Najnovije
Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici i njegovog negiranja u Predstavničkom domu SAD-a
Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida od strane aktuelnih političara, uključujući Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.
Zastupnica u američkom Predstavničkom domu Eddie Bernice Johnson uputila je u ovaj dom Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine.
Rezoluciju koja je 13. jula upućena na Komitet za oružane snage podržali su i njene stranačke kolege, zastupnici iz reda demokrata, Eliot Engel i James McGovern.
U Rezoluciji se navodi da su, počevši u aprilu 1992. godine, agresiju i etničko čišćenje počinile snage bosanskih Srba podržane od strane vojnih i paravojnih snaga iz Srbije. Preuzimanje kontrole nad okolnom teritorijom rezultiralo je masovnim prilivom Bošnjaka koji su tražili zaštitu u Srebrenici i okolini, koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo “zaštićenom zonom” Rezolucijom 819 u aprilu 1993.
Navodi se i da je početkom 1995. pojačana blokada enklave, te da su snage bosanskih Srba uz podršku vojnih i paravojnih snaga iz Srbije oduzele kompletnom stanovništvu humanitarnu pomoć i onemogućile vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile mogućnost holandskog bataljona da odgovore na pogoršanu situaciju.
“Snage bosanskih Srba deportovale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, zadržali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice”.
Snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga su premjestile tijela iz primarnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijarna nalazišta razbacana po sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, a pod njihovim nadzorom, također piše u tekstu Rezolucije.
Dodaju i kako su Slobodan Milošević i jugoslovenska vlada direktno podržali etničko čiščenje, što je dovelo do raseljavanja više od 2 miliona osoba i preko sto hiljada ubijenih, desetine hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući koncentracione logore na području Prijedora.
Rezolucija podsjeća i da je Radovan Karadžić osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te da su i on i Ratko Mladić osuđeni na doživotnu kaznu zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu te da su i haški tribunal kao i Međunarodni sud pravde presudili da se u Srebrenici dogodio genocid.
“Neki istaknuti zvaničnici Srbije i zvaničnici bosanskih Srba, uključujući aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, genocid u Srebrenici lažno označavaju 'izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20 stoljeća', negiraju da je masakr u Srebrenici bio genocid ili na drugi način pokušavaju trivijalizirati opseg i značaj genocida“, navodi se.
Navodi se i kako ti zvaničnici tvrdili da postoji međunarodna “antisrpska zavjera”.
Mnogi u Republici Srpskoj, institucije, opštine, odaju počast i veličaju ratne zločince u pokušaju da ponovo napišu historiju, te da školski programi uče đake lažnim narativima o Srebrenici ili je izostavljaju.
“Neke nevladine organizacije u Srbiji posvećene ljudskim pravima i pravdi bile su od velike pomoći u dokumentovanju zločina koji su se dogodili tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih počinilaca, i neumorno su radili na poticanju srpskih zvaničnika i javnosti da priznaju zločine koje su počinile srpske snage tokom tog sukoba i podržale potragu za pravdom za ove zločine”.
U zaključku, Rezolucijom osuđuje se genocid koji su počinile srpske snage u BiH, osuđuju se izjave, djela i politike koji dovode u pitanje genocid.
“Potiče se Vijeće za implementaciju mira (PIC) da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da koristi pune ovlasti kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici”.
Zatim, ohrabruju se Sjedinjene Države da održe politiku koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te pozivaju svi politički lideri da prestanu koristiti retoriku podjela kako bi postigli kratkotrajne ciljeve.
“Apelujemo na sve političke lidere da pokažu hrabrost zalažući se za toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje u svrhu njegovanja trajnog pomirenja, mira i prosperiteta za građane Bosne i Hercegovine”, navodi se u zaključcima dodajući kako ostaje zabrinutost da etničke tenzije koje izazivaju politički lideri mogu odvratiti od oporavka i pomirenja u Bosni i Hercegovini, pa čak i potaknuti novo nasilje s potencijalno smrtonosnim posljedicama.
See all News Updates of the Day
Trump namjerava da imigrante bez dokumenata drži u Guantanamu Bayu
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da će potpisati izvršnu akciju kojom se nalaže njegovoj administraciji da se pripremi za pritvaranje imigranata bez dokumenata u Guantanamo Bayu na Kubi.
Američki pritvorski objekat poznat je uglavnom po smještaju vojnih zarobljenika i osumnjičenih za terorizam, uključujući one koji su uključeni u napade 11. septembra i pripadnike talibana.
Njegovom naredbom bit će naloženo odjelima za odbranu i domovinsku sigurnost da pripreme američku pomorsku bazu za držanje 30.000 migranata, rekao je Trump.
“Neki od njih su toliko loši da čak ne vjerujemo da će ih zemlje zadržati jer ne žele da se vrate. Tako da ćemo ih poslati u Gvantanamo”, dodao je Trump. “Ovo će odmah udvostručiti naše kapacitete. I teško, teško je izaći iz njega.”
Trump je to objavio tokom događaja u Bijeloj kući tokom kojeg je potpisao zakon Laken Riley Act. Bio je to prvi zakon koji je potpisao u svom drugom mandatu. Prijedlog zakona, nazvan po 22-godišnjem studentu kojeg je prošle godine ubio venecuelanski imigrant bez dokumenata, ima za cilj proširenje mandata savezne vlade za pritvaranje imigranata koji su u zemlji ilegalno.
Nejasno je kako administracija to predlaže. Na pitanje novinara, sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem rekla je da je to nešto na čemu Bijela kuća "radi, kako bi koristila resurse koje trenutno imamo tamo u Gvantanamu".
„Proći ćemo kroz proces“, rekla je ona, dodajući da administracija radi sa zakonodavcima na finansiranju. Nije ponudila nikakvu procjenu troškova.
Zvaničnik Bijele kuće, govoreći o pozadini, metodi koju američki zvaničnici često koriste kako bi ostali anonimni, rekao je za Glas Amerike da je Trump potpisao predsjednički memorandum o smještaju migranata u Gvantanamu.
Predsjednički memorandumi su manje formalni od izvršnih naredbi. Na primjer, ne moraju se predati Federalnom registru radi objavljivanja.
U srijedu kasno, Bijela kuća objavila je izvršni memorandum.
Trumpov najviši granični zbaničnik Tom Homan rekao je u srijedu da osoblje američke obalske straže koje je već dobilo zadatak da presreću ilegalne migrante na moru "može ih odvesti pravo u Guantanamo Bay".
Homan je rekao novinarima da su migranti tamo bili smješteni i ranije.
„Tako da ćemo samo proširiti postojeću logistiku centra za migrante kako bismo radili na tome“, rekao je.
Prema izvještaju Međunarodnog projekta za pomoć izbjeglicama iz septembra 2024., SAD su decenijama zatvarale migrante presretnute na moru u Centru za migrantske operacije u Guantanamu Bayu u uslovima sličnim zatvoru.
IRAP i drugi zagovornici prava na imigraciju pozvali su na hitno zatvaranje centra za migrante. Organizacija je također pozvala Kongres da istraži navodna kršenja ljudskih prava u ustanovi i pozvala je na okončanje operacija zadržavanja migranata posvuda.
Kasnije u srijedu, američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je Guantanamo Bay "savršenim mjestom" za kriminalne migrante. Hegseth je za Fox News rekao da bi Guantanamo Bay također mogao privremeno zadržati druge imigrante bez dokumenata dok čekaju da budu vraćeni u svoje matične zemlje.
"To su ljudi koji su možda u tranzitu do svoje matične zemlje ili zemlje sigurne luke, i potrebno je malo vremena da se krene s tom obradom papira", rekao je, dodajući: "Bolje da budu zadržani na sigurnoj lokaciji, npr. Guantanamo Bay, koji je namijenjen i izgrađen za migrante, namijenjen je i izgrađen da ih drži daleko od američkog naroda.”
Prema medijskim izvještajima, imigracijska i carinska služba u prosjeku je dnevno hapsila 710 ljudi od četvrtka do ponedjeljka, što je više nego dvostruko više od dnevnog prosjeka od 311 zabilježenih u periodu od 12 mjeseci do septembra pod predsjednikom Joeom Bidenom.
Ako službenici ICE nastave sa ovim pritvorima, to bi premašilo prethodni rekord agencije postavljen za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame 2013. godine, kada je u prosjeku dnevno bilo 636 hapšenja.
Trumpova administracija je intenzivirala deportacije, a ICE redovno ažurira podatke o hapšenjima. Brza premještanja ponekad stvaraju izazove u određivanju gdje poslati deportirane, posebno kada određene zemlje odbijaju da ih prihvate.
Zatvaranje Guantanama
Demokratske administracije pod Obamom i Bidenom nastojale su da zatvore zloglasni logor. Izgradila ga je administracija George W. Busha u objektu američke pomorske baze Guantanamo Bay 2002. godine nakon američke invazije na Afganistan koja je počela ubrzo nakon napada 11. septembra 2001. godine.
Grupe za ljudska prava kažu da je Guantanamo simbol američkog nepoštovanja vladavine prava, jer su mnogi zatvorenici tamo držani bez optužbi ili suđenja.
Sue Hendrickson, predsjednica i izvršna direktorica organizacije Human Rights First, rekla je u izjavi da bi slanje migranata u Guantanamo stvorilo katastrofu za ljudska prava.
“Smještaj optuženih terorista u Gvantanamu bio je debakl. U proteklih 20 godina, američka vlada je zatvarala ljude koje nikada nije ni optužila da su poduzeli akciju protiv Sjedinjenih Država, a pritom i dalje ne sudi onima koji su vjerodostojno optuženi za teške zločine”, napisala je.
“Trumpova administracija može smatrati da je simbolika slanja migranata u Guantanamo mračno privlačna; njegov praktični rezultat bio bi više nepravde, rasipništva i samonanijetog gubitka kredibiliteta”, dodao je Hendrickson.
Na svom vrhuncu tokom Globalnog rata protiv terorizma, u pritvorskom objektu je bilo oko 680 zatvorenika. Prema podacima Pentagona, od 6. januara u objektu je bilo samo 15 pritvorenika.
Prije nego što je korišten za pritvaranje osumnjičenih za terorizam, američka pomorska ustanova je također korištena za smještaj migranata sa Kube i Haitija početkom 1990-ih, prema nestranačkoj istraživačkoj službi Kongresa.
"U jednom trenutku krajem 1994. godine, populacija migranata u mornaričkoj stanici približila se 45.000", navodi se u izvještaju CRS-a iz avgusta 2022. U izvještaju se navodi da su posljednji migranti otišli do kraja januara 1996. godine.
Jeff Seldin iz Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju.
Beogradski studenti krenuli u protestnu šetnju do Novog Sada
Studenti beogradskih fakulteta krenuli su u četvrtak u protestnu šetnju od Beograda do Novog Sada, u namjeri da podrže novosadske kolege u blokiranju sva tri mosta u tom gradu u subotu, povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na željezničkoj stanici.
Sa porukom "na korak do pravde", studenti u blokadi krenuli su oko 10 sati od Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u šetnju dugu više od sedamdeset kilometara.
FDU je bio prva ustanova koju su studenti blokirali 26. novembra, a povod je bio napad na studente i profesore ispred tog fakulteta, tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj nesreći.
Kako su objavili studenti u blokadi, akcija "15 minuta tišine" biće održana tokom pauze, ispred Kriminalističko-policijskog univerziteta u Zemunu.
Oko 16:15 trebalo bi da budu u Novoj Pazovi, gdje će takođe napraviti kraću pauzu, a odatle se uputiti ka Staroj Pazovi i tu duže odmoriti.
U 21:30 časova najavljen je dolazak u Inđiju, gdje će prenoćiti.
U petak, 31. januara, studenti će iz Inđije poći u 8 sati ujutru, a planirane su pauze kod skretanja za Maradik, kod Hrama Blage Marije na Čortanovačkom putu, u Sremskim Karlovcima i na Varadinskom mostu.
Dolazak u Novi Sad, ispred Železničke stanice na kojoj je 1. novembra 2024. godine poginulo 15 osoba, očekivan je oko 19.10.
Studenti su naveli da je satnica podložna promjenama, a građane pozvali da posjete sajt blokadnedonacije.rs, putem kog se mogu informisati o potrebnim donacijama za studente.
"Pozivamo sve građane koji su zainteresovani da nam se pridruže uz sopstvenu organizaciju neophodnih resursa. Vidimo se", dodaje se u objavi na Instagramu.
MUP obezbjeđuje šetnju
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u potpunosti će obezbjeđivati trasu šetnje studenata, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Saobraćaj na trasi biće obustavljen i preusmjeren, ispred i iza kolone biće raspoređeni pripadnici saobraćajne policije i odjeljenja za javni red i mir, kao i kola hitne pomoći i cisterna za vodu.
"Iako skup u pokretu nije prijavljen u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, odnosno pet dana ranije, sinoć je na našu adresu stigao i-mejl u kojem se skup prijavljuje, što je veliki iskorak u komunikaciji sa organizatorima studentskih protesta, jer to do sada nije bio slučaj", naveo je Dačić.
On je ocijenio kako je to "u obostranom interesu", da bi MUP osigurao "bezbednost svih učesnika skupova, a pre svega studenata".
"Nadamo se da će takav slučaj biti i ubuduće”, naveo je Dačić u pisanoj izjavi.
Studenti organizuju još jednu akciju u petak - pozvali su bicikliste da 31. januara krenu istom trasom do Novog Sada i pridruže im se u blokadi mostova.
Protekla dva mjeseca, proteste predvode studenti koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta, a ključni zahtjev je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu novosadski studenti organizuju blokadu Varadinskog, Žeželjevog i Mosta slobode.
Poslije jednodnevne blokade beogradske Autokomande, koja je trajala od 10 sati u ponedeljak 27. januara do 10 sati u utorak 28. januara, studenti širom gradova Srbije nastavili su sa protestima i blokadama zgrada fakulteta i rektorata povodom tragedije na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je zbog pada betonske nadstrešnice 1. novembra prošle godine poginulo 15 ljudi.
Zahtjevi studenata u blokadama su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahtjeve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahtjeva nije ispunjen u potpunosti. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu više puta je objavio analize dokumentacije u kojima je taksativno navođeno koji papiri nedostaju ili nisu kompletni.
Jedan od povoda za ostavku premijera Miloša Vučevića je i posljednji napad na studente ispred stranačkih prostorija SNS u Novom Sadu, u noći između 27. i 28. januara. Napadači su tukli studente palicama i pesnicama. Studentkinja koja je tada teže povrijeđena primljena je u Univerzitetski klinički centar Vojvodine (UKCV) sa težim povredama.
U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.
Svojim potpisima su podržali studentske zahtjeve određen broj sudija Apelacionog suda u Beogradu, Privrednog apelacionog suda, Prvog osnovnog suda u Beogradu, Višeg suda u Beogradu, Osnovnog suda u Obrenovcu... kao i Advokatska komora Srbije koja je bila u trodnevnom štrajku. Akcijama, protestima i obustavom rada pružaju podršku i poljoprivrednici, pozorišta i druge kulturne ustanove i pojedinci.
Blokadama i obustavi nastave pridružili su se maturanti velikog broja gimnazija i srednjih stručnih škola. Pojedine srednje škole i gimnazije održavale su tokom raspusta javne časove na kojima su odavale poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Protestima i obustavama rada priključile su se i osnovne škole širom Srbije, nastavnici nezadovoljni dogovorom koji su reprezentativni sindikati napravili sa Vladom Srbije. Oprečni su podaci o osnovnim i srednjim školama u štrajku koje objavljuju resorno ministarstvo, s jedne i nereprezentativni sindikati i organizacije civilnog društva s druge strane. U međuvremenu, učitelji, nastavnici i profesori u štrajku svojim zahtjevima su pridodali i zahtjeve studenata.
Skupovi podrške studentima koji skoro tri mjeseca blokiraju fakultete i protestuju zahtevajući odgovornost za pogibiju 15 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu održavaju se i u srpskoj dijaspori, u Evropi, Americi i Kanadi. Nedavno, održani su i u Vašingtonu, Čikagu, Bostonu, Los Anđelesu, Hjustonu, Torontu, Vankuveru... ali i po evropskim gradovima Milanu, Frankfurtu, Beču, Amsterdamu, Londonu.
U izveštaju su korišćeni pojedini materijali agencije Fonet i RTS-a
NATO i EU u visokoj pripravnosti dok napadi na podmorske kablove eskaliraju na Baltiku
Dok vlasti istražuju četvrti incident prekidanja kablova u Baltičkom moru posljednjih mjeseci, evropski lideri su izrazili zabrinutost zbog učestalosti napada koji uključuju civilna plovila i kritičnu civilnu infrastrukturu.
Vezhen, brod u vlasništvu Bugarske, priveden je ove sedmice u Baltičkom moru, osumnjičen da je vukao sidro preko morskog dna, prekinuvši kabl za prenos podataka između Švedske i Letonije.
Aleksander Kalchev, generalni direktor kompanije koja je vlasnik Vezhena, negirao je da je šteta nastala namjerno.
Ipak, švedske sigurnosne službe ukrcale su se na brod radi dalje istrage.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds, u pisanom odgovoru Glasu Amerike u srijedu, potvrdio je da Latvija blisko sarađuje sa Švedskom i NATO-om na rješavanju incidenta.
"Ronilački tim Pomorskih snaga Letonije izvršio je inspekciju na mjestu oštećenja i prikupio dokaze u saradnji sa brodovima švedske obalske straže", rekao je Spruds za Glas Amerike.
Naglasio je da će Letonija primijeniti nove tehnologije i nastaviti blisku saradnju sa NATO saveznicima na poboljšanju zaštite kritične morske infrastrukture. "Ove sabotažne akcije neće biti tolerisane, a mi ćemo nastaviti da sprovodimo hrabre akcije u okviru vladavine prava", rekao je Spruds.
Rastući obrazac napada
Finski premijer Petteri Orpo, čija je zemlja 25. decembra pokrenula istragu sabotaže o oštećenju podmorskog kabla za napajanje Estlink 2 koji povezuje Finsku i Estoniju, naglasio je hitnost situacije.
"Ovo se ne može nastaviti", rekao je ove sedmice za finsku Lannen Media. Pozvao je na jaču koordinaciju unutar Evropske unije kako bi se spriječili dalji napadi. "Moramo biti na zajedničkom frontu u sankcijama Rusiji. To se odnosi na svaku zemlju EU", rekao je on finskom novinaru.
Vlada Poljske, još jedne zemlje Baltičkog mora sa više od 1.000 kilometara obale, pozvala je na pojačane mjere sigurnosti.
U intervjuu za Glas Amerike, poljski ministar unutrašnjih poslova Tomasz Siemoniak rekao je da su nedavni napadi na podmorske kablove — poput onih između Letonije i Švedske, kao i Estonije i Finske — u skladu sa širim obrascima sabotaže uočenih u regionu. Dok su istrage u toku, Poljska na ove incidente gleda kao na namjerne radnje, rekao je on.
"Čak i ako danas nema direktnih dokaza, sabotaže i provokacije su dio standardnog ruskog arsenala... Nalazimo se na tački u kojoj moramo pretpostaviti da je ovo svjesna, namjerna akcija", rekao je on za Glas Amerike u utorak.
Poljski zvaničnici također naglašavaju potrebu za koordinisanijim mjerama pomorske sigurnosti.
"Želimo da se takve policijske misije počnu odvijati u Baltičkom moru. Mnogo je saobraćaja kada su u pitanju brodovi i plovila... a sigurnost je apsolutno fundamentalno pitanje ovdje", rekao je on za Glas Amerike.
S obzirom na njegov strateški značaj i sve veće prisustvo ruske pomorske aktivnosti, rekao je, NATO mora dati prioritet Baltičkom moru kao kritičnoj sigurnosnoj zoni.
"Baltičko more je postalo arena u kojoj su dozvoljeni svi trikovi", rekao je Siemoniak.
Politički i strateški motivi
Dok se dokazi još prikupljaju, geopolitičke implikacije ovih napada postaju sve jasnije. Analitičari vjeruju da sabotaža nije samo pokušaj da se poremete komunikacijske mreže, već i proračunati napor da se testiraju sposobnosti NATO-a za odgovor i posije razdor među državama članicama.
Zakonodavci u Finskoj, najnovijoj članici NATO-a, izrazili su zabrinutost da bi ovi incidenti mogli biti dio šireg sukoba koji mnoge zapadne vlade oklijevaju da priznaju.
"Ako ne znamo da li smo u ratu, uvijek je najbolje pretpostaviti da jesmo," rekao je Jussi Halla-aho, predsjednik finskog parlamenta u intervjuu ranije ovog mjeseca u dnevniku Turku Turun Sanomat.
Suprotstavljanje hibridnom ratu
Značajan izazov za NATO i njegove saveznike je kako efikasno odgovoriti na ove incidente. Za razliku od konvencionalne vojne agresije, ova djela sabotaže uključuju civilna plovila i infrastrukturu, što otežava direktnu odmazdu.
"Ako otvoreno optužimo Rusiju ili Kinu za ove napade, sljedeće logično pitanje je: šta ćemo učiniti u vezi s tim?" Matti Posio, finski stručnjak za vanjsku politiku i glavni urednik u Lannen Media Oy, rekao je u intervjuu za Glas Amerike. "Realnost je da su opcije ograničene, a počinioci upravo na to računaju."
Uz rastuće tenzije, NATO razmatra dodatne mjere za osiguranje Baltičkog mora, rekli su zvaničnici i posmatrači za Glas Amerike. Jedna opcija uključuje povećanje pomorskih patrola i nadzora ključnih pomorskih ruta. Međutim, "drastičniji prijedlozi - kao što je zatvaranje dijelova Finskog zaljeva za plovila vezana za Rusiju - ostaju politički osjetljivi i pravno složeni", rekao je Posio.
Dilema za NATO i EU
Finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen, koja je ove sedmice posjetila Latviju, dala je saopštenje sa svojim letonskim kolegom.
"Svjesni smo da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju svjetskom miru i međunarodnom poretku; stoga, mjere odvraćanja i odbrane NATO-a moraju biti dodatno ojačane, uz koordinaciju savezničkog odgovora na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija", navodi se u njihovom saopštenju.
Kako tenzije rastu, NATO je pokrenuo Baltic Sentry 2025 kako bi poboljšao sigurnost i otpornost. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je potrebu za većom koordinacijom u zaštiti kritične infrastrukture od sabotaže.
Ministri unutrašnjih poslova EU sastaće se u četvrtak u Varšavi. Između ostalih tema, oni će se pozabaviti rastućom zabrinutošću zbog sabotaže usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Evropi.
Očekuje se da će ministri razgovarati o potencijalnim protumjerama i naporima koordinacije za jačanje sigurnosti i odvraćanja od budućih poremećaja.
Izvještaj: Generativna AI čini kineske i iranske hakere efikasnijim
Izvještaj koji je u srijedu objavio Google otkrio je da hakeri iz brojnih zemalja, posebno Kine, Irana i Sjeverne Koreje, koriste chetbot Gemini koji podržava umjetnu inteligenciju kako bi pojačali cyber napade na mete u Sjedinjenim Državama.
Kompanija je otkrila – barem do sada – da je pristup javno dostupnim velikim jezičkim modelima (LLM) učinio cyber napadače efikasnijim, ali nije značajno promijenio vrstu napada koje obično izvode.
LLM su modeli AI koji su obučeni, koristeći ogromne količine prethodno generiranog sadržaja, da identifikuju obrasce u ljudskim jezicima. Između ostalog, to ih čini vještim u proizvodnji visokofunkcionalnih kompjuterskih programa bez grešaka.
“Umjesto da omogući ometajuću promjenu, generativna AI omogućava akterima prijetnji da se kreću brže i sa većom količinom”, navodi se u izvještaju.
Generativna AI je ponudila neke prednosti za nisko kvalifikovane i visoko kvalifikovane hakere, navodi se u izveštaju.
„Međutim, malo je vjerovatno da će trenutni LLM sami po sebi omogućiti prodorne sposobnosti akterima prijetnji. Primećujemo da je AI krajolik u stalnom toku, sa novim AI modelima i agentskim sistemima koji se pojavljuju svakodnevno. Kako se ova evolucija odvija, Google Threat Intelligence Group predviđa da će se krajolik prijetnji razvijati u korak kako akteri prijetnji usvajaju nove AI tehnologije u svojim operacijama.”
Čini se da se Googleovi nalazi slažu s prethodnim istraživanjem koje su objavili drugi veliki američki AI igrači OpenAI i Microsoft, koji su otkrili sličan neuspjeh u postizanju novih ofanzivnih strategija za cyber napade korištenjem javnih generativnih AI modela.
U izvještaju je pojašnjeno da Google radi na ometanju aktivnosti aktera prijetnji kada ih identificira.
Igra nepromijenjena
"AI, do sada, nije promijenila igru za ofanzivne aktere", rekao je za Glas Amerike Adam Segal, direktor Programa politike digitalnog i kibernetičkog prostora u Vijeću za međunarodne odnose. “To ubrzava neke stvari. Stranim akterima daje bolju mogućnost da kreiraju phishing e-poruke i pronađu neki kod. Ali da li je to dramatično promijenilo igru? Ne.”
Nejasno je da li bi se to moglo promijeniti u budućnosti, rekao je Segal. Takođe nije jasno da li će dalji razvoj AI tehnologije vjerovatnije koristiti ljudima koji grade odbranu od cyber napada ili akterima prijetnji koji ih pokušavaju pobijediti.
“Istorijski gledano, odbrana je teška, a tehnologija nije riješila taj problem,” rekao je Segal. “Sumnjam da ni AI to neće učiniti. Ali još ne znamo.”
Caleb Withers, istraživač-saradnik u Centru za novu američku sigurnost, složio se da će vjerovatno doći do svojevrsne trke u naoružanju, kako se ofanzivne i defanzivne aplikacije generativne AI evoluiraju u cyber sigurnosti. Međutim, vjerovatno je da će u velikoj mjeri izbalansirati jedni druge, rekao je.
“Zadana pretpostavka bi trebala biti da u nedostatku određenih trendova koje još nismo vidjeli, ovi alati bi trebali biti otprilike podjednako korisni braniocima koliko i prestupnicima,” rekao je on. “Sve što povećava produktivnost, općenito, jednako se primjenjuje, čak i kada je riječ o stvarima kao što je otkrivanje ranjivosti. Ako napadač može upotrijebiti nešto da pronađe ranjivost u softveru, onda je i alat koristan braniocu da ih pokuša sam pronaći i zakrpiti.”
Kategorije prijetnji
Izvještaj raščlanjuje vrste prijetnji koje je uočio koristeći Gemini u dvije osnovne kategorije.
Akteri napredne trajne prijetnje (APT) odnose se na "hakersku aktivnost koju podržava vlada, uključujući cyber špijunažu i destruktivne napade na računarsku mrežu". Nasuprot tome, prijetnje informacijskim operacijama (IO) „pokušavaju utjecati na online publiku na obmanjujući, koordiniran način. Primjeri uključuju sock puppet accounts [lažni profili koji skrivaju identitet korisnika] i comment brigading [organizirani internetski napadi usmjereni na promjenu percepcije popularnosti na internetu].“
U izvještaju je utvrđeno da su hakeri iz Irana bili najveći korisnici Geminija u obje kategorije prijetnji. APT akteri prijetnji iz Irana koristili su uslugu za širok spektar zadataka, uključujući prikupljanje informacija o pojedincima i organizacijama, istraživanje ciljeva i njihovih ranjivosti, prevođenje jezika i kreiranje sadržaja za buduće online kampanje.
Google je pratio više od 20 APT aktera koje podržava kineska vlada koristeći Gemini "kako bi omogućio izviđanje ciljeva, za pisanje i razvoj, da bi zatražio prijevod i objašnjenje tehničkih koncepata i pokušao omogućiti dublji pristup mreži nakon početnog proboja."
APT-i koje podržava sjevernokorejska država koristili su Gemini za mnoge od istih zadataka kao Iran i Kina, ali se također činilo da pokušavaju iskoristiti uslugu u svojim naporima da smjeste "tajne IT radnike" u zapadne kompanije kako bi olakšali krađu intelektualnog vlasništva.
Informacijske operacije
Iran je također bio najveći korisnik Geminija kada su u pitanju prijetnje informacijskim operacijama, čineći 75% otkrivene upotrebe, izvijestio je Google. Hakeri iz Irana koristili su uslugu da kreiraju i manipulišu sadržajem koji ima za cilj da utiče na javno mnijenje i da taj sadržaj prilagode različitoj publici.
Kineski IO akteri prvenstveno su koristili uslugu u istraživačke svrhe, razmatrajući pitanja „od strateškog interesa za kinesku vladu“.
Za razliku od APT sektora, gdje je njihovo prisustvo bilo minimalno, ruski hakeri su bili češći kada je u pitanju korištenje Geminija vezano za IO, koristeći ga ne samo za kreiranje sadržaja već i za prikupljanje informacija o tome kako kreirati i koristiti online AI chat botove.
Poziv za saradnju
Također u srijedu, Kent Walker, predsjednik globalnih poslova za Google i njegovu matičnu kompaniju, Alphabet, iskoristio je objavu na blogu kompanije kako bi primijetio potencijalne opasnosti koje predstavljaju akteriprijetnji koji koriste sve sofisticiranije AI modele, te pozvao industriju i saveznu vladu “da radimo zajedno na podršci našoj nacionalnoj i ekonomskoj sigurnosti.”
“Amerika drži vodstvo u trci AI – ali naša prednost možda neće potrajati”, napisao je Walker.
Walker tvrdi da SAD treba da zadrže svoju usku prednost u razvoju tehnologije koja se koristi za izgradnju najnaprednijih alata za vještačku inteligenciju. Osim toga, rekao je, vlada mora pojednostaviti pravila nabavke kako bi "omogućila usvajanje AI oblaka i drugih tehnologija koje mijenjaju igru" od strane američkih vojnih i obavještajnih agencija, te da uspostavi javno-privatna partnerstva za cyber odbranu.
State Department kaže da je Trump zamrznuo stranu pomoć kako bi "iskorijenio traćenje novca"
State Department je u srijedu pokušao razjasniti naredbu predsjednika Donalda Trumpa o zamrzavanju i reviziji strane razvojne pomoći nakon što je najviši američki diplomata ublažio dio haosa naredbom koja bi mogla zaštititi najveći svjetski HIV program od 90-dnevnog zamrzavanja finansiranja.
U Bijeloj kući, Trump je rekao da su njegove pauze u stranom i domaćem finansiranju dio napora njegove administracije da iskorijeni "ogromnu rasipanje, prevaru i zloupotrebu".
Izuzetak državnog sekretara Marca Rubija kasno u utorak izuzima humanitarnu pomoć, koju on klasificira kao "lijekove za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za život, kao i zalihe i razumne administrativne troškove koji su potrebni za isporuku takve pomoći".
Program Ujedinjenih naroda za borbu protiv AIDS-a pozdravio je tu vijest, ističući vrijednost hitnog plana predsjednika SAD-a za pomoć AIDS-u, ili PEPFAR, koji služi 20 miliona ljudi u 55 zemalja.
"UNAIDS pozdravlja ovoaj izuzetak od vlade SAD-a, koje osigurava da milioni ljudi koji žive sa HIV-om mogu nastaviti da primaju lijekove protiv HIV-a koji spašavaju život tokom procjene američke strane razvojne pomoći", rekla je izvršna direktorica Winnie Byanyima. "Ova hitna odluka prepoznaje kritičnu ulogu PEPFAR-a u odgovoru na AIDS i vraća nadu ljudima koji žive sa HIV-om."
'Blokiranje "woke" programa'
U dopisu od srijede koji je poslat novinarima, State Department je objasnio svoje razloge za zamrzavanje tokom revizije i pohvalio rano smanjenje troškova, rekavši da je "čak i u ovoj ranoj fazi spriječeno više od 1.000.000.000 dolara potrošnje koja nije usklađena s agendom Amerika na prvom mjestu". "
SAD su potrošile oko 70 milijardi dolara na stranu pomoć u fiskalnoj 2023. godini, najnoviji su dostupni podaci.
"Iskorenjujemo traćenje", stoji u dopisu. "Blokiramo woke programe. I razotkrivamo aktivnosti koje su u suprotnosti s našim nacionalnim interesima. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće da ovi programi ostanu na autopilotu."
Predsjednik, koji je u srijedu u Bijeloj kući rekao da "može stajati ovdje cijeli dan" i navoditi primjere prevara i zloupotrebe u američkoj vladi, istaknuo je nekoliko.
"Identificirali smo i zaustavili slanje 50 miliona dolara u Gazu za kupovinu kondoma za Hamas," rekao je. "Pedeset miliona. I znaš šta im se dogodilo? Koristili su ih kao metodu za pravljenje bombi. Šta kažete na to?"
State Department je ponovio ovo, rekavši u saopćenju: "Bez pauze, američki porezni obveznici bi obezbijedili kondome [i druge usluge kontracepcije] u Gazi, marketinške usluge klimatske pravde u Gabonu, programe čiste energije za žene na Fidžiju, programe za razvoj spolova u D.C., planiranje porodice širom Latinske Amerike, seksualno obrazovanje i programi za abortus za mlade djevojke širom svijeta i još mnogo toga. Amerika je jača, sigurnija ili prosperitetnija."
Dan ranije, State Department je poslao dopis u kojem se navode primjeri nedostojnih projekata, uključujući 102 miliona dolara za finansiranje rada neprofitne humanitarne organizacije Međunarodnog medicinskog korpusa u ratom pogođenoj Gazi.
Izvještaj USAID-a kaže da je agencija isporučila oko 7 miliona dolara muških kondoma i oko milion dolara ženskih kondoma u fiskalnoj 2023. godini. Agencija je saopštila da je ukupno isplatila skoro 138 miliona muških i 1,7 miliona ženskih kondoma širom svijeta.
U okviru USAID-a, glavnog administratora američkih stranih razvojnih fondova, najveći dio kontracepcijskih sredstava isporučen je u afričke zemlje, navodi se u izvještaju. Jordan je bila jedina zemlja na Bliskom istoku koja je primila pošiljku, koja se sastojala od injekcijskih i oralnih kontraceptiva u vrijednosti od 45.680 dolara.
'Dramatično prekoračenje'
U američkom Kapitolu, zakonodavci ne samo da su potvrdili potrebu za odgovornošću, već su naglasili i da Kongres, a ne Bijela kuća, odlučuje o tome kako se troši novac američkih poreskih obveznika.
"Mislim da je prikladno napraviti reviziju", rekao je senator Kevin Cramer, republikanac iz Sjeverne Dakote.
"Nadam se, međutim, da se pomoć može vratiti i stići u Ukrajinu," rekao je Cramer. "A onda ćemo vidjeti u sljedećem ciklusu aproprijacije da li Kongres još uvijek ima volje da nastavi tu pomoć."
"Ovo je dramatično prekoračenje Bijele kuće, predsjednika", rekao je senator Mark Kelly iz Arizone, demokrata. "To je bez presedana, nepoželjno. Ovo je novac koji smo odobrili u našoj ulozi članova Senata i Doma."
