika poslanog da podrži ruski rat protiv Ukrajine.
Pjongjang je poslao hiljade vojnika da pomognu ruskim trupama, uključujući i u pograničnoj oblasti Kursk gdje je Ukrajina izvršila šokantni upad na granicu u avgustu.
"Kroz razmjenu informacija u realnom vremenu s obavještajnom agencijom savezničke zemlje, potvrđeno je da je jedan ozlijeđeni sjevernokorejski vojnik zarobljen", navodi se u saopćenju Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje.
Vojnika je zarobila ukrajinska vojska, rekao je za AFP jedan obavještajni izvor, dodajući da je lokacija na kojoj je zarobljena nepoznata.
Prva potvrda o hapšenju sjevernokorejskog vojnika stigla je nekoliko dana nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak rekao da je do sada gotovo 3.000 sjevernokorejskih vojnika "ubijeno ili ranjeno".
Zajednički načelnik štabova Seula također je u ponedjeljak rekao da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno.
JCS je takođe saopštio da se Pjongjang navodno "sprema za rotaciju ili dodatno raspoređivanje vojnika" i isporučuje "240mm raketne bacače i 170mm samohodnu artiljeriju" ruskoj vojsci.
Sjevernokorejski državni mediji objavili su u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao novogodišnju poruku sjevernokorejskom lideru Kim Jong Unu, rekavši da su "bilateralne veze između naše dvije zemlje poboljšane nakon naših razgovora u junu u Pjongjangu".
Značajan odbrambeni pakt stupio je na snagu u decembru nakon što su dvije strane razmijenile dokumente o ratifikaciji.
Putin je sporazum u junu pozdravio kao "dokument proboja".
Putin: Slovačka ponudila da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je Slovačka ponudila da bude "platforma" za moguće mirovne pregovore Rusije i Ukrajine, gotovo tri godine nakon početke ruske invazije.
Putin je na konferenciji za novinare rekao da je slovački premijer Robert Fico "rekao da ako bude pregovora, da će biti srećan da ponudi svoju zemlju kao platformu" i dodao da Rusija "nije protiv toga", prenosi agencija Frans pres.
Fico, jedan od samo nekoliko evropskih lidera koji održavaju veze sa Kremljom, sastao se sa ruskim liderom u Moskvi 22. decembra.
Slovački premijer je posjetio Rusiju uprkos naporima Zapada da izoluje Putina i bude jedinstven u podršci Kijevu.
Slovačka, članica Evropske unije i NATO-a, pod Ficovom vladom je prošle godine obustavila vojnu pomoć Ukrajini i pozvala na mirovne pregovore.
Fico je optužio Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom, od kojeg Slovačka zavisi.
Izgledi za mirovne pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini, koji je izbio u februaru 2022. godine, povećani su od kako je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD.
Trump je obećao da će brzo okončati rat kada u januaru preuzme položaj, ali nije precizirao kako. Kijev i Evropa strahuju da bi Ukrajina mogla da bude primorana na ustupke Rusiji.
Putin je više puta poručivao da će postići sve ciljeve u Ukrajini. Također je upozorio da je Moskva spremna da Ukrajinu ponovo gađa novom raketom Orešnik, koju je prvi put ispalila na ukrajinsku teritoriju prošlog mjeseca.
To je dovelo do dodatnog zaoštravanja tenzije. Ruski lider više puta je zaprijetio da će gađati "centre za donošenje odluka" u Kijevu.
Druzi koji žive na Golanskoj visoravni pozdravljaju nove sirijske vladare
Izrael je preuzeo tampon zonu između Izraela i Sirije i kaže da se njegove snage neće povući dok ne budu sigurni da će stanovnici pograničnog područja Golanske visoravni biti bezbjedni. Polovina ovih stanovnika je iz zajednice Druza, koji brinu šta će pad režima Bashara al-Assada značiti za njih i članove njihovih porodica na sirijskoj strani granice. Linda Gradstein i Ricki Rosen izvještavaju sa Golanske visoravni.
2024: Burna godina za Liban
Ove godine na Bliskom istoku je došlo je do preuređivanja ravnoteže snaga. Liban je opet bio u središtu dešavanja, jer je na napade Hezbollaha, Izrael odgovorio bombardovanjem, uništavajući dijelove Libana. Ipak, u novembru je uspostavljeno primirje, ali bi promjena režima u Siriji mogla izazvati još veću nestabilnosti u godini koja dolazi. Iz Bejruta izvještava Jacob Russell.
