​Evo ko su republikanski senatori koji su glasali da se suđenje Trumpu nastavi.

Ben Sasse

Senator iz Nebraske je reizabran 2020. i jedan je od potencijalnih kandidata za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. Javno je odbacio Trumpove lažne tvrdnje o pokradenim izborima i rekao da nema osnova za osporavanje pobjede Joea Bidena.

Bill Cassidy

Senator iz Louisiane je jedini koji je promijenio mišljenje u odnosu na prethodno glasanje o ustavnosti suđenja Trumpu. Novinarima je rekao da su menadžeri za opoziv iz Predstavničkog doma dobro predstavili slučaj.

Lisa Murkowski

Lisa Murkowski je kao predstavnica Alaske izabrana 2010. i često je glasala protiv Trumpa ili njegovih nominacija. Poslije nereda na Capitolu 6. januara pozvala je Trumpa da podnese ostavku i među prvima ga javno kritikovala zbog nemira u kojima je stradalo petero ljudi.

Mitt Romney

Senator iz države Utah i predsjednički kandidat Republikanske stranke 2012. odavno je glasan u kritikovanju Trumpa. Bio je i jedini senator koji je na prvom suđenju za opoziv 2020. glasao za to da Trump bude razriješen dužnosti.

Pat Toomey

Senator iz Pennsylvanije je krajem 2020. izjavio da se neće kandidovati za reizbor. U izjavama za medije govorio je da Trumpova djela jesu razlog za opoziv i pozvao ga da podnese ostavku.

Susan Collins

Senatorica iz Mainea reizabrana je 2020. i jedina je republikanska senatorica reizabrana u državi u kojoj je Biden pobijedio. Ona je ocijenila da je Trump podstakao nerede na Capitolu 6. januara.

Iako će suđenje bivšem američkom predsjedniku biti nastavljeno, i dalje nema potrebne dvotrećinske većine da bude proglašen krivim. Za takvu odluku bi, uz 50 demokrata, trebalo da glasa i 17 republikanaca.

Trumpova najava dolazi nakon što je njegov sekretar za trgovinu Howard Lutnick kazao da će carine za Kanadu i Meksiko „vjerovatno” biti odložene.

Ovo je drugo jednomjesečno odlaganje koje je Trump najavio od kada je prvi put najavio uvozne takse početkom februara. Odlaganje bi se odnosilo na robu koja je u skladu sa trgovinskim sporazumom koji je Trump dogovorio sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu.

„Radimo naporno, zajedno, na granici, kako u smislu sprječavanja ulaska ilegalnih stranaca u Sjedinjene Države, tako i u smislu zaustavljanja fentanila”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Trumpove prijetnje tarifama koje se ponavljaju uzburkale su finansijska tržišta, snizile povjerenje potrošača i donijele mnogim preduzećima neizvjesnu atmosferu koja bi mogla da odloži zapošljavanje i ulaganja.

Lutnick je naglasio da će recipročne carine, u kojima Sjedinjene Države primjenjuju uvozne takse na zemlje koje tarifiraju američki izvoz, i dalje biti primjenjivane od 2. aprila.

Američka tržišta su odskočila od najnižeg nivoa za dan ubrzo nakon što je Lutnick govorio.

Također u četvrtak, kanadski premijer Justin Trudeau je nagovijestio da očekuje da će njegova zemlja biti u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama u doglednoj budućnosti.

On je rekao da se šira jednomjesečna pauza „usklađuje sa nekim od razgovora koje smo vodili sa zvaničnicima administracije”.

Kanadski lider je rekao da je potez Trumpove administracije „znak koji obećava”, ali da takođe „znači da tarife ostaju na snazi i da će stoga naš odgovor ostati”.

Kratka saopštenja drugih državnih institucija nisu ponudila odgovore na ključna pitanja građana da garantuju vladavinu prava, piše Detektor.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum samo je povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Dok novinari danima traže odgovore od Ćuluma kako će se SIPA odnositi prema zabrani rada u jednom od entiteta, on izbjegava jasne odgovore koje zakone trenutno poštuje.

Takvo njegovo postupanje nije izazvalo neizvjesnost samo kod građana. Tri nezavisna izvora Detektora iz Agencije potvrdila su nezvanično da su uposlenici u dilemi kako da postupaju.

Jedan izvor Detektora iz SIPA-e kaže da je atmosfera u Agenciji napeta i da je uposlenicima sugerisano da uzmu bolovanje ili rade administrativne poslove, bez odlaska na teren.

Sva tri izvora su potvrdila da svi uposlenici dolaze na posao, te da će službene zadatke na području Republike Srpske nastavljati obavljati, po dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a.

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović kaže da su svi uposleni na radnom mjestu.

“Nema razlike u odnosu na prethodne dane”, kaže Kahrimanović.

Iz više nezvaničnih izvora Detektoru je potvrđeno da su od jutros u toku sastanci u sjedištu SIPA-e u Istočnom Sarajevu. Novinari Detektora vidjeli su u jutarnjim satima dva vozila EUFOR-a koja su ušla u krug SIPA-e, gdje su se zadržala oko 20 minuta.

Do objave ovog teksta iz EUFOR-a nisu odgovorili na upit Detektora o ovoj posjeti.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.

U četvrtak je stupio na snagu zakon koji zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na području RS-a. Već ranije su mediji u BiH počeli objavljivati informacije koje nije moguće zvanično potvrditi – da entitetska policija odbija saradnju s državnim institucijama te da se SIPA suzdržava da radi u RS-u.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora od prije tri dana.

Direktor SIPA-e Ćulum, o čijoj ostavci postoje špekulacije, također nije odgovorio na pozive i poruke, ali je za nekoliko medija rekao da je već donio odluku, ali je još uvijek neće otkriti.

“Bitno je ostati trezvene glave, sačuvati mir i stabilnost”, rekao je Ćulum.

Detektor je kontaktirao i regionalne urede SIPA-e u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Oni nisu željeli govoriti i preusmjerili su upite na centralu u Istočnom Sarajevu i direktora Ćuluma.

Na pozive nije odgovarala ni portparolka SIPA-e Jelena Miovčić.

Generalna sekretarka predsjednika RS-a Jelena Pajić Baštinac najavila je, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a u četvrtak, da će entitetski MUP ponuditi pripadnicima SIPA-e, koji rade na prostoru RS-a, da pređu u entitetsku policiju.

“Mislim da su podzakonski akti već spremni”, rekla je Pajić Baštinac.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je kasno u srijedu ukaz o stupanju na snagu četiri zakona koje je prošle sedmice usvojila Narodna skupština. Među njima je i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Ovim zakonom zabranjuje se rad i postupanje SIPA-e na teritoriji RS-a. Zakon je kasno u srijedu, sa ostala tri, objavljen u Službenom glasniku RS-a, a u četvrtak je stupio na snagu.

Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević smatra da šutnja SIPA-e nema za cilj da izazove bilo kakve tenzije.

“Mislim da se radi dobro planiranje u kontekstu svih onih radnji koje bi trebale uslijediti u narednom periodu”, kaže on.

Napominje da je SIPA državna institucija osnovana zakonom koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Poduzima istražne radnje iz nadležnosti Suda BiH i djeluje po naredbama Tužilaštva BiH. Ona nije ovlaštena da postupa po naredbama entitetskih zakona, tako da sam duboko uvjeren da će SIPA nastaviti svoj rad, u okviru svojih nadležnosti, na teritoriji čitave BiH”, kaže Dizdarević za Detektor.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a da Tužilaštvo radi u punom kapacitetu.

Za utorak je zakazana hitna sjednica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda je aktuelna sigurnosna situacija. Predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović potvrdio je za Detektor da su na sjednicu pozvani predstavnici svih sedam sigurnosnih agencija u BiH.

To saopštenje uslijedilo je dan nakon što je Trump rekao da će "biti pakao" ako Hamas ne oslobodi preostale taoce koji se drže u Gazi.

"Oslobodite sve taoce sada, a ne kasnije, i odmah vratite sva mrtva tijela ljudi koje ste ubili, ili je za vas GOTOVO", napisao je Trump u poruci na društvenim mrežama.

"Samo bolesni i uvrnuti ljudi čuvaju tijela, a vi ste bolnesni i uvrnuti! Šaljem Izraelu sve što je potrebno da završi posao, nijedan član Hamasa neće biti bezbjedan ako ne uradite kako ja kažem", napisao je Trump naglašavajući da je to "posljednje upozorenje":

"Također, za narod Gaze: Lijepa budućnost vas čeka, ali ne ako držite taoce. Ako to uradite, mrtvi ste! Donesite PAMETNU odluku. Oslobodite taoce SADA, ILI ĆE PLATITI PAKLOM KASNIJE!"

Prva faza prekida vatre završena je u subotu. Hamas je u sklopu toga oslobodio 33 izraelska taoca i pet Tajlanđana, dok je Izrael oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika.

Bijela kuća je u srijedu potvrdila da je ušla u direktne pregovore sa Hamasom. Izvori upoznati sa ovim pitanjem rekli su da je fokus razgovora bio na oslobađanju američkih talaca koji se još drže u Gazi.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt opisala je razgovore kao "napor u dobroj vjeri da se učini ono što je ispravno za američki narod".

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael "izneo Sjedinjenim Državama svoj stav u vezi sa direktnim razgovorima sa Hamasom".

Rat u Gazi počeo je napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 250 ljudi uzeto kao taoce. U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 48.400 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Nakon što je tokom obraćanja američkom Kongresu u utorak uveče, predsjednik Donald Trump rekao da je dobio pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je naveo da je Kijev spreman da sedne za pregovarački sto, stručnjaci koje je kontaktirao ruski servis Glasa Amerike govore o izgledima za razvoj pregovaračkog procesa između Kijeva i Moskve.

"Najgori scenario za Kijev se nije dogodio", ocijenio je Trumpov govor u Kongresu Andrej Zalatarev, direktor analitičkog centra Treći sektor. Prema njegovim riječima, mnogi su očekivali oštar govor predsjednika SAD.

"Naročito je postojala zabrinutost zbog navoda o korupciji u vezi sa pomoći Ukrajini, što je dan ranije otvoreno nagovijestio šef FBI Kash Patel", rekao je Zalatarev u intervjuu za Ruski servis Glasa Amerike.

"Očigledno da je na smirivanje situacije utjecalo 'pismo pokajanja' Zelenskog da je spreman da pod vodstvom Trumpa krene ka mirovnim pregovorima. Trump je, očigledno, bio zadovoljan, oluja je prošla".

Kao i uvijek, apetit prolazi poslije jela, dodaje Zalatarev: "Sada Trump govori o proširenoj verziji sporazuma o retkim metalima. Vjerovatno mu više ne odgovara prilično opšta priroda memoranduma, a u suštini protokola o namjerama, on želi nešto konkretno. Ipak, cijena povišenog glasa u Ovalnoj sobi je očigledna: obustavljeni su isporuke oružja i prenos obavještajnih podataka Ukrajini. Zelenski sada nije u najboljem svjetlu, pošto nije postigao ono što je želio i, u izvjesnom smislu, izgubio je obraz."

Očigledno,treba da se sačeka još jedna posjeta Zelenskog Washingtonu i da Kijev prihvati sve Trumpove uslove, sugeriše analitičar.

"Istina, već vidimo izjavu šefa kabineta predsednika Ukrajine da Rusija mora da zaustavi napade na ukrajinsku teritoriju kao preduslov za početak pregovora, pa da vidimo šta će da bude. Za sada, u svakom slučaju, postoji mala nada da bi Trumpov plan za okončanje rata mogao da funkcioniše. U novim uslovima Kremlju će biti teško da nastavi da igra svoju igru, da mi, navodno, želimo mir, a Zelenski ne", zaključio je Zalatarev.

Situacija je posle Trumpovog govora u Kongresu postala malo bolja, kaže direktor Penta centra za primenjena politička istraživanja Vladimir Fesenko. Po njegovom mišljenju, došlo je do izvjesnog odmrzavanja u američko-ukrajinskim odnosima.

"U isto vrijeme, počelo je vreme neizvjesnosti. Ne možemo više da računamo na dramatične promjene na bolje u odnosima Ukrajine i Sjedinjenih Država. Počeli su da se mijenjaju na gore i prije incidenta u Bijeloj kući. Jasno je da Sjedinjene Države pod Trumpom neće biti saveznik Ukrajine, i sam američki predsjednik je to jasno rekao", dodao je on u komentaru Glasu Amerike.

Stoga se, u najboljem slučaju, može nadati relativnoj normalizaciji bilateralnih odnosa, uz očuvanje ostataka partnerstva, primijetio je Vladimir Fesenko.

"Uključujući i obnavljanje isporuke oružja, koje je trebalo da stigne u Ukrajinu u skladu sa odlukama prethodne administracije. Ali za vrijeme Trumpa nije najavljena ili očekivana nikakva nova pomoć. Možda još neko ima iluzije da će Ukrajina moći da se sprijatelji sa Sjedinjenim Državama, ja uopšte nemam takvih iluzija", dodaje Fesenko.

Čini se da nas čeka teška runda pregovora o dogovoru o resursima, priznao je politikolog.

"I nakon nekog vremena, početak pravih pregovora o okončanju rata. Jer, u stvari, ovakvi pregovori još nisu održani na ovu temu. Neophodno je razgovarati o konkretnim pitanjima, kako obezbijediti prekid vatre, kada i kako ući u direktne pregovore sa Rusijom. To je najvažnije, a ne pitanje kada će se održati novi sastanak Zelenskog i Trumpa", dodaje on.

A dalji razvoj bilateralnih odnosa zavisiće od stvarnog napretka pregovaračkog procesa, zaključio je politikolog.