Tokom procesa javnih konsultacija na Nacrt zakona, Centar za životnu sredinu Banja Luka, kao i članice najveće ekološke mreže organizacija Eko BiH, dostavili su primjedbe, sugestije i komentare, što je uglavnom uvaženo i uvršteno u konačni Prijedlog ovog zakona.
Najvećim uspjehom smatraju ukidanje podsticaja za male hidroelektrane veće snage od 150 kW, te ograničavanje podsticaja za mikrohidroelektrane za koje je postojala kontra-inicijativa da se ta snaga poveća na 500 kW što je jedna od preporuka Energetske zajednice.
„Ponosni smo na uspjeh koji smo postigli da se podsticaji za hidroelektrane ograniče na ta mikro postrojenja do 150 kW, a još više smo ponosni na činjenicu da veća postrojenja od 150 kW do 10 MW neće biti predmet podsticaja“, rekao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.
Prema njegovim riječima, ekološke organizacije dale su veliki doprinos zaustavljanju navale gradnje i sužavanju prostora za projekte malih hidroelektrana.
„Pored toga smo insistirali da se veća prava i mogućnosti obezbijede za projekte 'građanske energije'“, rekao je Bijelić.
On je dodao da su na ovaj način kupci-proizvođači, kao i zajednice obnovljive energije po prvi put značajno prepoznati u ovom Zakonu.
„Tek sada možemo reći da smo otvorili vrata da građani koji imaju mogućnost i žele da proizvode energiju za sopstvene potrebe to mogu učiniti bez prevelikih administrativnih i finansijskih poteškoća“, istakao je Bijelić.
Novi sistem podsticaja projekata obnovljivih izvora energije je baziran na aukcijama, što podrazumijeva da će se za svaki novi projekat raspisati aukcija ili tender u kojem će se ocjenjivati sve pristigle ponude. Sistem aukcija nije predviđen za male hidroelektrane što znači da one neće biti predmet razmatranja i davanja podsticaja.
Uprkos brojnim prednostima koje ima, BiH koristi svega jedan posto potencijala solarne energije.
U entitetu Republika Srpska, u sistemu podsticaja, električnu energiju proizvodi 126 malih solarnih elektrana, koje su većinom u vlasništvu privatnih preduzeća.
Stručnjaci su ranije upozoravali da bi poseban akcenat trebalo staviti na domaćinstva kroz odobravanje podsticaja za postavljanje solarnih panelala na kućama, a što bi novi Zakon sada trebao omogućiti.
„Prvi korak je prepoznavanje svih aktera u proizvodnji solarne energije, omogućavanje olakšica i smanjenje procedura za ulaganje u solarne elektrane. Investitori koji komercijalno proizvode i prodaju električnu energiju iz solarnih elektrana su već dovoljno 'podstaknuti'. Ali, oni nisu jedini koji polažu pravo na sunce“, rekla je ranije Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Ekološke organizacije vjeruju da je novom načinu podsticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora doprinijela kampanja „Čuvari rijeka“, ali i usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka u Republici Srpskoj.