Linkovi

Izdvojeno

Reakcije iz Washingtona i Brisela na tenzije u BiH: SAD se moraju više uključiti

Analitičari: Dodikove prijetnje nisu novost, krize u regionu su povezane
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:02 0:00

Bosanskohercegovačka javnost gotovo je svakodnevno izložena zapaljivim izjavama Milorada Dodika o prenosu nadležnosti sa države na Republiku Srpsku (RS), nezavisnosti tog entiteta i neodrživosti Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako za sada sve uglavnom ostaje na prijetnjama, a analize, poput one koju je napravila Balkanska istraživačka mreža BiH, pokazuju da Dodikove riječi nisu utemeljene na činjenicama, sagovornici Glasa Amerike kažu da njegovo ponašanje predstavlja prijetnju po sigurnost i stabilnost u BiH.

Analitičari iz Washingtona i Brisela koji pažljivo prate dešavanja u BiH navode da je najnovija eskalacija zapravo samo nastavak problema koji već dugo traju.

„Dodik radi ono što je godinama obećavao da će učiniti. Gura državu ka podjeli“, kaže Daniel Serwer, profesor škole naprednih međunarodnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu američke organizacije International Republican Institute, ima slično mišljenje: „Već smo gledali ovu predstavu. Dodik je uputio mnogo prijetnji o odcjepljenju, koje naravno nisu dobrodošle.“

Toby Vogel, viši suradnik organizacije Democratization Policy Council, za Glas Amerike je govorio iz Brisela. Kao uzrok problema vidi to što se Zapad ranije nije oštrije suprotstavljao prijetnjama po BiH: “Mislim da je neposredni razlog ovome to što ni Sjedinjene Države (SAD) ni Evropska unija (EU) nisu potiskivale eskalirajuće napade na jedinstvo BiH u posljednjih nekoliko godina. Ovo je dugoročan trend, mislim da je vidljiv otkad je EU od SAD i OHR-a preuzela vođenje takozvane međunarodne zajednice u BiH.“

Uloga Srbije i Rusije u regionalnim krizama

Uprkos oštroj Dodikovoj retorici, posebno protiv SAD, McCarthy ukazuje na značajnu kontradiktornost: „Njegova stranka SNSD je glasala za obnovu mandata na državnom nivou, oružanim snagama, pravosuđu itd. A ovdje Dodik govori da želi da se povuče iz vojske na državnom nivou, iz pravosuđa, iz poreske uprave. Tako da to pomalo izgleda kao šizofreno ponašanje.“

Prema McCarthyevim riječima, primjetno je da Dodik nema apsolutnu podršku: „Ali ono što mi je također bilo zanimljivo je izjava predsjednika Vučića da se ne može raditi ništa što bi bilo protivno ustavu Bosne, na državnom nivou.“

Ipak, Serwer navodi da Dodik osim iz Rusije dobija poticaje upravo iz Srbije, dodajući da se čini kako ga je Beograd nekada sputavao jer je smatrao da mu ovakvo ponašanje može ugroziti članstvo u EU. „Međutim, Vučić je ocijenio da su izgledi Srbije za pristupanje EU predaleko u budućnosti da bi se on brinuo oko toga“, zaključuje Serwer. „Tako da nema više motiva da zaustavi Dodika i njegova ideja o srpskom svijetu, o velikoj Srbiji, to je ista ideja.“

Takve ideje, kaže Serwer, znače „uništenje nekoliko država na Balkanu, znače rat, znače smrt, znače izbjeglice. Zapadne države to ne bi trebale željeti, Evropa i SAD bi se trebali čvrsto tome protiviti i planirati kako će to izbjeći.“

Analitičari se slažu u stavu da su tenzije u regionu povezane međusobno, ali i sa zaoštravanjem odnosa između NATO-a i Rusije.

„Ne sumnjam da su događaji koje smo proteklih sedmica i mjeseci vidjeli na Cetinju u Crnoj Gori ili na sjeveru Kosova i u RS povezani“, kaže Vogel. „Svi oni imaju primarnu i sekundarnu stranu koja ima koristi od toga: Srbiju i predsjednika Vučića i Rusiju. Tako da mi je teško povjerovati da su to samo neke vrste spontanih manifestacija lokalnih nezadovoljstava ili nešto slično.“

Kao poseban problem Vogel navodi to što mu se čini da određene članice EU, poput Mađarske i Slovenije, „ohrabruju Vučića u pokušajima da ponovo stvori neku vrstu srpskog svijeta, kako god to izgledalo u praksi“.

McCarthy posebno ističe ulogu Moskve u dešavanjima u regionu: „Ovo je jeftin način za Rusiju da posije razdor i potkopa poziciju Zapada, EU i Washingtona na Zapadnom Balkanu. (…) Rusija nikada neće propustiti priliku da podijeli međunarodnu zajednicu, posebno Vijeće za implementaciju mira, o načinima na koje stvari mogu krenuti naprijed u Bosni.“

Moskva je bila protiv toga da Christian Schmidt postane visoki predstavnik u BiH, napominje McCarthy, dodajući da su zbog toga Rusi ljuti, te „sada traže priliku da među sve unesu podjele, te potaknu Dodika da učini ono što trenutno radi.“

Sagovornici Glasa Amerike upozoravaju na mogućnost da upravo zbog toga Rusija ili Kina ulože veto u Vijeću sigurnosti UN-a kada se u novembru bude odlučivalo o produženju mandata EUFOR/ALTHEA misije u BiH.

„To bi bio vrlo ozbiljan udarac za međunarodnu ulogu u BiH, i mislim, što je i važnije, za sigurno i zaštićeno okruženje za čije održavanje EUFOR ima mandat“, navodi Vogel, dodajući da ova misija ni sada nije dovoljno snažna. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se ne može znati da li će do veta doći, ali opasnost od toga nikada nije bila veća.

Vogel i Serwer se slažu da u ovom trenutku ne vide jasan rezervni plan, ali i da bi za dugoročno održavanje mira bilo važno rasporediti NATO trupe u Brčkom, koje spaja dva dijela RS.

EU nema volju da se suprotstavi

Analitičari kao značajan problem ističu blage reakcije iz EU, ali i činjenicu da u EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Zapadnom Balkanu i BiH.

Kao primjer, Vogel navodi nedavnu izjavu ministara vanjskih poslova zemalja članica EU „u kojoj žale zbog političke krize u zemlji i pozivaju sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike i podjela, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.“

„Kao da se radi o apstraktnim prijetnjama“, nastavlja Vogel. „Postoje konkretni lideri koji upućuju ove prijetnje - Milorad Dodik, uz podršku predsjednika Vučića. A EU ih čak i ne uspijeva spomenuti u saopštenju. Tako da ne vidim veliku volju da se tome suprotstavi. Mislim da se u Briselu nadaju da je ovo samo lokalizirana kriza koja će se smiriti.“

Serwer kaže da je važna saradnja SAD i EU, navodeći kao primjer zajedničko saopštenje nakon sastanka državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika EU Josepa Borrella. „To ni u kom slučaju nije savršena izjava, jasno je razvodnjena u odnosu na ono što se možda Amerikancima sviđalo, ali je bolje nego ništa. Važno je da Evropljani i Amerikanci budu na istoj valnoj dužini i da na odgovarajući način reagiraju na stvarne prijetnje.“

Prema Vogelovim riječima, problem EU je u tome što nikada nije koristila moći koje su joj na raspolaganju: „Nikada nije koristila restriktivne mjere protiv ljudi, protiv lidera u BiH iako već deset godina ima načine za to. Prije deset godina je najavila da će to učiniti ako dođe do prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ako Dodikove prijetnje nisu takva prijetnja, ne znam šta bi drugo bilo. Ipak, EU nije voljna djelovati.“

„Mislilo se da će politika proširenja EU stvoriti poticaj za političke lidere da se ponašaju na konstruktivan način, ali imamo 15 godina akumuliranih dokaza da to nije slučaj“, dodaje Vogel. „Ipak, nikada nije bilo revizije politike, nikada nije bilo korekcije kursa.“

SAD trebaju imati konkretan plan

McCarthy kaže da je neophodna veća uključenost SAD: „Nadam se da ćemo to vidjeti, s obzirom na činjenicu da je proširenje EU za zemlje kandidatkinje Zapadnog Balkana prilično zaustavljeno. Tako da su ovdje potrebne SAD, ne samo diplomatski, nego i kroz stalni vojni angažman, te veća američka ulaganja.“

Kao primjer postojanja želje da se poveća uloga SAD, McCarthy vidi to što su u proteklim sedmicama za veoma važne pozicije kandidovane diplomate sa velikim iskustvom u regionu. Gabriel Escobar postao je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, dok je James O’Brien u State Departmentu nominovan za mjesto koordinatora za sankcije. Za novog američkog ambasadora u BiH nominovan je Michael Murphy, a u Srbiji – Cristopher Hill.

Ostali sagovornici Glasa Amerike to također vide kao ohrabrujući znak. Ipak, Serwer navodi da nisu dovoljna samo imenovanja.

„Bidenova administracija je jasno postavila svoje ciljeve: suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja Zapadnog Balkana, uključujući posebno Kosovo i BiH, kao i perspektiva NATO-a i EU za one zemlje koje to žele“, objašnjava Serwer. „Ono što nije jasno je kako će oni doći do tih ciljeva sa mjesta na kojem se sad nalazimo. To im je sada potrebno, ozbiljan plan, operativni plan koji će nas približiti tim ciljevima u narednih nekoliko godina. To je vrlo težak zadatak.“

Vogel kaže da Washington još uvijek pitanja o Balkanu prepušta EU: „I dalje se nadaju da će EU i SAD zajedno riješiti situaciju bez da se moraju baviti temeljnim uzrocima i problematičnim ličnostima i liderima koji pokreću pogoršanje i eskalaciju.“

„Bio bih vrlo oprezan u predviđanju da SAD imaju plan i da će ga uskoro implementirati“, pesimističan je Vogel. „Mislim da Washington nema plan. Mislim da Washington želi tišinu na Zapadnom Balkanu kako bi se mogao usredotočiti na ono što vidi kao najhitnija pitanja u vezi sa svojim nacionalnim interesima. A Zapadni Balkan nije među njima.“

See all News Updates of the Day

Senator Jean Shaheen:“Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba"

Senator Jean Shaheen, D-NH
Senator Jean Shaheen, D-NH

Nakon što su senatori i kongresmeni u zajedničkom pismu izrazili veliku zabrinutost zbog nedavnih postupaka lidera entiteta RS, Milorada Dodika, senatorica Jean Shaheen za Glas Amerike prokomentarisala je situaciju u BiH.

Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.

Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?

SHAHEEN: Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”

VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?

SHAHEEN: Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.

VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?

SHAHEEN: Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.


Zajedničko pismo ključnih članova Kongresa Rubiju: Proširiti sankcije i spriječiti Dodika da ugrožava stabilnost BiH

Pogled na zgradu američkog Capitola u Washingtonu, 10. marta 2025.
Pogled na zgradu američkog Capitola u Washingtonu, 10. marta 2025.

Neki od najmoćnijih lidera u američkom Kongresu uputili su zajedničko, dvostranačko pismo državnom sekretaru SAD Marcu Rubiju ističući da se Dodikove separatističke prijetnje u BiH moraju spriječiti.

Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.

Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.

Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.

“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.

U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:

  • Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
  • Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
  • Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
  • Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.

“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.

Rubio: Ako Rusija odbije plan biće to izuzetno razočaranje

Američki državni sekretar Marco Rubio razgovara s medijima na aerodromu Shannon, Irska, 12. marta 2025., dok putuje sa razgovora s Ukrajinom u Saudijskoj Arabiji na sastanke grupe G7 u Kanadi. (Saul Loeb/Pool preko Reutersa)
Američki državni sekretar Marco Rubio razgovara s medijima na aerodromu Shannon, Irska, 12. marta 2025., dok putuje sa razgovora s Ukrajinom u Saudijskoj Arabiji na sastanke grupe G7 u Kanadi. (Saul Loeb/Pool preko Reutersa)

Američki državni sekretar Marco Rubio je kazao da Washington daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je lopta sada na ruskom terenu.

Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.

Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.

“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.

On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.

“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.

Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.


Američko-ukrajinski razgovori: Kijev podržava predloženi 30-dnevni prekid vatre u ratu s Rusijom

Američki državni sekretar Marko Rubio, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef ukrajinskog predsjedničkog ureda Andriy Yermak održali su sastanak u Džedi, 11. marta 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef ukrajinskog predsjedničkog ureda Andriy Yermak održali su sastanak u Džedi, 11. marta 2025.

Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su se u utorak u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, na razgovorima o naporima da se okonča rat Rusije s Ukrajinom, pri čemu su obje strane rekle da Kijev podržava 30-dnevni prekid vatre koji su predložili SAD.

U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.

Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".

Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.

S lijeva, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef kabineta predsjednika Volodymyr Zelenskyy Andriy Yermak i ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa američkim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025. (Nike Ching/VOA)
S lijeva, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, šef kabineta predsjednika Volodymyr Zelenskyy Andriy Yermak i ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa američkim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025. (Nike Ching/VOA)

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Američki državni sekretar Marco Rubio, desno, i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz razgovaraju s ukrajinskim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.
Američki državni sekretar Marco Rubio, desno, i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz razgovaraju s ukrajinskim zvaničnicima u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.

Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".

Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.

Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Ukrajina će predstaviti mirovni plan u američkim pregovorima

Američki državni sekretar Marco Rubio (drugi slijeva) i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak (prvi s desna) sastaju se u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.
Američki državni sekretar Marco Rubio (drugi slijeva) i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak (prvi s desna) sastaju se u Džedi, Saudijska Arabija, 11. marta 2025.

Očekuje se da će ukrajinski zvaničnici predstaviti djelomični plan prekida vatre s Rusijom tokom razgovora u utorak s američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.

Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.

Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".

Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.

“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.

“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.

Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.

On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.

Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters

Učitajte još

XS
SM
MD
LG