Poznati su kao "ilegalci" - špijuni koji rade pod maskom normalnih poslova.
Stručnjaci ruske obavještajne službe rekli su za Glas Amerike da je ovo "renesansa ilegalaca", s tim da 90% operacija sada izvode ove nepoznate ličnosti.
Razmjena talaca od 1. avgusta, u kojoj su američki novinari i ruski aktivisti razmijenjeni za atentatora i špijune, razotkrila je kako neki od ovih "ilegalaca" djeluju.
Mnogi uspijevaju izbjeći otkrivanje radeći na bezazlenim poslovima koji im omogućavaju pristup događajima i ljudima od interesa za Moskvu. Razmjena zatvorenika uključivala je navodne trgovce umjetninama i slobodnog novinara.
Predsjednik Vladimir Putin poželio je dobrodošlicu ruskom paru Artema i Anu Dulcevu, koji su se predstavljali kao Argentinci i koji su vodili tehnološki start-up i galeriju u Sloveniji, i špansko-ruskog slobodnog reportera Pabla Gonzaleza, poznatog i kao Pavel Rubcov.
Na površini, Gonzalez je radio kao reporter za medije koji su uključivali DW i VOA, specijalizovani za istočnu Evropu i Kavkaz. Ali u stvarnosti, prema riječima šefa britanske tajne službe MI6, on je prikupljao informacije o ruskim opozicionim grupama i pokušavao destabilizirati Ukrajinu uoči invazije Moskve u punom obimu.
Poljske vlasti pritvorile su Gonzalesa u februaru 2022. Do 1. avgusta je bio u strogom zatvoru pod optužbom da je špijunirao u korist Rusije – optužbe koje je negirao.
Medijski nadzornici osudili su uslove u kojima je Poljska držala Gonzaleza, ali snimci na kojima ga je Putin dočekao nakon zamjene čini se da potvrđuju da je njegova primarna uloga špijunski zanat, a ne novinarstvo.
Sam Gonzalez dao je Glasu Amerike tajanstven odgovor na zahtjev za intervju. Pozivajući se na raniji članak Glasa Amerike o njegovom oslobađanju, Gonzalez je preko svoje španjolske supruge Oihane Goiriene rekao: "Ako više nema spekulacija, onda ne znam o čemu želite da razgovarate."
Ruski korjeni
Govoreći savršeno ruski i španski, Gonzalez je napravio karijeru u novinarstvu nakon studija slavistike na Univerzitetu u Barseloni. Ali uprkos svom novom životu na Zapadu, zadržao je mnogo simpatija prema svojoj zemlji rođenja.
Izvor koji poznaje ruski obavještajni sektor koji nije želio da bude imenovan rekao je za Glas Amerike da je Gonzalez odrastao u španskoj Baskiji, gdje su simpatije za regionalni pokret za nezavisnost uobičajene — a u ljevičarskim krugovima podrška Putinu nije neobična.
To je značilo da mnogi koji su ga upoznali nisu doveli u pitanje njegove proruske sklonosti.
„Ovo je renesansa za ilegalce“, rekao je za Glas Amerike iz Kijeva Oleksandr V. Daniljuk, stručnjak za subverzivne ruske i sovjetske specijalne službe.
„Istorijski gledano, bilo je tako teško putovati u inostranstvo. [Ovi špijuni] mogu putovati, mogu živjeti, mogu se pridružiti vladama, preduzećima”, rekao je Danylyuk, koji je saradnik londonskog Royal United Services Instituta, istraživačkog centra za odbranu.
“Neki ljudi još uvijek nisu uvjereni da su ilegalci važni, ali to je 90% svih aktivnosti [ruskih obavještajnih službi].”
Danylyuk je rekao da je dio njihove vrijednosti to što milioni Rusa - i stranih simpatizera Kremlja - mogu slobodno putovati bez sumnje.
„Oni mogu putovati u Silicijumsku dolinu i ukrasti tajne, a mogu regrutovati zapadnjake. Zašto biste trebali koristiti diplomate?” rekao je. "Za neke specifične zadatke, da, ali u stvari za druge operacije koristili biste ilegalce, a imali biste špijunske majstore."
Danylyuk je rekao da je jedna svrha ilegalaca vršenje utjecaja na zapadni svijet infiltriranjem u radikalne protestne grupe ili opozicione organizacije.
Godine 2016. Gonzalez je sarađivao sa liderima Fondacije Borisa Nemcova za slobodu — nazvane po ruskom opozicionom političaru ubijenom 2015. — gdje se zbližio sa ključnim članovima grupe.
Njemcova kćerka i suosnivač fondacije, Zhanna Nemtsova, rekla je da je bila meta Gonzalesove špijunaže.
„Prva sam rekla Agentstvu za Pabla Gonzaleza/Pavela Rubcova u maju 2023. nakon što sam imala pristup materijalima slučaja“, napisala je na društvenim mrežama X 27. avgusta. Agentstvo je nezavisni ruski medij.
Gonzalez je prikupio detaljne izveštaje o svojim kontaktima sa Nemcovom i fondacijom, navodi Agentstvo.
Špijunske operacije
Marc Marginedas, dopisnik španskog lista El Periodico, rekao je da uprkos protjerivanju ruskih diplomata nakon invazije na Ukrajinu, ruska obavještajna služba je poput male vojske.
“Desetine hiljada ljudi radi za različite grane obavještajnih službi u Rusiji. Neki izvori to podižu na stotine hiljada ako uključuje i one koji ne rade redovno”, rekao je Marginedas, koji je specijaliziran za bivše sovjetske države i Bliski istok.
Zaposleni u ruskim ambasadama i državnim medijskim organizacijama, dodao je, vjerovatno su primorani da rade u nekoj vrsti obavještajnih službi.
Marginedas se složio da su "ilegalci" sada glavni oslonac špijunske operacije Moskve.
"Rusija je uložila velika sredstva u 'ilegalne' agente koji ne uživaju diplomatsku zaštitu", rekao je on.
“Pružaju im lični alibi kojem je vrlo teško ući u trag. Zemlje Latinske Amerike, sa ne baš strogim kontrolama i propisima kada daju državljanstvo strancima, veoma su korisne u tu svrhu.”
Marginedas je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu dovela do toga da je veliki broj osumnjičenih ruskih špijuna protjeran iz ambasada širom svijeta. Kada se Putin pojavio na aerodromu u Moskvi da dočeka agente u razmjeni zarobljenika u avgustu, poslao je konkretnu poruku.
"Nakon rata u Ukrajini i masovnog protjerivanja ruskih diplomata iz zapadnih zemalja, njeni kapaciteti su ozbiljno narušeni", rekao je Marginedas.
„Putin je, primajući te ljude s pompom na [moskovskom] aerodromu i obećavajući im poslove i medalje, budućim špijunima poslao poruku da ruska država neće napustiti svoje špijune."
Novinar koji je poznavao Gonzalesa rekao je da je njegov pravi identitet bio šok.
Xavier Colas, koji radi za španski list El Mundo, poznaje Gonzalesa od 2014. godine kada su se upoznali u Ukrajini.
“On nije bio osoba koja se pretvarala da je novinar. On je zaista bio jedan. Radio je izvještaje i putovao i znao je o čemu priča”, rekao je Colas. „On je sebe nazvao stručnjakom u Ukrajini i drugim [post-sovjetskim] republikama. Znao je svoje stvari.”
Colas, koga je Rusija protjerala ranije ove godine, također je rekao da je Gonzalez zastupao "proruske" argumente koji su napadali Ukrajinu i Evropsku uniju i tvrdio da je ruska vlada dobro tretirala Alekseja Navaljnog, pokojnog opozicionog lidera kojeg je Rusija zatvorila.
Navaljni je umro u kaznenoj koloniji na Arktiku u februaru.
„Gonzalesova mišljenja su bila veoma proruska. Ali on nije bio neki glupi mladi radikalni novinar. Znao je o čemu govori, ali njegovi argumenti nisu imali smisla”, prisjeća se Kolas.
Rekao je da je Gonzalez radio za uglavnom regionalne novine kao što su pro-separatističke novine Basque Gara, ali se činilo da mu nikada nije nedostajalo sredstava da otputuje u sve dijelove Ukrajine i Sirije.
Gonzalez je radio za španske kuće Publico, La Sexta i Gara. Takođe je radio kao slobodnjak za Glas Amerike 2020. i 2021. i javne emitere Deutsche Welle i EFE.
VOA je angažovala Gonzaleza preko nezavisne medijske platforme treće strane. Nakon što je saznao za njegovo hapšenje u Poljskoj, emiter je uklonio njegov sadržaj.
Deutsche Welle nije odgovorio na zahtjev za komentar. Ali Migel Anhel Oliver, predsjednik EFE, rekao je za Glas Amerike: „Nismo dali nikakav komentar. Gonzalez je radio za EFE prije više od dvije godine. Bila je to kratka saradnja uglavnom oko fotografija na početku rata u Ukrajini.”
Colas je rekao da misli da Gonzalez dolazi iz "bogate porodice Baskije". Bio je šok, rekao je, kada je Gonzalez izašao iz aviona sa ruskim ubicom i drugim špijunima.
“Neko vrijeme sam znao da španske tajne službe vjeruju da je on špijun. Ali ovo je i dalje bio šok za mene”, rekao je.
Obavještajne službe
Tri različite obavještajne službe nisu imale sumnje u to gdje je Gonzalesova stvarna lojalnost - čak i ako su njegove kolege i mnogi vršnjaci bili u mraku.
Španske tajne službe, koje su o pozadini razgovarale sa novinarom Glasa Amerike, rekle su da vjeruju da je on ruski špijun. A poljske službe bezbjednosti rekle su da je Gonzalez uključen u razmjenu zatvorenika zbog "zajedničkih sigurnosnih problema" sa Sjedinjenim Državama.
U saopćenju su rekli: “Pavel Rubcov, oficir GRU-a uhapšen u Poljskoj 2022. godine, [obavljao je] obavještajne zadatke u Evropi.”
Richard Moore, šef britanske vanjske obavještajne službe MI6, rekao je na Aspenskom sigurnosnom forumu 2022. da je Gonzalez bio "ilegalac" uhapšen u Poljskoj nakon što se "maskirao u španskog novinara".
“On je išao u Ukrajinu kako bi bio dio njihovih destabilizirajućih napora tamo”, rekao je Moore.
Gonzalez je uvijek poricao da je špijunirao za Rusiju.
Njegov advokat Gonzalo Boye zabilježio je slučaj Evana Gershkovicha, novinara Wall Street Journala iz Rusije, koji je uhapšen pod optužbom za lažnu špijunažu, a koji je oslobođen u zamjeni zarobljenika, a dočekao ga je američki predsjednik Joe Biden.
„Niko u SAD nije dovodio u pitanje da je Gerškovič bio jednostavno novinar. Mislimo da ni Gerškovič ni Pablo Gonzalez nisu špijuni, već da su novinari zarobljeni u novoj vrsti hladnog rata, gdje je istina malo važna”, rekao je on za Glas Amerike.
.
Boye je također djelovao kao advokat Edwarda Snowdena i Carlesa Puigdemona, odbjeglog bivšeg katalonskog lidera za nezavisnost traženog u Španiji zbog optužbi za pronevjeru i zloupotrebu javnih sredstava. (Sam Boye se suočio sa sudskim procesom, osuđen na suđenju 1996. u kojem su učestvovali baskijski separatisti.)
Gonzalez sada živi u Rusiji, ali njegova supruga Goiriena i dalje živi sa troje djece para u španskoj Baskiji. Ona je za VOA rekla da je svakodnevno u kontaktu sa suprugom putem društvenih mreža ili telefona.
„Za sada nema vijesti o njegovom povratku iz Rusije“, rekla je ona. “Mislim da se mora oporaviti od svega kroz šta je prošao.”
Dok je živio u Varšavi uoči ruske invazije, Gonzalez je imao djevojku, koju su lokalni mediji zvali Magdalena Chodownik. Poljske vlasti su je od tada optužile za pomaganje u špijunaži, ali poriče optužbe.
Čodownik, koja je radila za nekoliko evropskih medija, odblao je da komentariše Glasu Amerike kada je upitana o Gonzalesu.
Ministarstvo spoljnih poslova Španije nije odgovorilo na pitanje Glasa Amerike da li će Gonzalesu biti dozvoljeno da se vrati u Španiju da vidi svoju porodicu, dok ga Poljska optužuje za špijuniranje.
