Američki stručnjaci vjeruju da će se, čak i bez uzimanja u obzir posljedica rata s Ukrajinom, stanovništvo Rusije značajno smanjiti u narednih nekoliko decenija, vjerovatno do 11% do 2045. Međutim, kontinuirani gubici na bojnom polju će ubrzati ovaj proces , pošto je stotine hiljada ubijeno i ranjeno, a stotine hiljada drugih napustilo Rusiju da pobjegne od rata i Putinovog režima.
Putin je demografiju nazvao glavnim izazovom za zemlju i pozvao da se sve strateške inicijative sagledaju kroz prizmu ovog problema. Rekao je to na sjednici Nadzornog odbora Agencije za strateške inicijative, prenose regionalni mediji u četvrtak, 23. januara.
Čak i prema zvaničnim podacima Rosstata, u čiju pouzdanost sumnjaju nezavisni stručnjaci, od 2021. godine stanovništvo Rusije se u prosjeku smanjuje za pola miliona ljudi godišnje. Prognoze agencije takođe izgledaju razočaravajuće pesimistički - prema najoptimističnijoj verziji, pad broja Rusa će se nastaviti do 2030. Prema drugim scenarijima, do 2045. zemlja će imati 138,8 miliona ljudi (minus 5%) ili čak 130,6 miliona (11%) manje nego sada). Međutim, sve ove brojke su date bez demografskih posljedica povezanih s ratom u Ukrajini.
U tom svjetlu, izvještaj Harley Balzera, bivšeg vanrednog profesora historije na Univerzitetu Georgetown, "Rusija bez Rusa? Putinova katastrofalna demografija", predstavljen na Atlantskom savjetu u Washingtonu u augustu 2024. godine.
"Demografske posljedice ruskog rata u Ukrajini, poput onih iz Drugog svjetskog rata i utjecaja dugotrajne tranzicije Rusije 1990-ih na zdravlje, plodnost i očekivani životni vijek, osjećat će se generacijama", navodi se u izvještaju. „Stanovništvo Rusije će nastaviti da opada do kraja 21. vijeka, a etnički Rusi će činiti manji udio u toj populaciji. Etničke i vjerske grupe koje dijele 'tradicionalne porodične vrijednosti' koje je zagovarao Putin uglavnom su ne-Rusi.”
U izvještaju se također navodi da će, prema scenarijima UN-a, populacija Rusije 2100. godine biti između 74 miliona i 112 miliona, što je manje sa 146 miliona danas. I dalje se kaže: „Dok je Rusija jedva jedinstvena u suočavanju sa padom nataliteta i starenjem stanovništva, visokom smrtnošću odraslih i neplodnošću među muškarcima i ženama, sve ograničenija imigracija i stalni odliv mozgova čine situaciju u Rusiji posebno izazovnom. Veličina stanovništva određena je kombinacijom prirodnih faktora – stope nataliteta i očekivanog životnog vijeka – i balansa emigracije i imigracije.”
Putinov rat s Ukrajinom potkopao je sve potencijalne izvore rasta stanovništva, zaključuje se u dokumentu.
Davne 1999. godine, kada je Putin došao na vlast, stanovništvo Rusije je zvanično bilo 146,7 miliona, prisjetio se politikolog Dmitrij Oreškin u komentaru za Ruski servis Glasa Amerike. Prema njegovim rečima, prošlo je 25 godina – Rusija je došla na 146,3 miliona ljudi.
“Statistika je nemilosrdna”, tvrdi on. „Stanovništvo zemlje se smanjilo za oko 400.000 ljudi za četvrt vijeka. I to uprkos činjenici da je Rusija anektirala Krim, gdje živi oko dva miliona ljudi. Plus stotine hiljada ljudi (vjerovatno oko milion ljudi ukupno) dobilo je ruske pasoše u Južnoj Osetiji, „DPR-LPR“. Ali još uvijek nema rasta. Zato što je stopa smrtnosti veća od stope nataliteta.”
Otuda prirodni pad stanovništva, nastavio je Dmitrij Oreškin: „U Rusiji je stopa nataliteta 1,4 djece po ženi. I ova dinamika se ne popravlja. Za reprodukciju je potrebno najmanje 2.1. Stoga se praktički nema razloga nadati pozitivnim promjenama u dinamici prirodnog priraštaja stanovništva. Međutim, sve urbanizovane zemlje osim Izraela idu ovim putem, a brojčano rastu uglavnom zbog emigracije.”
U SAD-u je iste 1999. godine bilo 282 miliona ljudi, a sada ih je 341 milion, dao je primjer za poređenje politikolog: „U Rusiji se populacija smanjuje u prosjeku za pola miliona svake godine. A borba protiv emigracije ne dozvoljava da se stanovništvo povećava po stopama koje su evidentne u razvijenim zemljama. U zatvorenim zemljama, slika je suprotna. Čak i u Kini, stanovništvo se smanjuje.”
Putinove demografske preporuke i želje ostavljaju jadan i depresivan utisak, kaže Dmitrij Oreškin:
“On insistira da ako se vratimo na seoski ili pravoslavni model života, stanovništvo će se samo po sebi povećati. Ovo je duboka zabluda koja je u suprotnosti sa globalnim trendom. Osim toga, rat je dao svoj monstruozan doprinos. Umrlo je najmanje 200 hiljada, a to su bili muškarci, kako kažu, u najboljim godinama – od 20 do 50 godina, koji su mogli postati očevi, ali nikada neće. Još oko 400 hiljada ranjenih, od kojih su mnogi invalidi, bez ruku, bez nogu. U ovoj situaciji, nadati se da će žene početi da rađaju djecu nije ozbiljno, najblaže rečeno."
Putin je više puta govorio o potrebi poboljšanja demografije, napomenuo je i politikolog: "On priča o tome već 20 godina, a isto toliko godina se pokazala jača demografija. On jednostavno nema ništa da kažem o meritumu osim šamanskih uzvika, prazno trošenje zraka. Stanovništvo zemlje će nastaviti da opada. Možda brže nego u evropskim zemljama, a svakako brže nego u Sjedinjenim Državama."
Nažalost, u Rusiji jednostavno nema izgleda za rast stanovništva, a rat pogoršava ovaj proces, zaključio je Dmitrij Oreškin.
Nemoguće je poboljšati demografiju mjerama koje predlažu ruske vlasti, siguran je socijalni i ekonomski analitičar Sergej Šelin. Prema njegovoj ocjeni, natalitet u zemlji iz godine u godinu opada.
"Ovdje imamo lošu demografsku situaciju i prilično rašireno raspoloženje depresije, uzrokovano, između ostalog, ratom, teškoćama i očiglednom neizvjesnošću budućnosti", dodao je u komentaru Glasu Amerike. "I tu nećete ništa postići uz pomoć nekakvih ohrabrivanja ili apela vlasti. Finansijski podsticaji - na primjer, nastavak povlaštenih hipoteka za porodice, plaćanje raznih beneficija - imaju nekog efekta, ali, naravno, ne mogu strateški promijeniti sliku u pozitivnom smislu."
Politika podsticanja nataliteta jedan je od Putinovih teško objašnjivih "hobija", naglasio je Sergej Šelin:
"Iz nekog razloga, on tome pridaje veliki značaj. S jedne strane, jasno je da su zemlji potrebni radnici i vojnici. Međutim, ima očito nedovoljno ljudskih resursa i za rat i za ekonomski razvoj."
Štaviše, rast potražnje za radnom snagom poklopio se sa još jednom kampanjom za borbu protiv radnih migranata iz centralne Azije, analitičar je primijetio: „Iako je generalno svima jasno da ekonomija zahtijeva uvoz radne snage iz inostranstva. Uostalom, čak i vojno-industrijski kompleks bilježi akutni manjak kadrova, a da ne govorimo o civilnom sektoru. Bez obzira na to, sigurnosne strukture, koje su izuzetno utjecajne u Rusiji, drže svoje oružje i ulažu pretjerane napore u borbi protiv takozvanih ilegalnih radnih migranata.”
Stanovništvo Rusije će nastaviti da opada, predviđa Sergej Šelin: „Ili prilično brzo ili relativno sporim tempom. Sve je vezano za opštu situaciju u Rusiji. Ali ako država vodi agresivni rat, svađa se sa pola svijeta, a režim ne može predvidjeti kakve će odluke donijeti sutra ili prekosutra.. . Naravno, u takvoj situaciji rađanje stopa može samo da se smanji. Ako se situacija iznenada promijeni na bolje, natalitet će se nešto povećati.”
Naravno, rat je napravio velike korekcije demografske situacije, slaže se analitičar. "Prema različitim procjenama, mrtvih je oko 200.000. Iselilo se nekoliko stotina hiljada ljudi. Naravno, to utiče i na populaciju i na natalitet, jer izostaju ljudi u aktivnoj dobi", zaključio je on.
