"To nije daleko od istine", kaže Dario Jovanović, direktor Koalicije za fer i poštene izbore Pod lupom, s obzirom na rekordan broj zabilježenih i dokumentovanih nepravilnosti.
"Mi smo zabilježili slučajeve nedozvoljenih pritisaka na birače, kupovine glasova, uslovljavanja otkazima zaposlenima u javnoj upravi, privatnim kompanijama, nuđenje novog zaposlenja, prije izbora ili poslije izbora, nezakonitu trgovinu mjestima u biračkim odborima u najmanje 30 opština u Bosni i Hercegovini, zloupotrebu ličnih podataka u svrhu glasanja putem pošte, što je tema aktuelnija nego ikada prije, zatim neažurnost biračkog spiska, odnosno biračkih spiskova po opštinama sa većim brojem umrlih lica i lica koja su se odrekla državljanstva BiH, a još uvijek se nalaze na biračkim spiskovima, te zloupotrebu javnih resursa, koja je također prisutnija nego ikada prije u izborima u Bosni i Hercegovini", kaže Jovanović.
Šehić: Nikad više pokušaja krađe i prodaje glasova
Rekordan je broj prijava stigao za glasanje putem pošte, a oko 77.500 birača će moći glasati na taj način. To je u odnosu na prošle lokalne izbore uvećanje za 50 posto, a duplo više u odnosu na opšte izbore održane prije četiri godine. Sam taj broj prijava budi sumnju u regularnost, ali već sedmicama javnosti se ukazuje na manipulacije.
"Tako su, recimo, zabilježene stranačke kampanje kroz koje su vršeni nedozvoljeni pritisci na birače u Srbiji i Hrvatskoj, čak su vođeni od strane političkih subjekata iz tih zemalja, stranačke kampanje određenih kandidata u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, a ono što je obilježilo taj period prije same ove zloupotrebe ličnih podataka u svrhu glasanja, jeste i, recimo, isporuka pogrešnog seta glasačkih listića za određene birače, koji su dobili glasačke listiće za nivoe za koje zapravo ne bi trebali glasati", objašnjava Jovanović.
On ukazuje šta je zapravo veliki problem:
"Problem, svakako, u domenu i segmentu glasanja putem pošte jeste masovna zloupotreba ličnih podataka građana u svrhu prijava tih građana putem pošte bez njihovog znanja. Do sada je evidentirano oko 350 slučajeva."
Krađom identiteta do pobjede na izborima
Primjer za to, a koji smo već objavili u našem programu, je slučaj Srđana Makrića iz Doboja. Njegovo ime se ne nalazi na centralnom biračkom spisku, iako bilo upisano na spisak kada je glasao na lokalnim izborima prije dvije godine.
"Moja porodica je na biračkom spisku, ali mene nema. Na web stranici Centralne izborne komisije, ukucao sam svoje ime i prezime sa jedinstvenim matičnim brojem i izbacilo je da sam prijavljen na nekoj adresi u Beogradu. Ja sa Beogradom nemam nikakve veze, niti sam prije imao", objašnjava Makrić.
Glasnogovornica Centralne izborne komisije Maksida Pirić rekla je da će tu informaciju zajedno sa pratećom dokumentacijom predati Tužilaštvu BiH.
"Mi smo kao CIK ukazivali na opravdanu sumnju u vezi sa registracijom birača putem pošte u smislu falsifikovanja potpisa, zloupotrebe ličnih dokumenata, odnosno sumnju u izbornu prevaru", kaže Pirić.
Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom ukazuje na još veći problem.
"Mi ne znamo koliki je obim te prevare, jer mnogi građani nisu otišli na web stranicu CIK-a i provjerili da li su njihovi lični podaci zloupotrebljeni, a imamo i saznanja o velikom broju slučajeva da su građani sami prodavali svoje lične podatke za novac ili protuusluge političkim subjektima, koji su ih fiktivno prijavljivali za glasanje putem pošte iz drugih država, a neko će drugi na izborni dan ostvariti biračko pravo umjesto njih", smatra Jovanović.
Udruženje građana Zašto NE radilo je i analizu kojom su željeli utvrditi da li postoji veza između manipulacije popisom i biračkim spiskovima. Tijana Cvjetičanin iz ovog udruženja kaže da je istraživanje uporedo radio i web portal Žurnal, te da su se njihovi podaci u mnogo slučajeva podudarili.
"Određene opštine, pogotovo u Federaciji, kad ih stavite naporedo, vidite da prvih 30 opština sa najvećim skokom broja dopisnih birača, među njima se nalazi 14 opština koje su se nama pojavile kao vrlo, vrlo 'crvene' u smislu skoka broja popisanih osoba u odnosu na prethodne statističke podatke. Naravno, postoje različiti pristupi tome kako to tumačiti", navodi Cvjetičanin.
Zato Cvjetičanin kaže da je situacija postala neobična.
"Odjednom imate ogroman rast broja stanovnika u određenoj opštini, a onda imate ogroman rast broja ljudi koji žive u inostranstvu, ako je suditi po biračkim spiskovima. Ta dva podatka, jedan s drugim naprosto nemaju smisla. Nijedan zaključak tu nije definitivan, ali postoje indikacije da je postojao proces koji je bio nelegalan – ili na popisu ili prilikom pravljenja tih biračkih spiskova, ili i o jednom i o drugom", kaže Cvjetičanin.
Javni resursi za stranačke potrebe
Tokom predizborne kampanje zabilježeni su slučajevi zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje. Povećane su plate u javnom sektoru, povećane su penzije u Republici Srpskoj. Prema onome što su zabilježili posmatrači koalicije Pod lupom, zloupotrebljavani su javni resursi javnih kompanija Hidroelektrane na Trebišnjici i Putevi RS, vršeno stranačko zapošljavanje pripravnika u javna preduzeća, te održavani politički događaji u školama. Zabilježeno je i stranačko zapošljavanje kadrova na državnom nivou BiH, te u pojedinim kantonima u Federaciji BiH, kao i svečano otvaranje nedovršenih infrastrukturnih projekata.
Kako političke stranke koriste razne vrste manipulacija i vrše pritisak na birače?
"Moramo reći da su zloupotrebe zaista višestruke. Koriste se službena vozila u svrhe kampanje, troši se zaista veliki novac na reprezentaciju partija, na izborne tribine, vrlo često se to finansira upravo iz sredstava određenih javnih preduzeća itd, koja su po pravilu vezana uz neku od političkih partija", kaže Simić.
To je, dodaje, jedan oblik zloupotrebe.
"Naravno, uz taj oblik ide i činjenica da ogroman broj političkih subjekata, koji ima veliki broj zaposlenih radnika unutar preduzeća koja kontrolišu, ministarstava, vlada itd, da ti politički subjekti nerijetko na neki način sugerišu svojim zaposlenima da glasaju za njih, vrlo često se uzimaju ti spiskovi tzv. sigurnog glasa, gdje se, u principu, popišu ljudi sa jedinstvenim matičnim brojem, onda poslije partije provjeravaju da li su na tom izbornom biračkom mjestu imale otprilike taj neki očekivani glas, i tako dalje", objasnio je za Radio Slobodna Evropa doktor političkih nauka Dragan Simić.
Izborne krađe su u BiH do sada postale legitimne i dio su političkog kriminala stranaka koje učestvuju u posljednjih nekoliko izbora, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salih Fočo.
"One su se toliko u tome specijalizirale, da je to prosto nemoguće otkriti, s obzirom na to da su oni involvirali svoje članove u biračke i nadzorne odbore i da praktički preko njih dobijaju veće izbore i veći broj glasova nego putem svoje kampanje. Zato se oni jako puno zalažu da i od te kvote koja zavisi od snage političke stranke, da zavisi i broj kandidiranja ljudi u biračkim odborima", kaže Fočo.
"Međutim", tvrdi, "nije moguće spriječiti izbornu krađu i taj odnos".
"Potrebno je na neki način promijeniti ukupno društveno stanje, a da bismo promijenili ukupno društveno stanje, moramo javnu društvenu sferu osloboditi od prevelikog, dominantnog političkog uticaja. Naime, kod nas je politika postala sudbina. Umjesto da život, rad, obrazovanje, kultura i vlastita djelatnost imaju primat u odnosu na politiku, kod nas je politika postala dominantna društvena sfera. Kad politika i uticaj političke moći oslabi, onda će sasvim sigurno biti i manje ove situacije i manje krađe", konstatuje Fočo.
