Najnovije
Rastu tenzije oko budućnosti prava na abortus u SAD
Budućnost prava na abortus neizvjesna je u SAD-u, jer se očekuje da će Vrhovni sud u junu razmotriti ovo pitanje. Teksas je od septembra zabranio abortus nakon šest sedmica.
Pjesnikinja Amy nedavno je abortirala. I to nije bio lak zadatak. Razvedena majka trogodišnjeg djeteta rekla je da je jedva imala vremena za razmišljanje kada je shvatila da je trudna - jer je u Teksasu.
"Da sam imala malo više vremena, da malo smanjim pritisak - možda bih donijela drugačiju odluku. Nikada nećemo saznati", rekla je.
U septembru je država donijela najrestriktivniji zakon o abortusu u SAD-u. Amy, koja je odbila da navede svoje prezime, znala je da ima samo nekoliko dana da donese odluku, pronađe mjesto gdje će uraditi abortus i da to završi.
"Mislim da nisam ni dobila rezultate testa na trudnoću, a već sam guglala gdje da uradim abortus u Teksasu, samo da bih imala opciju", rekla je.
Njeno iskustvo u Teksasu moglo bi uskoro postati realnost za više žena u SAD.
Očekuje se da će Vrhovni sud odlučiti o slučaju abortusa u junu koji bi mogao potaknuti talas ograničenja prava na abortus u cijeloj zemlji.
Zabrinuti zagovornici prava na abortus ukazuju na život u Teksasu prema novom zakonu, gdje je pobačaj nezakonit nakon što se otkriju otkucaji srca fetusa, što je oko šest sedmica trudnoće za većinu žena.
Zakon, takođe, donosi mogućnost tužbe za svakoga ko pomogne ženi da abortira nakon šest sedmica.
Realnost za većinu žena je da je rok još kraći. Kada je Amy izostala menstruacija, dvije nedjelje nakon seksa, smatralo se da je trudna četiri i po do pet nedjelja, pošto se trudnoća računa od prvog dana posljednje menstruacije žene. Amy je imala manje od nedjelju dana, ali je poslije više telefonskih poziva uspjela da zakaže termin u klinici.
"Nisam imala vremena ni da procijenim svoje misli, osjetila sam kako sat otkucava", rekla je.
Za aktiviste koji su protiv abortusa, ovo vremensko ograničenje je veliki korak u ispravnom smjeru.
"Naš cilj je da napravimo društvo u kojem nijedna žena ne bi ni razmišljala o abortusu, jer smatra da nema alternativa. Imamo ogromne alternative", rekao je Joe Pojman, osnivač Alijanse za život u Teksasu.
Umjesto da traže abortus, Pojman želi da trudnice posjete skoro 200 kriznih centara za trudnoću u Teksasu, gdje, kako kaže, mogu naći podršku.
Brittany Green-Benningfield, koja vodi Resursni centar za trudnoću Pflugerville, rekla je da takve grupe nude razne resurse za trudnice.
"Ovo je naš butik za bebe za naše mame", rekla je dok je nudila obilazak centra. "Kada dođu na časove kod nas, ovdje dobiju priliku da kupuju. Kroz časove ostvaruju bodove, a onda mogu da uzmu šta im treba. Imamo licenciranu sonografkinju i ona radi ultrazvuke za sve naše klijentkinje koje dođu. Našim mamama omogućavamo da prvi put vide svoju bebu."
Centri, takođe, pomažu ženama da zakažu preglede kod doktora i nude stvari poput sačuvane robe dok dijete ne napuni dvije i po do tri godine. Pojman je rekao da je sve to veliki korak u pravom smjeru, ali da je potrebno još mnogo posla.
"Iako se broj abortusa značajno smanjio i žene više traže agencije koje nude alternativu abortusima, u Teksasu se još uvijek dešavaju desetine hiljada abortusa", rekao je.
Na neki način, iskustvo koje je imala Amy je bilo najbolji scenario za nekoga ko traži abortus u Teksasu. Znala je zakon, znala je da mora brzo reagovati i imala je resurse da izvrši abortus i eventualno otputuje van države, ako bude potrebno. To nije slučaj sa siromašnijim ženama koje su najviše oštećene zakonom, kažu zagovornici prava na abortus.
Sarah Wheat, portparolka Planiranog roditeljstva, rekla je da vidi prepreke sa kojima se žene mogu suočiti.
"Kada saznaju da su trudne i budu obaviještene da im zakon Teksasa onemogućava pristup abortusu, upravo ovdje gdje već sjede u našem domu zdravlja, to je previše, prepreke su prevelike, bilo da nemaju pristup prevozu ili ne mogu da izostanu s posla ili nemaju nekog ko bi brinuo o njihovoj djeci. To je potpuno van domašaja“, rekla je ona.
U svakom mjesecu između septembra i decembra, 1.400 žena u Teksasu otišlo je iz države radi abortusa, prema Univerzitetu Teksasa. To je više od 4.000 žena. Mnogi drugi koji su propustili rok naručili su tablete za abortus putem interneta, koje nose rizike kada se ne uzimaju pod medicinskim nadzorom.
Amy je rekla da je to brine.
"Žene će abortirati", rekla je. "One su to radile vjekovima, čak i kada su abortusi bili potpuno ilegalni, i tako su žene umirale od abortusa. Dakle, ako im oduzmete ovu odluku, na kraju samo oduzimate živote ženama."
See all News Updates of the Day
Beogradski studenti krenuli u protestnu šetnju do Novog Sada
Studenti beogradskih fakulteta krenuli su u četvrtak u protestnu šetnju od Beograda do Novog Sada, u namjeri da podrže novosadske kolege u blokiranju sva tri mosta u tom gradu u subotu, povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na željezničkoj stanici.
Sa porukom "na korak do pravde", studenti u blokadi krenuli su oko 10 sati od Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u šetnju dugu više od sedamdeset kilometara.
FDU je bio prva ustanova koju su studenti blokirali 26. novembra, a povod je bio napad na studente i profesore ispred tog fakulteta, tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj nesreći.
Kako su objavili studenti u blokadi, akcija "15 minuta tišine" biće održana tokom pauze, ispred Kriminalističko-policijskog univerziteta u Zemunu.
Oko 16:15 trebalo bi da budu u Novoj Pazovi, gdje će takođe napraviti kraću pauzu, a odatle se uputiti ka Staroj Pazovi i tu duže odmoriti.
U 21:30 časova najavljen je dolazak u Inđiju, gdje će prenoćiti.
U petak, 31. januara, studenti će iz Inđije poći u 8 sati ujutru, a planirane su pauze kod skretanja za Maradik, kod Hrama Blage Marije na Čortanovačkom putu, u Sremskim Karlovcima i na Varadinskom mostu.
Dolazak u Novi Sad, ispred Železničke stanice na kojoj je 1. novembra 2024. godine poginulo 15 osoba, očekivan je oko 19.10.
Studenti su naveli da je satnica podložna promjenama, a građane pozvali da posjete sajt blokadnedonacije.rs, putem kog se mogu informisati o potrebnim donacijama za studente.
"Pozivamo sve građane koji su zainteresovani da nam se pridruže uz sopstvenu organizaciju neophodnih resursa. Vidimo se", dodaje se u objavi na Instagramu.
MUP obezbjeđuje šetnju
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u potpunosti će obezbjeđivati trasu šetnje studenata, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Saobraćaj na trasi biće obustavljen i preusmjeren, ispred i iza kolone biće raspoređeni pripadnici saobraćajne policije i odjeljenja za javni red i mir, kao i kola hitne pomoći i cisterna za vodu.
"Iako skup u pokretu nije prijavljen u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, odnosno pet dana ranije, sinoć je na našu adresu stigao i-mejl u kojem se skup prijavljuje, što je veliki iskorak u komunikaciji sa organizatorima studentskih protesta, jer to do sada nije bio slučaj", naveo je Dačić.
On je ocijenio kako je to "u obostranom interesu", da bi MUP osigurao "bezbednost svih učesnika skupova, a pre svega studenata".
"Nadamo se da će takav slučaj biti i ubuduće”, naveo je Dačić u pisanoj izjavi.
Studenti organizuju još jednu akciju u petak - pozvali su bicikliste da 31. januara krenu istom trasom do Novog Sada i pridruže im se u blokadi mostova.
Protekla dva mjeseca, proteste predvode studenti koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta, a ključni zahtjev je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu novosadski studenti organizuju blokadu Varadinskog, Žeželjevog i Mosta slobode.
Poslije jednodnevne blokade beogradske Autokomande, koja je trajala od 10 sati u ponedeljak 27. januara do 10 sati u utorak 28. januara, studenti širom gradova Srbije nastavili su sa protestima i blokadama zgrada fakulteta i rektorata povodom tragedije na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je zbog pada betonske nadstrešnice 1. novembra prošle godine poginulo 15 ljudi.
Zahtjevi studenata u blokadama su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahtjeve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahtjeva nije ispunjen u potpunosti. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu više puta je objavio analize dokumentacije u kojima je taksativno navođeno koji papiri nedostaju ili nisu kompletni.
Jedan od povoda za ostavku premijera Miloša Vučevića je i posljednji napad na studente ispred stranačkih prostorija SNS u Novom Sadu, u noći između 27. i 28. januara. Napadači su tukli studente palicama i pesnicama. Studentkinja koja je tada teže povrijeđena primljena je u Univerzitetski klinički centar Vojvodine (UKCV) sa težim povredama.
U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.
Svojim potpisima su podržali studentske zahtjeve određen broj sudija Apelacionog suda u Beogradu, Privrednog apelacionog suda, Prvog osnovnog suda u Beogradu, Višeg suda u Beogradu, Osnovnog suda u Obrenovcu... kao i Advokatska komora Srbije koja je bila u trodnevnom štrajku. Akcijama, protestima i obustavom rada pružaju podršku i poljoprivrednici, pozorišta i druge kulturne ustanove i pojedinci.
Blokadama i obustavi nastave pridružili su se maturanti velikog broja gimnazija i srednjih stručnih škola. Pojedine srednje škole i gimnazije održavale su tokom raspusta javne časove na kojima su odavale poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Protestima i obustavama rada priključile su se i osnovne škole širom Srbije, nastavnici nezadovoljni dogovorom koji su reprezentativni sindikati napravili sa Vladom Srbije. Oprečni su podaci o osnovnim i srednjim školama u štrajku koje objavljuju resorno ministarstvo, s jedne i nereprezentativni sindikati i organizacije civilnog društva s druge strane. U međuvremenu, učitelji, nastavnici i profesori u štrajku svojim zahtjevima su pridodali i zahtjeve studenata.
Skupovi podrške studentima koji skoro tri mjeseca blokiraju fakultete i protestuju zahtevajući odgovornost za pogibiju 15 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu održavaju se i u srpskoj dijaspori, u Evropi, Americi i Kanadi. Nedavno, održani su i u Vašingtonu, Čikagu, Bostonu, Los Anđelesu, Hjustonu, Torontu, Vankuveru... ali i po evropskim gradovima Milanu, Frankfurtu, Beču, Amsterdamu, Londonu.
U izveštaju su korišćeni pojedini materijali agencije Fonet i RTS-a
NATO i EU u visokoj pripravnosti dok napadi na podmorske kablove eskaliraju na Baltiku
Dok vlasti istražuju četvrti incident prekidanja kablova u Baltičkom moru posljednjih mjeseci, evropski lideri su izrazili zabrinutost zbog učestalosti napada koji uključuju civilna plovila i kritičnu civilnu infrastrukturu.
Vezhen, brod u vlasništvu Bugarske, priveden je ove sedmice u Baltičkom moru, osumnjičen da je vukao sidro preko morskog dna, prekinuvši kabl za prenos podataka između Švedske i Letonije.
Aleksander Kalchev, generalni direktor kompanije koja je vlasnik Vezhena, negirao je da je šteta nastala namjerno.
Ipak, švedske sigurnosne službe ukrcale su se na brod radi dalje istrage.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds, u pisanom odgovoru Glasu Amerike u srijedu, potvrdio je da Latvija blisko sarađuje sa Švedskom i NATO-om na rješavanju incidenta.
"Ronilački tim Pomorskih snaga Letonije izvršio je inspekciju na mjestu oštećenja i prikupio dokaze u saradnji sa brodovima švedske obalske straže", rekao je Spruds za Glas Amerike.
Naglasio je da će Letonija primijeniti nove tehnologije i nastaviti blisku saradnju sa NATO saveznicima na poboljšanju zaštite kritične morske infrastrukture. "Ove sabotažne akcije neće biti tolerisane, a mi ćemo nastaviti da sprovodimo hrabre akcije u okviru vladavine prava", rekao je Spruds.
Rastući obrazac napada
Finski premijer Petteri Orpo, čija je zemlja 25. decembra pokrenula istragu sabotaže o oštećenju podmorskog kabla za napajanje Estlink 2 koji povezuje Finsku i Estoniju, naglasio je hitnost situacije.
"Ovo se ne može nastaviti", rekao je ove sedmice za finsku Lannen Media. Pozvao je na jaču koordinaciju unutar Evropske unije kako bi se spriječili dalji napadi. "Moramo biti na zajedničkom frontu u sankcijama Rusiji. To se odnosi na svaku zemlju EU", rekao je on finskom novinaru.
Vlada Poljske, još jedne zemlje Baltičkog mora sa više od 1.000 kilometara obale, pozvala je na pojačane mjere sigurnosti.
U intervjuu za Glas Amerike, poljski ministar unutrašnjih poslova Tomasz Siemoniak rekao je da su nedavni napadi na podmorske kablove — poput onih između Letonije i Švedske, kao i Estonije i Finske — u skladu sa širim obrascima sabotaže uočenih u regionu. Dok su istrage u toku, Poljska na ove incidente gleda kao na namjerne radnje, rekao je on.
"Čak i ako danas nema direktnih dokaza, sabotaže i provokacije su dio standardnog ruskog arsenala... Nalazimo se na tački u kojoj moramo pretpostaviti da je ovo svjesna, namjerna akcija", rekao je on za Glas Amerike u utorak.
Poljski zvaničnici također naglašavaju potrebu za koordinisanijim mjerama pomorske sigurnosti.
"Želimo da se takve policijske misije počnu odvijati u Baltičkom moru. Mnogo je saobraćaja kada su u pitanju brodovi i plovila... a sigurnost je apsolutno fundamentalno pitanje ovdje", rekao je on za Glas Amerike.
S obzirom na njegov strateški značaj i sve veće prisustvo ruske pomorske aktivnosti, rekao je, NATO mora dati prioritet Baltičkom moru kao kritičnoj sigurnosnoj zoni.
"Baltičko more je postalo arena u kojoj su dozvoljeni svi trikovi", rekao je Siemoniak.
Politički i strateški motivi
Dok se dokazi još prikupljaju, geopolitičke implikacije ovih napada postaju sve jasnije. Analitičari vjeruju da sabotaža nije samo pokušaj da se poremete komunikacijske mreže, već i proračunati napor da se testiraju sposobnosti NATO-a za odgovor i posije razdor među državama članicama.
Zakonodavci u Finskoj, najnovijoj članici NATO-a, izrazili su zabrinutost da bi ovi incidenti mogli biti dio šireg sukoba koji mnoge zapadne vlade oklijevaju da priznaju.
"Ako ne znamo da li smo u ratu, uvijek je najbolje pretpostaviti da jesmo," rekao je Jussi Halla-aho, predsjednik finskog parlamenta u intervjuu ranije ovog mjeseca u dnevniku Turku Turun Sanomat.
Suprotstavljanje hibridnom ratu
Značajan izazov za NATO i njegove saveznike je kako efikasno odgovoriti na ove incidente. Za razliku od konvencionalne vojne agresije, ova djela sabotaže uključuju civilna plovila i infrastrukturu, što otežava direktnu odmazdu.
"Ako otvoreno optužimo Rusiju ili Kinu za ove napade, sljedeće logično pitanje je: šta ćemo učiniti u vezi s tim?" Matti Posio, finski stručnjak za vanjsku politiku i glavni urednik u Lannen Media Oy, rekao je u intervjuu za Glas Amerike. "Realnost je da su opcije ograničene, a počinioci upravo na to računaju."
Uz rastuće tenzije, NATO razmatra dodatne mjere za osiguranje Baltičkog mora, rekli su zvaničnici i posmatrači za Glas Amerike. Jedna opcija uključuje povećanje pomorskih patrola i nadzora ključnih pomorskih ruta. Međutim, "drastičniji prijedlozi - kao što je zatvaranje dijelova Finskog zaljeva za plovila vezana za Rusiju - ostaju politički osjetljivi i pravno složeni", rekao je Posio.
Dilema za NATO i EU
Finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen, koja je ove sedmice posjetila Latviju, dala je saopštenje sa svojim letonskim kolegom.
"Svjesni smo da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju svjetskom miru i međunarodnom poretku; stoga, mjere odvraćanja i odbrane NATO-a moraju biti dodatno ojačane, uz koordinaciju savezničkog odgovora na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija", navodi se u njihovom saopštenju.
Kako tenzije rastu, NATO je pokrenuo Baltic Sentry 2025 kako bi poboljšao sigurnost i otpornost. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je potrebu za većom koordinacijom u zaštiti kritične infrastrukture od sabotaže.
Ministri unutrašnjih poslova EU sastaće se u četvrtak u Varšavi. Između ostalih tema, oni će se pozabaviti rastućom zabrinutošću zbog sabotaže usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Evropi.
Očekuje se da će ministri razgovarati o potencijalnim protumjerama i naporima koordinacije za jačanje sigurnosti i odvraćanja od budućih poremećaja.
Izvještaj: Generativna AI čini kineske i iranske hakere efikasnijim
Izvještaj koji je u srijedu objavio Google otkrio je da hakeri iz brojnih zemalja, posebno Kine, Irana i Sjeverne Koreje, koriste chetbot Gemini koji podržava umjetnu inteligenciju kako bi pojačali cyber napade na mete u Sjedinjenim Državama.
Kompanija je otkrila – barem do sada – da je pristup javno dostupnim velikim jezičkim modelima (LLM) učinio cyber napadače efikasnijim, ali nije značajno promijenio vrstu napada koje obično izvode.
LLM su modeli AI koji su obučeni, koristeći ogromne količine prethodno generiranog sadržaja, da identifikuju obrasce u ljudskim jezicima. Između ostalog, to ih čini vještim u proizvodnji visokofunkcionalnih kompjuterskih programa bez grešaka.
“Umjesto da omogući ometajuću promjenu, generativna AI omogućava akterima prijetnji da se kreću brže i sa većom količinom”, navodi se u izvještaju.
Generativna AI je ponudila neke prednosti za nisko kvalifikovane i visoko kvalifikovane hakere, navodi se u izveštaju.
„Međutim, malo je vjerovatno da će trenutni LLM sami po sebi omogućiti prodorne sposobnosti akterima prijetnji. Primećujemo da je AI krajolik u stalnom toku, sa novim AI modelima i agentskim sistemima koji se pojavljuju svakodnevno. Kako se ova evolucija odvija, Google Threat Intelligence Group predviđa da će se krajolik prijetnji razvijati u korak kako akteri prijetnji usvajaju nove AI tehnologije u svojim operacijama.”
Čini se da se Googleovi nalazi slažu s prethodnim istraživanjem koje su objavili drugi veliki američki AI igrači OpenAI i Microsoft, koji su otkrili sličan neuspjeh u postizanju novih ofanzivnih strategija za cyber napade korištenjem javnih generativnih AI modela.
U izvještaju je pojašnjeno da Google radi na ometanju aktivnosti aktera prijetnji kada ih identificira.
Igra nepromijenjena
"AI, do sada, nije promijenila igru za ofanzivne aktere", rekao je za Glas Amerike Adam Segal, direktor Programa politike digitalnog i kibernetičkog prostora u Vijeću za međunarodne odnose. “To ubrzava neke stvari. Stranim akterima daje bolju mogućnost da kreiraju phishing e-poruke i pronađu neki kod. Ali da li je to dramatično promijenilo igru? Ne.”
Nejasno je da li bi se to moglo promijeniti u budućnosti, rekao je Segal. Takođe nije jasno da li će dalji razvoj AI tehnologije vjerovatnije koristiti ljudima koji grade odbranu od cyber napada ili akterima prijetnji koji ih pokušavaju pobijediti.
“Istorijski gledano, odbrana je teška, a tehnologija nije riješila taj problem,” rekao je Segal. “Sumnjam da ni AI to neće učiniti. Ali još ne znamo.”
Caleb Withers, istraživač-saradnik u Centru za novu američku sigurnost, složio se da će vjerovatno doći do svojevrsne trke u naoružanju, kako se ofanzivne i defanzivne aplikacije generativne AI evoluiraju u cyber sigurnosti. Međutim, vjerovatno je da će u velikoj mjeri izbalansirati jedni druge, rekao je.
“Zadana pretpostavka bi trebala biti da u nedostatku određenih trendova koje još nismo vidjeli, ovi alati bi trebali biti otprilike podjednako korisni braniocima koliko i prestupnicima,” rekao je on. “Sve što povećava produktivnost, općenito, jednako se primjenjuje, čak i kada je riječ o stvarima kao što je otkrivanje ranjivosti. Ako napadač može upotrijebiti nešto da pronađe ranjivost u softveru, onda je i alat koristan braniocu da ih pokuša sam pronaći i zakrpiti.”
Kategorije prijetnji
Izvještaj raščlanjuje vrste prijetnji koje je uočio koristeći Gemini u dvije osnovne kategorije.
Akteri napredne trajne prijetnje (APT) odnose se na "hakersku aktivnost koju podržava vlada, uključujući cyber špijunažu i destruktivne napade na računarsku mrežu". Nasuprot tome, prijetnje informacijskim operacijama (IO) „pokušavaju utjecati na online publiku na obmanjujući, koordiniran način. Primjeri uključuju sock puppet accounts [lažni profili koji skrivaju identitet korisnika] i comment brigading [organizirani internetski napadi usmjereni na promjenu percepcije popularnosti na internetu].“
U izvještaju je utvrđeno da su hakeri iz Irana bili najveći korisnici Geminija u obje kategorije prijetnji. APT akteri prijetnji iz Irana koristili su uslugu za širok spektar zadataka, uključujući prikupljanje informacija o pojedincima i organizacijama, istraživanje ciljeva i njihovih ranjivosti, prevođenje jezika i kreiranje sadržaja za buduće online kampanje.
Google je pratio više od 20 APT aktera koje podržava kineska vlada koristeći Gemini "kako bi omogućio izviđanje ciljeva, za pisanje i razvoj, da bi zatražio prijevod i objašnjenje tehničkih koncepata i pokušao omogućiti dublji pristup mreži nakon početnog proboja."
APT-i koje podržava sjevernokorejska država koristili su Gemini za mnoge od istih zadataka kao Iran i Kina, ali se također činilo da pokušavaju iskoristiti uslugu u svojim naporima da smjeste "tajne IT radnike" u zapadne kompanije kako bi olakšali krađu intelektualnog vlasništva.
Informacijske operacije
Iran je također bio najveći korisnik Geminija kada su u pitanju prijetnje informacijskim operacijama, čineći 75% otkrivene upotrebe, izvijestio je Google. Hakeri iz Irana koristili su uslugu da kreiraju i manipulišu sadržajem koji ima za cilj da utiče na javno mnijenje i da taj sadržaj prilagode različitoj publici.
Kineski IO akteri prvenstveno su koristili uslugu u istraživačke svrhe, razmatrajući pitanja „od strateškog interesa za kinesku vladu“.
Za razliku od APT sektora, gdje je njihovo prisustvo bilo minimalno, ruski hakeri su bili češći kada je u pitanju korištenje Geminija vezano za IO, koristeći ga ne samo za kreiranje sadržaja već i za prikupljanje informacija o tome kako kreirati i koristiti online AI chat botove.
Poziv za saradnju
Također u srijedu, Kent Walker, predsjednik globalnih poslova za Google i njegovu matičnu kompaniju, Alphabet, iskoristio je objavu na blogu kompanije kako bi primijetio potencijalne opasnosti koje predstavljaju akteriprijetnji koji koriste sve sofisticiranije AI modele, te pozvao industriju i saveznu vladu “da radimo zajedno na podršci našoj nacionalnoj i ekonomskoj sigurnosti.”
“Amerika drži vodstvo u trci AI – ali naša prednost možda neće potrajati”, napisao je Walker.
Walker tvrdi da SAD treba da zadrže svoju usku prednost u razvoju tehnologije koja se koristi za izgradnju najnaprednijih alata za vještačku inteligenciju. Osim toga, rekao je, vlada mora pojednostaviti pravila nabavke kako bi "omogućila usvajanje AI oblaka i drugih tehnologija koje mijenjaju igru" od strane američkih vojnih i obavještajnih agencija, te da uspostavi javno-privatna partnerstva za cyber odbranu.
State Department kaže da je Trump zamrznuo stranu pomoć kako bi "iskorijenio traćenje novca"
State Department je u srijedu pokušao razjasniti naredbu predsjednika Donalda Trumpa o zamrzavanju i reviziji strane razvojne pomoći nakon što je najviši američki diplomata ublažio dio haosa naredbom koja bi mogla zaštititi najveći svjetski HIV program od 90-dnevnog zamrzavanja finansiranja.
U Bijeloj kući, Trump je rekao da su njegove pauze u stranom i domaćem finansiranju dio napora njegove administracije da iskorijeni "ogromnu rasipanje, prevaru i zloupotrebu".
Izuzetak državnog sekretara Marca Rubija kasno u utorak izuzima humanitarnu pomoć, koju on klasificira kao "lijekove za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za život, kao i zalihe i razumne administrativne troškove koji su potrebni za isporuku takve pomoći".
Program Ujedinjenih naroda za borbu protiv AIDS-a pozdravio je tu vijest, ističući vrijednost hitnog plana predsjednika SAD-a za pomoć AIDS-u, ili PEPFAR, koji služi 20 miliona ljudi u 55 zemalja.
"UNAIDS pozdravlja ovoaj izuzetak od vlade SAD-a, koje osigurava da milioni ljudi koji žive sa HIV-om mogu nastaviti da primaju lijekove protiv HIV-a koji spašavaju život tokom procjene američke strane razvojne pomoći", rekla je izvršna direktorica Winnie Byanyima. "Ova hitna odluka prepoznaje kritičnu ulogu PEPFAR-a u odgovoru na AIDS i vraća nadu ljudima koji žive sa HIV-om."
'Blokiranje "woke" programa'
U dopisu od srijede koji je poslat novinarima, State Department je objasnio svoje razloge za zamrzavanje tokom revizije i pohvalio rano smanjenje troškova, rekavši da je "čak i u ovoj ranoj fazi spriječeno više od 1.000.000.000 dolara potrošnje koja nije usklađena s agendom Amerika na prvom mjestu". "
SAD su potrošile oko 70 milijardi dolara na stranu pomoć u fiskalnoj 2023. godini, najnoviji su dostupni podaci.
"Iskorenjujemo traćenje", stoji u dopisu. "Blokiramo woke programe. I razotkrivamo aktivnosti koje su u suprotnosti s našim nacionalnim interesima. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće da ovi programi ostanu na autopilotu."
Predsjednik, koji je u srijedu u Bijeloj kući rekao da "može stajati ovdje cijeli dan" i navoditi primjere prevara i zloupotrebe u američkoj vladi, istaknuo je nekoliko.
"Identificirali smo i zaustavili slanje 50 miliona dolara u Gazu za kupovinu kondoma za Hamas," rekao je. "Pedeset miliona. I znaš šta im se dogodilo? Koristili su ih kao metodu za pravljenje bombi. Šta kažete na to?"
State Department je ponovio ovo, rekavši u saopćenju: "Bez pauze, američki porezni obveznici bi obezbijedili kondome [i druge usluge kontracepcije] u Gazi, marketinške usluge klimatske pravde u Gabonu, programe čiste energije za žene na Fidžiju, programe za razvoj spolova u D.C., planiranje porodice širom Latinske Amerike, seksualno obrazovanje i programi za abortus za mlade djevojke širom svijeta i još mnogo toga. Amerika je jača, sigurnija ili prosperitetnija."
Dan ranije, State Department je poslao dopis u kojem se navode primjeri nedostojnih projekata, uključujući 102 miliona dolara za finansiranje rada neprofitne humanitarne organizacije Međunarodnog medicinskog korpusa u ratom pogođenoj Gazi.
Izvještaj USAID-a kaže da je agencija isporučila oko 7 miliona dolara muških kondoma i oko milion dolara ženskih kondoma u fiskalnoj 2023. godini. Agencija je saopštila da je ukupno isplatila skoro 138 miliona muških i 1,7 miliona ženskih kondoma širom svijeta.
U okviru USAID-a, glavnog administratora američkih stranih razvojnih fondova, najveći dio kontracepcijskih sredstava isporučen je u afričke zemlje, navodi se u izvještaju. Jordan je bila jedina zemlja na Bliskom istoku koja je primila pošiljku, koja se sastojala od injekcijskih i oralnih kontraceptiva u vrijednosti od 45.680 dolara.
'Dramatično prekoračenje'
U američkom Kapitolu, zakonodavci ne samo da su potvrdili potrebu za odgovornošću, već su naglasili i da Kongres, a ne Bijela kuća, odlučuje o tome kako se troši novac američkih poreskih obveznika.
"Mislim da je prikladno napraviti reviziju", rekao je senator Kevin Cramer, republikanac iz Sjeverne Dakote.
"Nadam se, međutim, da se pomoć može vratiti i stići u Ukrajinu," rekao je Cramer. "A onda ćemo vidjeti u sljedećem ciklusu aproprijacije da li Kongres još uvijek ima volje da nastavi tu pomoć."
"Ovo je dramatično prekoračenje Bijele kuće, predsjednika", rekao je senator Mark Kelly iz Arizone, demokrata. "To je bez presedana, nepoželjno. Ovo je novac koji smo odobrili u našoj ulozi članova Senata i Doma."
Bjesni pravna rasprava oko Trumpovog pokušaja da ukine državljanstvo po rođenju
Izvršna naredba predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju državljanstva po rođenju u SAD-u pokrenula je pravnu i političku debatu, postavljajući pitanja o 14. amandmanu na Ustav SAD-a i opsegu predsjedničke moći.
Amandman garantuje državljanstvo svima koji su rođeni na tlu SAD.
“Mi smo jedina zemlja na svijetu koja to radi s pravom rođenja, kao što znate. I to je apsolutno smiješno. Ali, znate, videćemo. Mislimo da imamo veoma dobre osnove i da određeni ljudi to žele decenijama”, rekao je Trump prilikom potpisivanja izvršne naredbe prvog dana na funkciji.
Sjedinjene Američke Države su jedna od 30-ak zemalja koje daju automatsko državljanstvo pojedincima rođenim na njihovom tlu, uključujući Brazil, Meksiko i Kanadu, između ostalih. Praksa je poznata kao jus soli (latinski za "pravo od tla"). Ali SAD su i dalje poznate po svojoj širokoj primjeni bezuslovnog jus soli, kako je to sadržano u 14. amandmanu.
Postoje li ograničenja za 14. amandman?
Amandman, ratifikovan 1868. godine, osmišljen je da se pozabavi pitanjima državljanstva nakon građanskog rata u SAD-u i da poništi odluku Vrhovnog suda o Dredu Skotu iz 1857. godine, kojom je odbijeno državljanstvo Afroamerikancima.
Tekst glasi: “Sve osobe rođene ili naturalizovane u Sjedinjenim Državama, i koje podliježu njihovoj jurisdikciji, državljani su Sjedinjenih Država i države u kojoj borave.”
"Ovaj jezik potvrđuje tradicionalno shvatanje da je svako rođen u Sjedinjenim Državama automatski državljanin", rekao je za VOA u telefonskom intervjuu John Yoo, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Kalifornija Berkeley i gostujući saradnik na Institutu Hoover.
Međutim, kritičari tvrde da fraza "podliježe njenoj jurisdikciji" implicira da barem jedan roditelj mora biti američki državljanin da bi dijete dobilo državljanstvo.
Prema Yoou, ovo tumačenje je bliže evropskom pristupu jus sanguinis ili „zakonu krvi“, koji povezuje državljanstvo s roditeljstvom, a ne s mjestom rođenja.
"Za mene to jednostavno nema smisla za jezik 14. amandmana i istorijsku praksu", rekao je Yoo. “Vrhovni sud, u slučajevima kao što su Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, dosljedno je tumačio amandman kao državljanstvo po rođenju.”
Kritičari Trumpove izvršne naredbe kažu da je 14. amandman kamen temeljac građanskih prava u Sjedinjenim Državama.
Međutim, pristalice izvršnog naloga tvrde da je ograničenije tumačenje amandmana opravdano.
"Predsjednik Trump je jasno stavio do znanja da su vraćanje pravičnosti u naš imigracioni sistem i odbrana prave namjere 14. amandmana centralni u njegovoj viziji da ponovo učini Ameriku velikom", rekao je republikanski kongresmen Brian Babin iz Teksasa novinarima na konferenciji za novinare prošlog četvrtka .
Amy Swearer, viši pravni saradnik u The Heritage Foundation, konzervativnom trustu mozgova, napisala je u izvještaju iz 2019. da postoji dobar razlog da Sjedinjene Države preispitaju svoju dugogodišnju politiku automatskog davanja državljanstva svima koji su rođeni na tlu SAD-a.
Swearer tvrdi da je 14. amandman imao za cilj davanje državljanstva po rođenju samo onoj djeci rođenoj u SAD-u čiji su roditelji „kao oslobođeni robovi, podvrgnuti potpunoj jurisdikciji Sjedinjenih Država. U modernom kontekstu imigracije, to bi značilo da Ustav nalaže državljanstvo po rođenju samo za djecu državljana, i zakonitih stalnih stanovnika SAD-a.”
Pravni izazovi
Trumpova izvršna naredba suočava se sa značajnim pravnim izazovima, s više tužbi u toku. Dvadeset dvije države predvođene demokratama podnijele su tužbu tvrdeći da naredba krši 14. amandman.
Federalni sudija u Sijetlu privremeno je zaustavio stupanje na snagu naloga o državljanstvu po rođenju. Prošlog četvrtka, američki okružni sudija John C. Coughenour iz Seattlea privremeno ga je blokirao, opisavši ga kao "očigledno neustavan".
Ali ako slučaj stigne do Vrhovnog suda, ishod bi mogao promijeniti razumijevanje državljanstva nacije.
Ako bi sud stao na stranu Trumpa, najneposredniji će utjecaj imati na novorođenčad i one koji tek trebaju dobiti izvode iz matične knjige rođenih i brojeve socijalnog osiguranja. I pojavila bi se pitanja o retroaktivnoj primjeni.
“Odlučivanje o tome kako bi ovo pravilo funkcioniralo retroaktivno je izuzetno složeno. Da li bi to uskratilo državljanstvo ljudima koji su ovdje rođeni bez roditelja? Koliko bi to išlo unatrag? Upravo su to pitanja koja je 14. amandman osmišljen da izbjegne”, rekao je Yoo za Glas Amerike.
Iako je veliki dio fokusa na pravosudnim izazovima, Yoo je istakao da bi Kongres mogao zakonski riješiti to pitanje.
“Kongres bi mogao proširiti državljanstvo po rođenju statutom, reafirmirajući tradicionalno razumijevanje. Ali nejasno je šta bi Kongres mogao učiniti u ovom politički nabijenom okruženju”, rekao je Yoo.
Ipak, vjeruje da bi Vrhovni sud podržao državljanstvo po rođenju.
„Tekst 14. amandmana, njegova istorija i dosljedne presude Vrhovnog suda ukazuju na državljanstvo po rođenju“, rekao je on.
