Pjesnikinja Amy nedavno je abortirala. I to nije bio lak zadatak. Razvedena majka trogodišnjeg djeteta rekla je da je jedva imala vremena za razmišljanje kada je shvatila da je trudna - jer je u Teksasu.

"Da sam imala malo više vremena, da malo smanjim pritisak - možda bih donijela drugačiju odluku. Nikada nećemo saznati", rekla je.

U septembru je država donijela najrestriktivniji zakon o abortusu u SAD-u. Amy, koja je odbila da navede svoje prezime, znala je da ima samo nekoliko dana da donese odluku, pronađe mjesto gdje će uraditi abortus i da to završi.

"Mislim da nisam ni dobila rezultate testa na trudnoću, a već sam guglala gdje da uradim abortus u Teksasu, samo da bih imala opciju", rekla je.

Njeno iskustvo u Teksasu moglo bi uskoro postati realnost za više žena u SAD.

Očekuje se da će Vrhovni sud odlučiti o slučaju abortusa u junu koji bi mogao potaknuti talas ograničenja prava na abortus u cijeloj zemlji.

Zabrinuti zagovornici prava na abortus ukazuju na život u Teksasu prema novom zakonu, gdje je pobačaj nezakonit nakon što se otkriju otkucaji srca fetusa, što je oko šest sedmica trudnoće za većinu žena.

Zakon, takođe, donosi mogućnost tužbe za svakoga ko pomogne ženi da abortira nakon šest sedmica.

Realnost za većinu žena je da je rok još kraći. Kada je Amy izostala menstruacija, dvije nedjelje nakon seksa, smatralo se da je trudna četiri i po do pet nedjelja, pošto se trudnoća računa od prvog dana posljednje menstruacije žene. Amy je imala manje od nedjelju dana, ali je poslije više telefonskih poziva uspjela da zakaže termin u klinici.

"Nisam imala vremena ni da procijenim svoje misli, osjetila sam kako sat otkucava", rekla je.

Za aktiviste koji su protiv abortusa, ovo vremensko ograničenje je veliki korak u ispravnom smjeru.

"Naš cilj je da napravimo društvo u kojem nijedna žena ne bi ni razmišljala o abortusu, jer smatra da nema alternativa. Imamo ogromne alternative", rekao je Joe Pojman, osnivač Alijanse za život u Teksasu.

Umjesto da traže abortus, Pojman želi da trudnice posjete skoro 200 kriznih centara za trudnoću u Teksasu, gdje, kako kaže, mogu naći podršku.

Brittany Green-Benningfield, koja vodi Resursni centar za trudnoću Pflugerville, rekla je da takve grupe nude razne resurse za trudnice.

"Ovo je naš butik za bebe za naše mame", rekla je dok je nudila obilazak centra. "Kada dođu na časove kod nas, ovdje dobiju priliku da kupuju. Kroz časove ostvaruju bodove, a onda mogu da uzmu šta im treba. Imamo licenciranu sonografkinju i ona radi ultrazvuke za sve naše klijentkinje koje dođu. Našim mamama omogućavamo da prvi put vide svoju bebu."

Centri, takođe, pomažu ženama da zakažu preglede kod doktora i nude stvari poput sačuvane robe dok dijete ne napuni dvije i po do tri godine. Pojman je rekao da je sve to veliki korak u pravom smjeru, ali da je potrebno još mnogo posla.

"Iako se broj abortusa značajno smanjio i žene više traže agencije koje nude alternativu abortusima, u Teksasu se još uvijek dešavaju desetine hiljada abortusa", rekao je.

Na neki način, iskustvo koje je imala Amy je bilo najbolji scenario za nekoga ko traži abortus u Teksasu. Znala je zakon, znala je da mora brzo reagovati i imala je resurse da izvrši abortus i eventualno otputuje van države, ako bude potrebno. To nije slučaj sa siromašnijim ženama koje su najviše oštećene zakonom, kažu zagovornici prava na abortus.

Sarah Wheat, portparolka Planiranog roditeljstva, rekla je da vidi prepreke sa kojima se žene mogu suočiti.

"Kada saznaju da su trudne i budu obaviještene da im zakon Teksasa onemogućava pristup abortusu, upravo ovdje gdje već sjede u našem domu zdravlja, to je previše, prepreke su prevelike, bilo da nemaju pristup prevozu ili ne mogu da izostanu s posla ili nemaju nekog ko bi brinuo o njihovoj djeci. To je potpuno van domašaja“, rekla je ona.

U svakom mjesecu između septembra i decembra, 1.400 žena u Teksasu otišlo je iz države radi abortusa, prema Univerzitetu Teksasa. To je više od 4.000 žena. Mnogi drugi koji su propustili rok naručili su tablete za abortus putem interneta, koje nose rizike kada se ne uzimaju pod medicinskim nadzorom.

Amy je rekla da je to brine.

"Žene će abortirati", rekla je. "One su to radile vjekovima, čak i kada su abortusi bili potpuno ilegalni, i tako su žene umirale od abortusa. Dakle, ako im oduzmete ovu odluku, na kraju samo oduzimate živote ženama."

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.

Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.

Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”

U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.

Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.

Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.

U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.

Kako je uhvaćen Šarifulah?

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.

„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.

Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.

„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.

Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.

Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.

„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.

Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.

„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.

Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.

Radi se o zakonima kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bh. entitetu.

Za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa nije bilo potrebne većine u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda, iz čijeg kluba niko nije odgovarao na poziv Radija Slobodna Evropa.

Nakon ove odluke Kluba Bošnjaka, stekli su se uslovi da neustavni zakoni budu upućeni predsjedniku RS Miloradu Dodiku na potpis, koji je već najavio da će ih potpisati.

Nakon što potpiše ukaz o njihovom proglašenju, zakoni stupaju na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske.

Nakon što stupe na snagu, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH u skladu sa "bonskim ovlaštenjima".

Tzv. bonske ovlasti uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.

Te mogućnosti trenutno ima Christian Schmidt.

Šta predviđaju neustavni zakoni?

Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".

Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.

Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.

Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.

Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.

Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.

Bez vitalnog interesa u Klubu Bošnjaka i za zakon o 'stranim agentima'

Klub Bošnjaka nije izglasao pokretanje vitalnog nacionalnog interesa ni zbog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koje finansijski ili na drugi način podržavaju strani subjekti.

Usvojeni tekst, poznatiji kao 'zakon o stranim agentima' propisuje i prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu široko definisanih političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanje prijava Ministarstvu pravde Republike Srpske o prijemu finansijskih sredstava iz inostranstva.

Njim je predviđeno da nadležno ministarstvo, u slučaju kršenja zakona, može sudu predložiti zabranu njihovog rada.

Iz Evropske unije poručili su 4. marta kako zakonski akti koje je prošle sedmice usvojila Skupština RS narušavaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine i funkcionalnost institucija zemlje te ugrožavaju osnovne slobode, poručuje se iz pres-službe Evropske unije.

Poručili su kako zakon o 'stranim agentima' negativno utiče na demokratske vrijednosti i osnovne slobode i predstavlja korak unazad.

Šta je vitalni nacionalni interes?
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.

Nakon što se pokrene vitalni nacionalni interes u Vijeću naroda RS, saziva se zajednička sjednica Komisije Vijeća naroda i Skupštine RS na kojoj se pokušavaju usaglasiti stavovi.

Ukoliko do toga ne dođe, po zahtjevu Kluba Bošnjaka će odlučivati Ustavni sud RS, koji je posljednja pravna instanca u entitetu.

"Više nije pitanje da li je evropska bezbjednost ugrožena, ili da li Evropa mora više da se pobrine za svoju bezbjednost", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Leyen pred samit i predstavila plan vrijedan 840 milijardi dolara za odbranu bloka 27 zemalja.

"Pravo pitanje pred nama je da li je Evropa spremna da se uhvati u koštac sa situacijom i da li može da reaguje sa potrebnom dozom ambicije i brzine."

I ta poruka odjeknula je mnogim hitno sazvanim sastancima evropskih lidera poslije najave SAD da će se povući, i rezultirala je novim obećanjima u pogledu izdvajanja sredstava za evropsku odbranu.

Ali, članice EU se također suočavaju sa izazovima nestabilnih vlada ili ekonomija, skeptičnih građana i uspona ekstremne desnice koja je nekad naklonjenija Rusiji.

Mnoge posebno zabrinjava potencijalni zaokret Trumpove administracije od dugogodišnjeg transatlantskog savezništva.

"To postavlja brojna pitanja o budućnosti EU i mislim da su ljudi u Evropi toga svjesni", kaže Ian Lesser iz briselske kancelarije Njemačkog maršalovog fonda."Da li će Evropa kolektivno moći da prevaziđe ove izazove, bilo da je riječ o trgovini ili odbrani? Ili će svaka zemlja da radi na svoj način?"

Osjećaj hitnosti

Na samitu u Londonu, zemlje EU i Britanija koja više nije članica, dogovorile su da naprave svoj mirovni plan i predstave ga Washingtonu. Francuska i Britanija su također poručile da su spremne da šalju vojnike u Ukrajinu kako bi primijenili mirovni dogovor.

"Evropski lideri konačno osjećaju da je stvar hitna, ali to nije dovoljno. Vidimo da postoje različiti stepeni razumijevanja sa kolikom se prijetnjom Evropa trenutno suočava", kaže Olena Prokopenko iz Njemačkog maršalovog fonda.

"Vidim da postoji određeni nivo, ne mogu da kažem baš panike, ali uzbune kod evropskih lidera koji shvataju da moraju da se drže zajedno koliko god da je to moguće", ocjenjuje Elie Tenenbaum iz francuskog Instituta za međunarodne odnose iz Pariza. Ali, kako dodaje, Evropa ima pred sobom važan zadatak.

"Ako Evropljani žele da uskoče i nadoknade gubitak američke pomoći Ukrajini, to mora da se desi odmah. Moraju odmah da stave novac na sto i da angažuju odbrambenu industriju".

Politički institut Bruegel iz Brisela procjenjuje da će Evropi biti potrebno još 300.000 vojnika, mimo Ukrajine, i stotine milijardi dolara kako bi se odbranila od potencijalne ruske agresije - bez Amerike.

"Evropi fale municija, rezervni dijelovi, fali joj i spremnost", kaže Tenenbaum.

Bivši francuski ambasador Michel Duclos, međutim, ukazuje na ono što Evropa ima.

"Istina, nismo u dobroj situaciji. Ali, istovremeno, u demografskom smislu, u ekonomskom smislu, možemo biti mnogo snažniji od Rusije ako budemo radili zajedno", rekao je.

Otpor ideji

Evropske odbrambene ambicije već nailaze na otpor.

Francuska desničarska stranka Nacionalno okupljanje već je odbacila ideju da Francuska uključi Evropu u program nuklearnog odvraćanja, a liderka te stranke Marine le Pen ocijenila je nezavisnu evropsku odbranu kao "iluzornu".

Mađarski premijer Viktor Orban, poznat po vezama sa Kremljom, pozvao je Evropu da uđe u direktne razgovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.

Mnoge evropske ekonomije imaju problema, a podrška javnosti Ukrajini u nekim zemljama opada.

Recimo, neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza vjeruje da Evropa treba da nastavi da podržava Ukrajinu, ali tri četvrtine se protive slanju vojnika tamo, osim u službu primjene mirovnog sporazuma.

"Za sada, evropski lideri se više trude da budu ubjedljivi nego da dižu paniku. Ali, ako žele da opravdaju veće troškove odbrane i preuzimanje rizika, moraće da budu jasniji o opasnostima sa kojima se region suočava", smatra Tenenbaum.

Duklo dodaje da je prošlonedjeljni sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući bio podsticaj Evropi da se spremi da reaguje sama.

"Ono što se desilo prošle nedjelje bilo je korisno da građani shvate da se ne razilazimo samo po pitanju sredstava, instrumenata i politika, već i po većim pitanjima kao što su vrijednosti, opažanje prijetnji", kaže on o rastućim transatlantskim razlikama. "Za javnost u Francuskoj, to je bio najmoćniji poziv za buđenje."

Na sastanku, čiji domaćin je bio Egipat, učestvovali su katarski emir, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije.

Egipatski plan predviđa da stanovnici Gaze ostanu u enklavi, na sedam lokacija, u privremenim skloništima dok se uklanjaju ruševine i deminira područje.

Trumpov plan predviđa da se Palestinci trajno isele iz Gaze, čemu se protivi Egipat i mnoge druge arapske države.

Sisi se na sastanku zahvalio Trumpu na naporima da obnovi Gazu i dodao da egipatski plan predviđa da tom teritorijom u prelaznom periodu upravlja grupa palestinskih tehnokrata do povratka Palestinske uprave, dok se obučavaju nove palestinske policijske snage i obezbjeđuju finansijska sredstva od donatora za obnovu enklave.

Najavio je da će Kairo naredne nedelje biti domaćin donatorske konferencije. Pitanje je međutim koje zemlje će obezbijediti milijarde dolara potrebne za obnovu Gaze.

Postavlja se i pitanje o sudbini Hamasa, kojeg SAD označavaju kao terorističku organizaciju, koji je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je ubio 1.200 ljudi i oteo više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je pozdravio plan i formiranje palestinskog komiteta, prenosi agencija Rojters.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je na čelu Palestinske uprave, pozdravio je egipatsku ideju i pozvao Trumpa da podrži plan.

Abas, koji je na vlasti od 2005. godine, rekao je i da je spreman da zakaže predsjedničke i parlamentarne izbore ako se za to stvore uslovi i dodao da je Palestinska uprava jedina legitimna vladajuća struktura i vojna snaga na palestinskim teritorijama.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je egipatski plan "zasnovan na zastarelim perspektivama" i odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu, te ustvrdilo da predlog predviđa da Hamas ostane na vlasti.

U međuvremenu, situacija u Gazi je i dalje napeta zbog mogućeg ponovnog izbijanja konflikta nakon što je Izrael optužio Hamas da koristi humanitarnu pomoć kao "glavni izvor prihoda". Izraelske snage su zbog toga u nedelju zaustavile dopremu pomoći.