Najnovije
Eksperti: SAD i saveznici vjerovatno neće pristati na ruske "sigurnosne garancije"
Rusija ne treba očekivati da će SAD i saveznici pristati na njen zahtjev za ekspanzivnim setom "sigurnosnih garancija", uključujući zabranu daljeg širenja NATO-a i prekid svih vojnih aktivnosti Alijanse u istočnoj Evropi, Kavkazu i Centralnoj Aziji, rekli su u petak stručnjaci i američki zvaničnici.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO su, međutim, signalizirali da bi možda bili spremni da uđu u pregovore sa Rusijom, posebno ako Kremlj pristane da smanji broj trupa duž granice sa Ukrajinom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće invazije.
SAD i NATO reagovali su na par nacrta sporazuma koje im je rusko ministarstvo spoljnih poslova predstavilo ranije ove nedjelje, a zatim javno objavljeno u petak. Nacrti, koji su pripremljeni bez konsultacija sa SAD i NATO, obavezali bi Alijansu da neće raspoređivati dodatne trupe u zemljama koje već nisu imale snage NATO 1997. godine.
To bi uključivalo bivše članice istočnoevropskog lagera kao što su Poljska, Mađarska, Češka, baltičke države i nekoliko drugih bivših sovjetskih republika.
Predloženi sporazum bi također obavezao obje strane na ograničenja u razmještanju raketa kratkog i srednjeg dometa i na vojne vježbe velikih razmjera u blizini ruske granice.
Malo ustupaka od Rusije
Zvaničnici SAD-a i NATO-a su istakli da nacrti ne sadrže velike ustupke Rusije po pitanju zabrinutosti Alijanse, kao što su nivoi trupa u blizini Ukrajine i druge agresivne akcije Kremlja.
"Jasno nam je da bi svaki dijalog sa Rusijom morao da se odvija na osnovu reciprociteta, da se bavi zabrinutošću NATO-a u vezi sa ruskim akcijama, da se zasniva na ključnim principima i temeljnim dokumentima evropske sigurnosti i da se odvija u konsultaciji sa evropskim partnerima NATO-a", navodi NATO navodi u saopštenju. "Ako Rusija preduzme konkretne korake za smanjenje tenzija, spremni smo da radimo na jačanju mjera za izgradnju povjerenja".
Na pozadinskom brifingu za štampu u petak, zvaničnik State Departmenta je koristio sličan jezik da bi naznačio da su SAD voljne da razgovaraju sa Rusijom, ali je dodao da Bidenova administracija neće pregovarati sa Rusijom o sigurnosti u Evropi bez prisutnih evropskih partnera.
Čeka se američki odgovor
Bidenova administracija priprema odgovor na zahtjeve Rusije koje namjerava da dostavi sljedeće nedjelje, saopštili su američki zvaničnici.
"Rusija je sada stavila na sto svoju zabrinutost u vezi sa aktivnostima Amerike i NATO-a", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u izjavi datoj u petak na događaju koji je sponzorisao Savjet za spoljne odnose.
"Iznijećemo na sto našu zabrinutost zbog ruskih aktivnosti za koje vjerujemo da štete našim interesima i vrijednostima", rekao je Sullivan. "To je osnova reciprociteta, na osnovu koje biste vodili bilo kakvu vrstu dijaloga. U nekim oblastima možemo da napredujemo, au drugim oblastima, jednostavno ćemo morati da se ne slažemo."
Zabrinuti stručnjaci
Nekonvencionalna priroda ruskog gambita izazvala je zabrinutost nekih stručnjaka o tome šta je Kremlj očekivao da će time postići. Ruski zvaničnici predstavili su nacrte sporazuma Sjedinjenim Državama i NATO-u u srijedu, a onda su dokumente iznenada objavili u petak, prije nego što su navodne strane u sporazumima imale dovoljno vremena da odgovore.
"Učiniti ovo u roku od dva dana od predstavljanja prvog nacrta američkim diplomatama je zaista nečuveno", rekao je za Glas Amerike Andrew Lohsen, saradnik Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Brzina kojom se kreću ka javnom objavljivanju ovih dokumenata sugeriše da razumeju da ovi pregovori neće ići daleko."
Jeffrey Edmonds, viši analitičar sigurnosnog istraživačkog centra CNA, rekao je za Glas Amerike da bi Rusija mogla da nametne pregovore zbog neuspjeha da stvori izgovor za invaziju na Ukrajinu.
"Za zemlju koja je dobro upućena u pregovore i sporazume... ideja da nam pošalje nacrt ugovora je pomalo apsurdna, i siguran sam da Rusi to razumiju", rekao je on.
"U čemu je onda poenta", upitao Edmonds. "Poenta je u tome što to postavlja veoma tanak sloj legitimiteta nad veoma velikom vjerovatnoćom da će oni ući u Ukrajinu u narednih nekoliko mjeseci."
To je ono što Rusiju najviše brine
Michael O'Hanlon, viši saradnik i direktor spoljnopolitičkog istraživanja u Institutu Brookings, upozorio je na pretpostavku da su zahtjevi koje je Rusija iznijela u dva nacrta sporazuma ili maksimalistička pregovaračka pozicija koja treba da se pregovara ili predlog osmišljen da propasti.
"Mislim da su to stvarne, iskrene ruske želje", rekao je on za Glas Amerike. "Ne mislim da su oni varka. To je ono do čega je Rusija najviše brine: da ima NATO u svom dvorištu."
O'Hanlon, koji je tvrdio da bi bila greška da NATO dozvoli ulazak više bivših sovjetskih država u Alijansu, rekao je da vjeruje da ima smisla da se NATO angažuje sa Rusijom.
Međutim, rekao je, to bi trebalo da uradi otvorenih očiju. "Uvijek je moguće da ako na sve ovo kažemo da, da bi Putinu podstakao apetit za još više ustupaka."
See all News Updates of the Day
Trumpova administracija planira ostaviti djelić radnih mjesta u USAID-u, kažu zvaničnici
Trumpova administracija predstavila je u četvrtak plan za dramatično smanjenje osoblja širom svijeta za projekte američke pomoći u sklopu rasformiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ostavljajući manje od 300 radnika u odnosu na hiljade uposlenih.
Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.
Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.
Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.
Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.
Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.
"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.
Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.
Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.
Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.
Trumpova administracija raspušta radnu grupu usmjerenu protiv ruskih oligarha
Američko ministarstvo pravosuđa pod predsjednikom Donaldom Trumpom raspušta napore usmjerene protiv ruskih oligarha nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022.
U dopisu državne tužiteljice Pam Bondi, koji je izdat u srijedu tokom vala naredbi prvog dana njenog mandata, ali nije ranije objavljen, navodi se da će napor, poznat kao Task Force KleptoCapture, završiti kao dio promjene fokusa i finansiranja na borbu protiv narko kartela i međunarodnih bandi.
"Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu načina razmišljanja i pristupa", napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni provođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.
Napori, pokrenuti za vrijeme administracije demokratskog predsjednika Joea Bidena, bili su osmišljeni da opterete finansije bogatih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina i kazne one koji omogućavaju sankcije i kršenje kontrole izvoza.
To je bio dio šireg nastojanja da se Rusija zamrzne sa globalnih tržišta i proveduširoke sankcije uvedene Moskvi usred međunarodne osude njenog rata u Ukrajini.
Radna skupina podigla je optužnice protiv aluminijskog magnata Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofejeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje pripadaju sankcioniranim oligarsima Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.
Također je osigurano priznanje krivice protiv američkog advokata koji je platio 3,8 miliona dolara za održavanje imovine u vlasništvu Vekselberga.
Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratit će se na svoja prethodna mjesta. Promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogu se obnoviti ili učiniti trajnim, prema direktivi.
Trump je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom. On je ranije obećao da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan.
Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Trump mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije, što je dio suzbijanja ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.
Tužilac Sanin Bogunić novi predsjednik VSTV-a BiH
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine na dvodnevnoj sjednici u Sarajevu 7. februara izabralo je Sanina Bogunića za novog predsjednika.
On je na ovoj poziciji naslijedio Halila Lagumdžiju kojem je prije nekoliko dana istekao mandat.
Bogunić je od 2008. godine tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, a od januara 2015. do decembra 2018. obavljao je dužnost šefa Odjela za privredni kriminalitet i korupciju tog Tužilaštva.
Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH je od 2021. godine, te će biti na čelu ove institucije naredne četiri godine.
U dosadašnjoj karijeri bio je postupajući tužilac u nekim od značajnih i složenijih predmeta ovog tužilaštva iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
VSTV je nezavisno tijelo osnovano 2004. godine, nadležno da imenuje, razrješava i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u BiH.
Gvantanamo - historijska vojna baza na osporavanoj teritoriji
Plan predsjednika Donalda Trumpa da pošalje hiljade ilegalnih imigranata u američku pomorsku bazu u zalivu Gvantanamo ponovo je pobudio interesovanje za kontroverzni kompleks u istočnom dijelu Kube, najstariju američku vojnu enklavu van granica SAD i jedinu koja se održava protivno volji zemlje domaćina.
Nekoliko dana nakon objavljivanja Trumpovog plana, u bazu je stiglo više od 150 vojnika da "podrže operaciju" pripreme pritvornog centra sa kapacitetom od oko 30.000 ljudi, saopšteno je u ponedeljak iz američke Južne komande.
Baza Gvantanamo ili Gitmo, koja se prostire na 117 kvadratnih kilometara tropskog raja koji je Cristopher Columbo zavolio prije pet vjekova, ključna je za američke pomorske i vazdušne operacije na Karibima.
Tokom više od 120 godina istorije, Gitmo je bio simbol bliskih odnosa Vašingtona i Havane da bi postao jedna od najspornijih tačaka u višedecenijskom sporu dvije zemlje.
Posle obnavljanja odnosa 2015. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Castro je kao uslov za njihovu potpunu normalizaciju zahtijevao povratak teritorije na kojoj se nalazi, kako je Kubanci, nazivaju nelegalna baza.
Bivši predsjednik Barack Obama je u jednom trenutku razmatrao zatvaranje kontroverznog zatvora u kojem su nekada bile stotine optuženih za terorizma posle terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Aktivisti za ljudska prava kritikovali su uslove u kojima su držani zatvorenici, od kojih su neki oslobođeni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Stogodišnji ugovor
Američki ratni brodovi usidrili su se u zaliv Gvantanamo 1898, kada je učešće Washingtona u kubanskom ratu za nezavisnost od Španije pomoglo da se okonča vladavina Madrida na američkom kontinentu. Više od 125 godina kasnije, američki brodovi su i dalje u tom području.
Amandman prvog ustava ostrva omogućio je prisustvo američke vojske da bi se očuvala nezavisnost i otvorio put za uspostavljanje američkih baza na karipskoj teritoriji. Prema ugovoru iz 1903, taj priobalni dio Gvantanama iznajmljen je za simboličnu sumu od 2.000 dolara.
Godine 1934, kirija je povećana na 4.000 i sporazum je izmijenjen da bi se vojno prisustvo na teritoriji produžilo "koliko god to zahtijeva" američka vlada. S obzirom na to da nije utvrđen datum isticanja ugovora, pomorska baza će prestati da postoji samo ako to odluči Washington ili dvije zemlje postignu dogovor.
Aktuelna kubanska vlada, poput prethodnih, ne priznaje ugovor koji naziva "imperijalističkom zaostavštinom". Prema dnevniku Washington Post, pokojni Fidel Castro u kancelariji je držao čekove američke vlade, koji nisu bili iskeširani, i pokazivao ih gostima.
Sjedinjene Države imaju jurisdikciju nad krajnjim dijelom zaliva gdje se enklava nalazi, ali priznaje suverenitet Kube na toj teritoriji.
Sporna pitanja
Uspon Fidela Castra na vlast 1959, zatim njegov sukob sa Washingtonom i odnosi sa Moskvom tokom Hladnog rata, označili su prekretnicu u bilateralnim odnosima i doveli do toga da Washington i Havana postanu višedecenijski ideološki neprijatelji.
Tokom Kubanske raketne krize 1962, pomorska baza postala je jedna od najbližih granica između dvije strane. Dvije godine kasnije, Castro je ukinuo snabdijevanje vodom i strujom Gitma, koji je zatim izolovan od ostatka zemlje.
Uspostavljena je i "ničija zemlja", gdje su kasnije bježali Kubanci koji su pokušavali da se domognu američke teritorije u potrazi za boljim životom.
Jedini izuzetak je bio mali broj Kubanaca koji su radili u bazi, što je praksa koja je prekinuta prije nekoliko godina. Nakon prekida odnosa između dvije zemlje, oko 70 Kubanaca odlučilo je da živi u tom području. Na vrhuncu Hladnog rata, pucnjave i napadi sa obje strane nisu bili neobičajeni.
To je bila i jedna od tema moguće najpoznatijeg filma o životu u vojnoj bazi: Nekoliko dobrih ljudi (1992). U jednoj od najpoznatijih scena u tom filmu, komandant baze Nathan Jessep, kojeg tumači Jack Nicholson, kaže poručniku Danielu Kaffeu (Tom Cruise) "da jede doručak 300 jardi (274 metra) od 4.000 Kubanaca obučenih da ga ubiju".
Civili koji su posjetili bazu opisuju je kao mini američki grad sa McDonaldsom, jedinim ogrankom poznatog lanca na komunističkom ostrvu.
Migrantski kamp i pritvorni centar
Možda najpoznatiji pritvorni centar je onaj u koji su SAD slale zatvorenike optužene u vezi sa terorističkim napadima 11. septembra. Fotografije zatvorenika u narandžastim uniformama i vijesti o tome kako su loše tretirani obišle su svijet.
U Gitmu su prije toga bile smještene hiljade migranata tokom jednog od najvećih egzodusa Kubanaca 1994. godine, kada je američka obalska straža svakodnevno presretala više od 3.000 ljudi koji su pokušavali da se na splavovima domognu američkog tla.
Prema Projektu za javno sjećanje na Gvantanamo, zajedničkom poduhvatu da se dokumentuje istorija baze, u njoj je bilo pritvoreno 34.090 Haićana i 34.000 Kubanaca, uglavnom u veoma teškim uslovima zato što je veliki priliv imigranata brzo opteretio kapacitete kompleksa. Veliki izazov bio je obezbijediti adekvatan smještaj, sanitarne usluge i hranu.
Uslovi su se vremenom poboljšali, ali se situacija stabilizovala i Kubanci više nisu tamo dovođeni. U bazu se i dalje dovode migranti, ali u manjim brojevima.
Šta Trump planira?
Predsjednik Donald Trump je u okviru obračuna sa ilegalnom imigracijom objavio da će se baza ponovo koristiti kao migrantski pritvorni centar. Trumpova ideja je da se u Gvantanamo šalju oni koje administracija smatra "najgorim od najgorih" imigranata sa kriminalnim dosijeima ili vezama sa opasnim bandama.
Prvi migranti su vojnim avionom stigli u Gvantanamo u utorak. Trump je 29. januara potpisao uredbu kojom je Sekretarijatima za odbranu i unutrašnju bezbjednost naložio da počnu pripreme za objekat koji bi smjestio 30.000 ilegalnih imigranata.
Trump je tada rekao da su "neki od njih toliko loši da ne vjerujemo drugim zemljama da ih drže zato što ne želimo da se vrate i poslaćemo ih u Gvantanamo".
Nekoliko regionalnih lidera je odmah osudilo plan američkog predsjednika. Među njima je i kubanski lider Miguel Diaz-Canel, koji je to nazvao novim "brutalnim činom" u bazi, "lociranoj na ilegalno okupiranoj kubanskoj teritoriji"
Trump potpisao nalog o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu
Predsjednik Donald Trump u četvrtak je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) zbog istrage protiv Izraela, bliskog saveznika SAD-a.
Ni SAD ni Izrael nisu članovi niti priznaju sud, koji je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. Deseci hiljada Palestinaca, uključujući djecu, ubijeni su tokom odgovora izraelske vojske.
Naredba koju je Trump potpisao optužuje ICC da se upušta u "nelegitimne i neosnovane akcije usmjerene na Ameriku i našeg bliskog saveznika Izraela" i da zloupotrebljava svoju moć izdavanjem "neosnovanih naloga za hapšenje" protiv Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta.
"ICC nema jurisdikciju nad Sjedinjenim Državama ili Izraelom", stoji u nalogu, dodajući da je sud postavio "opasan presedan" svojim postupcima protiv obje zemlje.
Trumpova akcija uslijedila je dok je Netanyahu bio u posjeti Washingtonu. On i Trump razgovarali su u utorak u Bijeloj kući, a Netanyahu je proveo četvrtak na sastanku sa zastupnicima na Capitol Hillu.
U nalogu se kaže da će SAD nametnuti "opipljive i značajne posljedice" onima koji su odgovorni za "prestupe" ICC-a. Radnje mogu uključivati blokiranje vlasništva i sredstava te zabranu ulaska u Sjedinjene Države dužnosnicima, zaposlenicima i rodbini ICC-a.
Aktivisti za ljudska prava rekli su da bi sankcioniranje sudskih službenika imalo obeshrabrujući učinak i bilo u suprotnosti s interesima SAD-a u drugim zonama sukoba.
"Žrtve kršenja ljudskih prava širom svijeta obraćaju se Međunarodnom krivičnom sudu kada nemaju nigdje drugo, a izvršna naredba predsjednika Trumpa će im otežati pronalaženje pravde", rekao je Charlie Hogle, zaposlenik u Projektu nacionalne sigurnosti Američke unije za građanske slobode.
Hogle je rekao da je naredba "napad i na odgovornost i na slobodu govora".
"Možete se ne slagati sa sudom i načinom na koji on radi, ali ovo je izvan granica", rekla je Sarah Yager, washingtonska direktorica Human Rights Watcha u intervjuu prije objave sankcija.
Poput Izraela, SAD nisu među 124 člana suda i dugo su gajile sumnje da bi "globalni sud" od neizabranih sudija mogao proizvoljno krivično goniti američke zvaničnike.
Zakon iz 2002. ovlašćuje Pentagon da oslobodi bilo kojeg Amerikanca ili američkog saveznika kojeg sud drži.
Trump je 2020. godine sankcionirao prethodnicu glavnog tužioca Karima Khana, Fatou Bensoudu, zbog njene odluke da pokrene istragu o ratnim zločinima koje su sve strane, uključujući SAD, počinile u Afganistanu.
Međutim, te sankcije su ukinute pod predsjednikom Joeom Bidenom, a SAD su počele blago da sarađuju s Tribunalom - posebno nakon što je Khan 2023. godine optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine u Ukrajini.
Pokretač tog preokreta bio je republikanski senator Lindsey Graham, koji je organizirao sastanke u Washingtonu, New Yorku i Europi između Khana i republikanskih zastupnika koji su bili među najžešćim kritičarima suda.
"Postoje mjesta gdje sud ima savršenog smisla. Rusija je propala država. Ljudi padaju s prozora. Ali nisam ni u najluđim snovima zamišljao da će krenuti na Izrael, koji ima jedan od najneovisnijih pravnih sustava na planetu", rekao je Graham.
"Pravna teorija koju koriste protiv Izraela nema granica i mi smo sljedeći", dodao je.
Bien je naloge nazvao odvratnim, a Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Waltz, optužio je sud za antisemitsku pristrasnost.
Odnos SAD-a sa ICC-a je komplikovan. SAD su učestvovale u pregovorima koji su doveli do usvajanja Rimskog statuta koji je uspostavio sud kao posljednje sredstvo za procesuiranje najgorih zločina u svijetu - ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida - ako pojedine vlade ne preduzmu mjere.
SAD su glasale protiv Rimskog statuta 1998. Tada su SAD Predsjednik Bill Clinton potpisao je statut 2000. godine, ali ga nije poslao Senatu SAD-a na ratifikaciju.
Kada je George W. Bush postao predsjednik 2001. godine, on je praktično otkazao američki potpis i vodio kampanju pritiska na zemlje da uđu u bilateralne sporazume da ne predaju Amerikance ICC-u.
