Većina građana Bosne i Hercegovine je odlučila da ih naredne četiri godine vode poznate političke stranke - Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Na osnovu prebrojanih glasova Centralne izborne komisije, upravo ove tri stranke su osvojile najviše glasova na opštim izborima održanim 7. oktobra.
Prema istom izvoru, Predsjedništvo BiH u mandatu do 2022. godine biće u sastavu - Šefik Džaferović (SDA), Željko Komšić (DF) i Milorad Dodik (SNSD).
Za bosanskohercegovačke analitičare ovakvi izborni rezultati su, manje-više, očekivani i ne predstavljaju skoro nikakvo iznenađenje, izuzev izbora Željka Komšića za člana Kolektivnog šefa države, kako navodi sarajevski univerzitetski profesor Enver Kazaz. Sve drugo je, prema njegovim riječima, već viđeno.
„Rezultat Željka Komšića ne prati rezultat i njegove partije, ona je doživjela značajan pad i to pokazuje da je ljevica imala šansu samo ujedinjena, a, nažalost, ljevica je žrtvovana zbog Komšićevog rezultata u Predsjedništvu. Ono što je karakteristično za Republiku Srpsku to je da ni velika, divna borba za Davida Dragičevića nije mogla da pobijedi Dodikov autoritarni i klijentistički režim. U konačnici bi se moglo reći da se nastavlja sistem krize u Bosni i Hercegovini. Pitanje je veliko kada vidimo rezultate hoće li Dragan Čović krenuti u avanturu blokade rezultata izbora. On ima sve elemente da blokira državu, formiranje vlasti u Federaciji. Ima i zakonski osnov, čak, jer je Izborni zakon proglašen neustavnim, tako da nas očekuje dugotrajna postizborna kriza“, ocjenjuje profesor Kazaz.
Slično promišlja i psiholog Srđan Puhalo. On ističe da iznenađenja na izborima nije ni moglo biti i to iz više razloga. Prvi je, prema njegovim riječima, taj što pobjedničke stranke imaju veliko članstvo, drugi je što neki od njih uz sebe imaju javni servis, poput SNSD-a, a treći što opozicija nije nudila ništa drugačije, niti je imala neku viziju.
„Takva klima ne daje ljudima da razvijaju neke druge ideje. Sve se svelo na to ko je veći Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Onda nemate tu bilo kakvu ideologiju koju možete propagirati da bi privukli neke ljude. E sad dolazimo do opozicije, koja je u Federaciji, među Bošnjacima, ako je to ljevica koja je bila razjedinjena, ako su to Hrvati, koja je bila negdje na margini, bez velikih ideja, u Republici Srpskoj imali smo prilično lošu opoziciju koja nije mogla da parira Dodiku, s obzirom da je Dodik nametao teme, nametao tempo, da je nametao kompletnu igru, a oni su ga samo pratili“, navodi Puhalo.
Ovakve rezultate izbora, analitičarka Ivana Marić, već je prije nekoliko dana objavila u svojim profilima na društvenim mrežama. Ona za naš radio kaže kako građani Bosne i Hercegovine ni ne žele nešto drugačije, izuzev onoga što su im nudile stranke u predizbornoj kampanji, a to je zaštita nacionalnih interesa.
„Ljudi su imali mogućnost da izaberu nešto drugačije. Time što je pedeset posto odlučilo da ne glasa, umjesto da iskoriste priliku, pa da izađu na izbore i daju šansu nekim drugima da pokažu šta znaju, oni su odlučili da ostanu kući i prepuste da ostane ista vlast. Zbog toga sada nema dvojbe šta će se dešavati u naredne četiri godine, jer smo to imali u prethodne četiri. Iste stranke će ostati na vlasti, okosnicu će činiti SDA i HDZ, u Republici Srpskoj SNSD. Znači, mi ne da nećemo napredovati, mi ćemo ostati na mjestu, dok nas svi drugi pretiču, i još ćemo više zaostajati za njima. Tako da ne vidim neku sjajnu budućnost za Bosnu i Hercegovinu u naredne četiri godine. Mi ćemo stagnirati kao u četiri prethodne godine, pričaće nam o evropskom putu, a mi se nećemo micati, dok budemo gledali kako Srbija, Makedonija i Crna Gora zatvaraju poglavlja sa Evropskom unijom, mi ćemo se nadati da nas prime na sažaljenje, jer to je jedini argument koji imamo“, zaključuje Marić.
