Najnovije
Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici i njegovog negiranja u Predstavničkom domu SAD-a
Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida od strane aktuelnih političara, uključujući Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.
Zastupnica u američkom Predstavničkom domu Eddie Bernice Johnson uputila je u ovaj dom Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine.
Rezoluciju koja je 13. jula upućena na Komitet za oružane snage podržali su i njene stranačke kolege, zastupnici iz reda demokrata, Eliot Engel i James McGovern.
U Rezoluciji se navodi da su, počevši u aprilu 1992. godine, agresiju i etničko čišćenje počinile snage bosanskih Srba podržane od strane vojnih i paravojnih snaga iz Srbije. Preuzimanje kontrole nad okolnom teritorijom rezultiralo je masovnim prilivom Bošnjaka koji su tražili zaštitu u Srebrenici i okolini, koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo “zaštićenom zonom” Rezolucijom 819 u aprilu 1993.
Navodi se i da je početkom 1995. pojačana blokada enklave, te da su snage bosanskih Srba uz podršku vojnih i paravojnih snaga iz Srbije oduzele kompletnom stanovništvu humanitarnu pomoć i onemogućile vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile mogućnost holandskog bataljona da odgovore na pogoršanu situaciju.
“Snage bosanskih Srba deportovale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, zadržali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice”.
Snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga su premjestile tijela iz primarnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijarna nalazišta razbacana po sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, a pod njihovim nadzorom, također piše u tekstu Rezolucije.
Dodaju i kako su Slobodan Milošević i jugoslovenska vlada direktno podržali etničko čiščenje, što je dovelo do raseljavanja više od 2 miliona osoba i preko sto hiljada ubijenih, desetine hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući koncentracione logore na području Prijedora.
Rezolucija podsjeća i da je Radovan Karadžić osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te da su i on i Ratko Mladić osuđeni na doživotnu kaznu zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu te da su i haški tribunal kao i Međunarodni sud pravde presudili da se u Srebrenici dogodio genocid.
“Neki istaknuti zvaničnici Srbije i zvaničnici bosanskih Srba, uključujući aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, genocid u Srebrenici lažno označavaju 'izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20 stoljeća', negiraju da je masakr u Srebrenici bio genocid ili na drugi način pokušavaju trivijalizirati opseg i značaj genocida“, navodi se.
Navodi se i kako ti zvaničnici tvrdili da postoji međunarodna “antisrpska zavjera”.
Mnogi u Republici Srpskoj, institucije, opštine, odaju počast i veličaju ratne zločince u pokušaju da ponovo napišu historiju, te da školski programi uče đake lažnim narativima o Srebrenici ili je izostavljaju.
“Neke nevladine organizacije u Srbiji posvećene ljudskim pravima i pravdi bile su od velike pomoći u dokumentovanju zločina koji su se dogodili tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih počinilaca, i neumorno su radili na poticanju srpskih zvaničnika i javnosti da priznaju zločine koje su počinile srpske snage tokom tog sukoba i podržale potragu za pravdom za ove zločine”.
U zaključku, Rezolucijom osuđuje se genocid koji su počinile srpske snage u BiH, osuđuju se izjave, djela i politike koji dovode u pitanje genocid.
“Potiče se Vijeće za implementaciju mira (PIC) da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da koristi pune ovlasti kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici”.
Zatim, ohrabruju se Sjedinjene Države da održe politiku koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te pozivaju svi politički lideri da prestanu koristiti retoriku podjela kako bi postigli kratkotrajne ciljeve.
“Apelujemo na sve političke lidere da pokažu hrabrost zalažući se za toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje u svrhu njegovanja trajnog pomirenja, mira i prosperiteta za građane Bosne i Hercegovine”, navodi se u zaključcima dodajući kako ostaje zabrinutost da etničke tenzije koje izazivaju politički lideri mogu odvratiti od oporavka i pomirenja u Bosni i Hercegovini, pa čak i potaknuti novo nasilje s potencijalno smrtonosnim posljedicama.
See all News Updates of the Day
Kremlj želi da neko prisili Zelenskog na mir nakon sukoba s Trumpom
Kremlj je u ponedjeljak saopćio da će neko morati natjerati Volodimira Zelenskog da sklopi mir i da je javni sukob ukrajinskog lidera s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom pokazao koliko će biti teško pronaći način da se rat okonča.
Trump i potpredsjednik JD Vance sukobili su se u petak sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu. Trump je optužio Zelenskog za nepoštovanje Sjedinjenih Država, rekavši da gubi rat i rizikuje da izazove Treći svjetski rat.
„Ono što se dogodilo u Bijeloj kući u petak, naravno, pokazalo je koliko će biti teško postići putanju poravnanja oko Ukrajine”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Kijevski režim i Zelenski ne žele mir. Oni žele da se rat nastavi.”
„Veoma je važno da neko natjera samog Zelenskog da promijeni svoj stav”, rekao je Peskov. „Neko mora natjerati Zelenskog da želi mir. Ako Evropljani to mogu, treba ih počastiti i hvaliti.”
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je desetine hiljada vojnika u Ukrajinu 2022. godine, što je izazvalo najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od dubina Hladnog rata.
Konflikt u i oko Ukrajine rastao je godinama prije njegove odluke. Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine nakon što je promoskovski predsjednik svrgnut usred masovnih uličnih protesta u Kijevu. Separatisti koje podržava Rusija tada su počeli da se bore protiv ukrajinskih oružanih snaga u istočnom regionu Donbas.
Peskov je rekao da je Putin upoznat sa „događajem bez presedana” u Ovalnom kabinetu, dodajući da je on pokazao u najmanju ruku nedostatak diplomatskih vještina Zelenskog.
Zelenski je u nedjelju rekao da vjeruje da bi mogao spasiti svoj odnos s Trumpom, ali da Ukrajina neće ustupiti nikakvu teritoriju Rusiji kao dio mirovnog sporazuma.
Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine Ukrajine - ili oko 113.000 kvadratnih kilometara - dok je Ukrajina zauzela oko 450 kvadratnih kilometara Rusije u upadu u susjednu pokrajinu Kursk, prema ratnim kartama otvorenog izvora i ruskim procjenama.
Nakon sukoba u Ovalnom kabinetu, evropski lideri skočili su u odbranu Zelenskog. Na samitu u Londonu u nedjelju, britanski premijer Keir Starmer rekao je da su se složili da sastave ukrajinski mirovni plan koji će predstaviti Sjedinjenim Državama.
Starmer je također najavio novi britanski ugovor od 1,6 milijardi funti koji bi Ukrajini omogućio kupovinu 5.000 raketa za protuzračnu odbranu.
Odgovarajući na samit, Kremlj je rekao da je samit u Londonu pokušaj da se nastavi rat, a ne da se traži mir, ali je također ukazao na podjele između Evrope i Sjedinjenih Država.
„Vidimo da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada”, rekao je Peskov.
„Ostaje grupa zemalja koja prije čini stranku rata, koja izjavljuje svoju spremnost da dodatno podrži Ukrajinu u smislu podrške ratu i osiguravanja nastavka neprijateljstava.”
Zapad i Ukrajina opisuju rusku invaziju 2022. godine kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu.
Putin taj sukob tumači kao dio egzistencijalne bitke sa dekadentnim Zapadom za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon pada Berlinskog zida 1989. proširenjem vojnog saveza NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.
Peskov je rekao da će Rusija nastaviti dijalog sa Washingtonom o bilateralnim odnosima i da će nastaviti sa, kako Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.
Nove američke carine za Kanadu i Meksiko mogle bi biti ublažene, kaže ministar trgovine
Američki predsjednik Donald Trump planira u utorak uvesti nove carine na kanadski i meksički izvoz u Sjedinjene Države, ali je ministar trgovine Howard Lutnick rekao u nedjelju da one možda neće biti od 25 posto kako je Trump planirao.
„To je fluidna situacija”, rekao je Lutnik za emisiju „Sunday Morning Futures” na Fox News-u.
„U utorak će biti carina za Meksiko i Kanadu. Tačno kakve su, to ćemo ostaviti predsjedniku i njegovom timu da pregovaraju”, rekao je.
Lutnickovi komentari bili su prvi pokazatelj da Trumpova administracija možda neće uvesti pune carine od 25 posto koje je najavio prošle sedmice na svu robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade, tvrdeći da dva susjeda SAD-a još uvijek ne čine dovoljno da obuzdaju priliv ilegalnih droga u Sjedinjene Države.
Lutnick je rekao da su Meksiko i Kanada „odradili razuman posao” osiguravajući svoje granice sa Sjedinjenim Državama, iako smrtonosna droga fentanil i dalje ulazi u zemlju.
Trump je prvi put najavio carine prije mjesec dana, ali je potom odgodio njihov datum stupanja na snagu nakon što je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum objavila da će poslati 10.000 vojnika na sjevernu granicu Meksika sa SAD-om kako bi obuzdala protok narkotika, a kanadski premijer Justin Trudeau je rekao da će imenovati glavnu osobu za borbu protiv fentanila.
Trump također dodaje još jednu carinu od 10% na kinesku robu u utorak, udvostručavajući carine od 10% koje je uveo 4. februara. Trump je okrivio Kinu kao izvor krijumčarenja fentanila u SAD.
Najavljujući nove carine prošle sedmice, Trump je rekao: „Droga još uvijek ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade na vrlo visokim i neprihvatljivim nivoima. Veliki postotak ovih lijekova, većina njih u obliku fentanila, proizvodi se i isporučuje iz Kine.” On je to komentirao na svojoj platformi Truth Social.
Ekonomisti kažu da će carine koje Trump nameće vjerovatno povećati maloprodajne cijene za potrošače i troškove materijala za preduzeća. Meksiko, Kanada i Kina su tri najveća nacionalna trgovinska partnera sa SAD-om, iako je Evropska unija veća od sve tri pojedinačno.
Trump je, na svom prvom sastanku kabineta u novom predsjedničkom mandatu prošle nedjelje, rekao da će „vrlo brzo” objaviti carinu od 25% na izvoz EU u SAD.
Tvrdio je da je EU „formirana [1993.] da bi ekonomski zeznula Sjedinjene Države“.
Dok je Trump signalizirao novu carinu na robu koja se šalje u SAD, EU je obećala da će odgovoriti „čvrsto i odmah” na „neopravdane” trgovinske barijere i sugerirala da će uvesti vlastite carine na uvoz iz SAD-a ako Trump nastavi sa svojim.
Pet Oscara za film Anora, Mikey Madison najbolja glumica, Adrien Brody najbolji glumac
U Los Angelesu je održana 97. dodjela nagrada Oscar, a veče je obilježio film Anora koji je dobio pet zlatnih kipića, uključujući za najbolji film, režisera i glavnu glumicu.
Režiser Sean Baker osvojio je Oscara za najbolju režiju za Anoru, film o egzotičnoj plesačici i seksualnoj radnici koja ima priliku za priču o Pepeljugi kada se uda za sina ruskog oligarha.
Dvadesetpetogodišnja Mikey Madison proglašena je najboljom glumicom u filmu Anora, osvojivši prvog Oscara. Njena uloga u Anori joj je takođe donijela počasti za najbolju glumicu na dodjeli nagrada Independent Spirit i britanskih nagrada BAFTA.
Ostvarenje Anora pokupio je nagrade i u kategorijama najbolji scenarij i najbolja montaža.
Adrien Brody osvojio je svog drugog Oscara za najboljeg glumca za ulogu imigrantskog arhitekta u epskoj poslijeratnoj drami The Brutalist. Ovaj 51-godišnji rođeni Newyorčanin već je pobijedio za film Pijanista, kada je postao najmlađi dobitnik najboljeg glumca sa 29 godina.
Zoe Saldana osvojila je Oscara za najbolju sporednu glumicu za ulogu advokatice iz Mexico Cityja u kriminalističkoj drami i mjuziklu Emilia Perez.
Kieran Culkin dobitnik je Oscara za najboljeg sporednog glumca za ulogu američkog turista s motornim ustima u filmu A Real Pain. Zvijezda HBO-ovog programa Succession, Culkin je bio veliki favorit za pobjedu nakon što je osvojio BAFTA-u, Critic's Choice, Zlatni globus i SAG za film koji govori o dva rođaka na turneji jevrejske baštine u Poljskoj.
Basel Adra, Rachel Szor, Hamdan Ballal i Yuval Abraham osvojili su Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film za No Other Land. Titulu najboljeg kratkometražnog dokumentarna odnio je film The Only Girl in the Orchestra.
Film I'm Not a Robot dobio je Oscara u kategoriji najboljeg kratkometražnog igranog filma, pobijedivši predstavnika Hrvatske, film Čovjek koji nije mogao šutjeti (The Man Who Could Not Remain Silent) Nebojše Slijepčevića. Holandski film Ik ben geen robot Victorije Warmerdam govori o muzičkoj producentici Lari koja postaje opsjednuta pitanjem je li možda ona robot.
Posebno impresivno veče imao je Sean Baker koji je od četiri nominacije, osvojio sve, čime se izjednačio sa Waltom Disneyjem po broju osvojenih Oscara u jednoj večeri.
„Koalicija voljnih” predstavit će SAD-u mirovni plan za Ukrajinu, kaže britanski premijer
Britanija i Francuska radit će na mirovnom sporazumu s Ukrajinom i predstaviti ga Donaldu Trumpu, rekao je britanski premijer Keir Starmer u nedjelju, opisujući to kao korak u pravom smjeru nakon eksplozivnog sastanka u petak u Bijeloj kući.
Starmer, koji je ugostio zapadne lidere u Londonu u pokušaju da oživi mirovni sporazum, rekao je da se nada da će se evropska „koalicija voljnih” okupiti da podrži Kijev, ali da svaki prekid vatre mora biti podržan od strane Sjedinjenih Država kako bi se spriječilo da ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo napadne Ukrajinu.
„Drugim riječima, moramo pronaći one zemlje u Evropi koje su spremne da se malo više okrenu naprijed”, rekao je on za televiziju BBC.
„Velika Britanija i Francuska su najnaprednije u razmišljanju o ovome i zato predsjednik Macron i ja radimo na ovom planu, o kojem ćemo zatim razgovarati sa SAD-om.”
Starmer je razgovarao s Macronom i Trumpom u subotu nakon što je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Downing Streetu, dan nakon što su se Trump i Zelenski sukobili na vanrednom sastanku u Bijeloj kući.
Starmer je ponovio svoju tvrdnju da bi mirovni sporazum funkcionirao u Ukrajini samo ako bi eventualne evropske mirovne snage imale sigurnosnu garanciju Sjedinjenih Država.
„Uvijek sam bio jasan da će za to biti potrebna pomoć SAD-a”, rekao je.
Trump i Musk brane rezove u američkoj vladi uprkos otporu
Predsjednik Donald Tramp je prethodne nedjelje, na prvom sastanku kabineta u drugom mandatu, pravdao velika smanjenja vladinih troškova, ističući da je za to dobio mandat od birača.
„Ja sam izabran zbog poreza i mnogih stvari, granice, ali i balansiranja budžeta i sređivanja situacije u našoj zemlji, a to je veliki dio toga”, rekao je predsjednik Trump.
On je pohvalio brze napore Elona Muska da smanji prevaru i gubitke u vladi. Musk je na sastanku kabineta rekao da njegova Agencija za efikasnost vlade, ili DOGE, treba brzo da djeluje kako bi se do 2026. fiskalne godine deficit smanjio za hiljadu milijardi dolara.
„To zahtijeva uštedu od 4 milijarde dolara dnevno, svakog dana od sada do kraja septembra. Pravićemo greške. Nećemo biti savršeni, ali kad napravimo grešku, brzo ćemo je popraviti”, rekao je Musk.
Lideri sindikata i demokrate u Kongresu se protive zatvaranju vladinih agencija i jednom od ciljeva administracije da se smanji radna snaga u federalnoj vladi, u kojoj radi oko 2,4 miliona civilnih službenika.
„Ne koristiš bacač plamena. Ne koristiš sjekiru, i uz rasipanje, prevaru i zloupotrebe režeš i sve dobre stvari. Nijedan pametan biznismen to ne bi uradio. I mislim da je to što rade nečuveno. Povređuje ljude”, izjavio je demokratski senator Chuck Schumer.
Nekoliko vladinih službenika na probnom radu, koji su nedavno otpušteni, podelili su svoje priče na virtuelnom sastanku koji je organizovao demokratski kongresmen Ro Khanna.
Advokat Michael Graugnard, koji je dva puta glasao za Trumpa, otpušten je iz Sekretarijata za poljoprivredu.
„Moja uloga je bila da osiguram da programi funkcionišu legalno, a to je u skladu sa povećanjem efikasnosti vlade i smanjenjem nepotrebnih troškova. Oženjen sam. Imamo dvogodišnju djevojčicu, i sin bi trebalo da nam se rodi u aprilu. Imali smo zdravstveno osiguranje kroz moj posao”, rekao je Graugnard.
Naučnici su posljednjih dana izašli na ulice da protestuju zbog smanjenja medicinskih istraživanja i otpuštanja. Politički analitičar Jonathan Hanson komentarisao je uticaj mjera koje sprovodi DOGE.
„Dosadašnji napori su dramatični potezi koji vjerovatno neće dovesti do velike uštede u kratkom periodu i dugoročno će nanijeti štetu vladinim kapacitetima”, smatra Hanson.
Do sada, izgleda da rezovi nisu nanijeli Trumpu političku štetu, kažu analitičari.
„Ne mislim da je reakcija bila u velikoj mjeri negativna, jer da je to slučaj, rejting Donalda Trumpa već bio niži nego što je trenutno slučaj. Mislim i da je ideja o smanjenju potrošnje u teoriji prilično popularna”, kaže Kyle Kondik sa Univerziteta Virginije.
On je dodao da se postavlja pitanje kako će Amerikanci reagovati narednih mjeseci na potencijalne prekide vladinih usluga na koje su navikli.
