Najnovije
Republikanska konvencija: Trump pohvalio zdravstvene radnike, pa pozdravio grupu ljudi koja je bila zatvorena u inostranstvu
Američki predsjednik Donald Trump zauzeo je centralno mjesto na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u ponedjeljak naveče i odmah je nagovijestio da je njegovo postupanje u borbi sa pandemijom koronavirusa i posljedicama ekonomske krize najvažnije u osvajanju drugog mandata.
Tokom prve večeri prikazivanja Republikanske konvencije na nacionalnoj televiziji, Trump je prikazan kako pozdravlja zdravstvene radnike u Bijeloj kući koji su - suprotno mišljenjima mnogih Amerikanaca - pohvalili njegovo rukovođenje pandemijom koronavirusa.
"Vi ste nevjerovatna grupa", rekao je Trump nekolicini zdravstvenih radnika i dvojici COVID-19 preživjelih, koji su se oporavili od zarazne bolesti, koja je, prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, u SAD-u usmrtila više od 177.000 ljudi, najviše od bilo koje nacije na svijetu.
"Moramo natjerati ovaj kineski virus da nestane", rekao je Trump grupi u Istočnoj sobi Bijele kuće, očito priznajući da je nemilosrdni virus, takođe, prijetnja njegovom ponovnom izboru u drugi mandat. Ni jedna od grupa nije nosila masku za lice niti se socijalno distancirala od ostalih kako su savjetovali zdravstveni stručnjaci.
Kasnije, u Diplomatskoj sobi, Trump je pozdravio desetine ljudi koji su bili zatvoreni u inostranstvu, a svi su pušteni nakon američkih diplomatskih napora tokom Trumpovog predsjedanja.
Michael White, koji je bio zatvoren dvije godine u Iranu, rekao je Trumpu: „Uspjeli ste me izvući iz tog zatvora. To je bilo nevjerojatno."
Demokrate su objavili oglas kojim se rugaju Republikanskoj konvenciji baš kao što su i republikanci priređivali kontra događaje prošle sedmice dok su se demokrati sastajali.
"Dobrodošli u RNC, republikanski nacionalni haos", kaže pripovjedač u spotu od 30 sekundi, koji započinje scenom u središtu Charlottea. "Budući da se Trump susreće s COVID momentom uništavajući posao nekompentencijama i smrtonosno lošim upravljanjem, studenti i nastavnici prepušteni su sami sebi, nezaposleni ostaju bez sredstava za život, bake i djedovi ostavljeni su da umiru sami, a ekonomija je prepuštena propadanju."
Parada republikanaca, koji većinom govore iz praznog Mellon Auditoriuma nedaleko od Bijele kuće, pohvalila je Trumpa i pozvala na njegov ponovni izbor.
Njegov najstariji sin, Donald Trump Jr., opisao je demokratskog protivnika njegovog oca, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena na izborima 3. novembra, kao "čudovište iz Loch Ness močvare", aludirajući na federalnu Vladu, i prijetnju američkoj demokratiji.
Mlađi Trump nazvao je demokrate strankom "nereda, pljačke i vandalizma" tokom protesta protiv rasne nepravde u SAD-u.
"Trumpova Amerika je zemlja prilika", izjavio je.
Za predsjednika Trumpa, četiri dana Republikanske konvencije su presudna, prilika je to da preko televizijske pokrivenosti uvjeri dovoljno američkih birača da zaslužuje još jedan četverogodišnji mandat dok nacionalne ankete često pokazuju da birači ne odobravaju njegov performans kao glavnog šefa države u zadnje tri i po godine.
Mnogi glasači izrazili su svoje nezadovoljstvo zbog haotičnog Trumpovog predsjedavanja i njegovog neujednačenog odgovora na pandemiju koronavirusa. Drugi su se umorili od hiljada njegovih tweetova s oštrim komentarima usmjerenim na bilo koga s kim se ne slaže ili ko ga napadne.
Imao je deset sedmica da iznese svoj slučaj prije održavanja izbora, ali ankete pokazuju da Biden vodi u prosjeku sa 7,6 procentnih bodova, prema zbirci anketa na web stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova ivica je nešto tanja u nekoliko ključnih država bojišnica koje bi se još jednom mogle pokazati odlučujućim na izborima.
Samo su dva američka predsjednika izgubila na takmičenjima za ponovni izbor nakon jednog mandata u posljednje četiri decenije.
Trump je 2016. godine izgubio nacionalne glasove od demokratske kandidatkinje Hillary Clinton s gotovo tri miliona glasova, ali je osvojio izbore tijesnim osvajanjem tri države - Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina - koje su obično osvajale demokrate. Međutim, ankete pokazuju da Biden vodi u sve tri države.
Američki predsjednik izabran je putem kolegijuma elektora, indirektnom državnom obliku demokratije, gdje ukupni nacionalni ishod određuje pobjednik u svakoj od 50 država, a ne nacionalni glas.
Ranije tokom dana, više od 300 delegata koji su se okupili u Charlotteu u Sjevernoj Karolini zbog poslovnog dijela konvencije renominovali su Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea u drugi četverogodišnji mandat, američki lider se nedugo nakon toga pojavio i zahvalio stranačkim kolegama. Trump je izbore 3. novembra nazvao "najvažnijim izborima u istoriji naše zemlje".
Ustvrdio je da je jedini način kojim ga demokrate mogu pobijediti pristupanje nepoštenim izborima i korištenje glasačkih listića koji se šalju biračima.
"Pokušavaju ukrasti izbore", izjavio je Trump bez dokaza. "Pretpostavimo da ih ne šalju po republikanskim naseljima."
Trumpove posjete zdravstvenim radnicima i oslobođenim zatvorenicima obilježile su prvu od četiri izravne večeri na kojima planira govoriti uglavnom putem virtualne konvencije, s fokusom smjenjivanja od Charlottea do Washingtona, a kulminacija je planirana u četvrtak govorom o prihvatanju renominacije u Bijeloj kući.
Senator Tim Scott iz Južne Karoline, usamljeni crni republikanac u američkom Senatu, i Nikki Haley, Amerikanka indijskog porijekla i bivša američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, takođe, su govorili u njegovo ime.
Trump, kao predsjednik, je glasni zagovornik prava vlasništva nad oružjem koje je sankcionirano Drugim amandmanom američkog Ustava.
Međutim, kako mnogi demokrati pozivaju na ograničenje vlasništva nad oružjem, republikanci su to pitanje postavili u prvi plan s kontroverznim govornicima, Markom i Patricijom McCloskey, bračnim parom iz St. Louisa, Missouri, koji je prijetio oružjem prosvjednicima Black Lives Matter, koji su prolazili ispred njihovog ljetnikovac u junu, tokom demonstracija protiv rasne nepravde.
McCloskeyevi su rekli kako su se osjećali ugoženo od strane prosvjednika, ali tužitelj u St. Louisu optužio je oboje za nezakonitu upotrebu oružja.
Mark McCloskey je rekao, "Donald Trump će zaštititi vaše bogom dano pravo da zaštitite svoje domove i porodice." Njegova supruga je rekla: "Vaša porodica neće biti sigurna sa planom radikalnih demokrata."
Demokrati su prošli sedmice svoju konvenciju proveli u potpunosti virtualno, sa zbirkom snimljenih, ali i prezentacija uživo, kako bi spriječili širenje koronavirusa.
Republikanski delegati u Charlotteu bili su podvrgnuti redovnom pregledu temperature i svakodnevnom testiranju na COVID-19. Svi su morali biti testirani prije nego što su napustili svoje države, a tokom događanja u ponedjeljak nosili su uređaje koji će omogućiti praćenje kontakata. Na konvenciji o reimenovanju Trumpa okupilo se ukupno 336 delegata.
Veličina skupova Republikanaca je ograničena, samo ne toliko kao što je slučaj sa Demokratama. Obe stranačke konvencije ostale su bez hiljade delegata koji su punili arene i stadione na četverogodišnjim konvencijama prethodnih godina.
Biden je, prihvativši predsjedničku nominaciju svoje stranke prošle sedmice, tvrdio da je Trump stvorio "sezonu tame u Americi" u kojoj nije uspio kontrolisati neumoljivu pandemiju, dok su milioni radnika izgubili posao. "Izabraćemo nadu umjesto strahova, činjenice umjesto fikcije, pravičnost umjesto privilegiranja", rekao je Biden.
Trump je tvrdio da su "demokrate održale najmračniju i najgrublju i najsumorniju konvenciju u istoriji Amerike". Optužio ih je da "napadaju Ameriku kao rasističku i užasnu zemlju koja se mora iskupiti".
Ali nije gubio vrijeme da napadne Bidena nakon što su delegati glasali za njegovu renominaciju.
Kao što je to često činio u posljednje vrijeme, Trump je napadao svog demokratskog protivnika kao marionetu radikalne ljevice, upozoravajući da će, ukoliko bivši potpredsjednik bude izabran u novembru, "Vaš američki san biti mrtav."
Republikanci svoju konvenciju ocjenjuju kao "Poštovanje priče o Velikoj Americi". Trumpova kampanja istakla je da će svaka noć uključivati opaske političkih lidera kao i "svakodnevnih Amerikanaca čije su priče ispunjene nadom i patriotizmom".
Sva trojica živih bivših demokratskih predsjednika - Jimmy Carter, Bill Clinton i Barack Obama - zajedno s Johnom Kerryjem nominovanim 2004. godine i Hillary Clinton, nominovanom 2016. godine, govorili su u ime Bidena na Demokratskoj konvenciji. Ali, ni bivši republikanski predsjednik George W. Bush, niti nominovani iz 2012. godine, Mitt Romney, koji je sada senator Utahe i Trumpov kritičar, nisu na rasporedu Republikanske konvencije.
Više od dvije desetine bivših republikanskih zakonodavaca najavilo je svoju podršku Bidenu od kada je počela Republikanska konvencija.
See all News Updates of the Day
Sud BiH dužan otkloniti povredu prava na pravično suđenje Fikretu Hodžiću
Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je apelaciju Fikreta Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zoupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije korona virusa i pravnog lica "F. H. Srebrena malina", te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu koji će otkloniti povredu prava na pravično suđenje.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.
„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.
Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.
„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.
U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.
„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.
U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.
Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.
Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.
Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona
Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.
Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.
Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".
Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.
Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.
"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.
Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.
"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.
Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".
Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.
Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.
"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.
Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.
Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.
Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.
Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".
Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".
Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.
Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne
Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.
Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.
"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."
Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.
"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.
Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".
Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.
"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.
"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Human Rights Watch optužuje Izrael za ratne zločine zbog raseljavanja Palestinaca
Izraelske vlasti izazvale su prisilno raseljavanje palestinskog naroda u Gazi u mjeri koja predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodi Human Rights Watch u izvještaju u četvrtak.
Izvještaj je posljednji u nizu humanitarnih grupa i međunarodnih tijela koji upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u opkoljenoj enklavi.
"Human Rights Watch je utvrdio da je prisilno raseljavanje bilo široko rasprostranjeno, a dokazi pokazuju da je bilo sistematično i dio državne politike. Takva djela također predstavljaju zločine protiv čovječnosti", navodi se u izveštaju.
Izraelska vojska ili Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah komentirali izvještaj, ali su izraelske vlasti ranije odbacile takve optužbe i kažu da njihove snage djeluju u skladu s međunarodnim pravom.
Zakon o oružanom sukobu zabranjuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva sa okupirane teritorije, osim ako je to neophodno radi sigurnosti civila ili imperativnih vojnih razloga.
Izrael je izvršio invaziju na pojas Gaze prošle godine nakon što su naoružani napadači predvođeni Hamasom napali zajednice na jugu Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim vlastima, i otevši više od 250 osoba.
Od tada, u izraelskoj kampanji je ubijeno više od 43.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, i uništen je veći dio infrastrukture enklave, što je primoralo većinu od 2,3 miliona stanovnika da se preseli nekoliko puta.
Proteklog mjeseca, izraelske trupe su premjestile desetine hiljada ljudi iz područja na sjeveru enklave dok su pokušavale uništiti Hamasove snage za koje vojska kaže da se reformišu oko gradova Jabalia, Beit Lahiya i Beit Hanoun.
Human Rights Watch navodi da je raseljavanje Palestinaca "vjerovatno planirano da bude trajno u tampon zonama i sigurnosnim koridorima", akcija za koju navodi da bi predstavljala "etničko čišćenje".
Izraelska vojska je negirala da traži stvaranje trajnih tampon zona, a ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u ponedjeljak da će Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova u sjevernoj Gazi biti dozvoljen povratak na kraju rata.
SAD: Inflacija blago porasla, nakon dvije godine postepenog smanjivanja
Inflacija u SAD je porasla u oktobru, podstaknuta poskupljenjem iznajmljivanja stanova, polovnih automobila i avio karata, što je prvi porast godišnje inflacije u proteklih sedam mjeseci.
Potrošačke cijene porasle su za 2,6% u odnosu na godinu ranije, u poređenju sa porastom od 2,4% zabilježenim u septembru, saopštio je u srijedu Sekretarijat rada. Na mjesečnom nivou, od septembra do oktobra, cijene su porasle za 0,2%, kao i prethodnog mjeseca.
Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, „osnovne“ cijene su porasle za 3,3% u odnosu na godinu ranije, kao i u septembru. Od septembra do oktobra, „osnovne“ cijene su porasle za 0,3%, treći mjesec zaredom. Dugoročno gledano, inflacija ovakvim tempom bi premašila cilj Federalnih rezervi (Američke centralne banke) od 2%.
Veći dio mjesečnog povećanja potrošačkih cijena odražava povećanje stanarina i troškova stanovanja, trend za koji zvaničnici Federalnih rezervi očekuju da će izblijediti u narednim mjesecima. Danas objavljene brojke mogle bi održati Federalne rezerve na putu da i u decembru snize svoju ključnu kamatnu stopu, što su zvaničnici ranije nagovijestili.
Federalne rezerve (američka centralna banka) su u novembru smanjile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, a u septembru za pola procenta.
Većina ekonomista smatra da će inflacija nastaviti sa usporavanjem. Inflacija potrošačkih cijena, koja je dostigla vrhunac od 9,1% 2022. godine, od tada je u stalnom padu, iako su ukupne cijene i dalje za oko 20% više nego prije tri godine.
Toliki rast cijena doveo je kod Amerikanaca do negativnih stavova prema ekonomiji i prema ekonomskom upravljanju administracije Biden-Harris, te doprinio porazu potpredsjednice Kamale Harris na predsjedničkim izborima.
Istovremeno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima povećala je neizvjesnost oko toga kako bi se inflacija mogla kretati i kako bi Federalne rezerve reagovale ako bi ponovo nastavila da raste.
Trump je obećao da će smanjiti inflaciju, uglavnom povećanjem bušenja nafte i gasa. Međutim, dio ekonomista upozorava da bi neki od njegovih prijedloga, posebno planovi za značajno povećanje uvoznih tarifa i masovne deportacije migranata pogoršali inflaciju, ako se u potpunosti sprovedu.
Nakon Trumpove izborne pobjede porasle su cijene dionica na berzi, uglavnom zbog optimizma da će njegovo predloženo smanjenje poreza i deregulacija dati podstrek ekonomiji i korporativnim profitima. Dodatno, ekonomski rast je ove godine veći nego su mnogi ekonomisti očekivali.
Prema danas objavljenim podacima, cijene goriva su u oktobru bile niže nego u septembru za 0,9%, što je usporilo rast inflacije, a dostupni podaci pokazuju da je smanjenje cijena na benzinskim pumpama nastavljeno i novembru.
U odnosu na septembar, cijene namirnica porasle su u oktobru za 0,1%, a u poređenju sa prošlom godinom su više za 1,1%. To je značajno usporavanje rasta cijena namirnica, imajući u vidu da su u protekle tri godine povećane za 23%.
Cijene rabljenih automobila bile su više za 2.7% u oktobru u odnosu na septembar, nakon višemjesečnog perioda opadanja cijena. Poredeći sa prethodnom godinom, polovni automobili koštaju 3,4% manje.
