Washington je osnažio napore za produženje prekida neprijateljstava između dvije strane. Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) William Burns boravio je u utorak u Dohi – gdje je razgovarao sa izraelskim, egipatskim i katarskim kolegama.
Također, američki državni sekretar Antony Blinken obilazi tokom nedelje Dubai, Zapadnu obalu i Izrael.
Posljednji sporazum Izraela i Hamasa, pokreta koji Sjedinjene Države smatraju terorističkim, doprinio je oslobađanju izraelskih talaca.
"Želimo da svi budu oslobođeni”, poručio je u utorak John Kirby – koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
Istovremeno, iz izraelskih zatvora oslobađaju se Palestinci, ali su još hiljade pritvorene.
Američka administracija primirje ocjenjuje kao diplomatsku pobjedu i istovremeno nastoji da uvjeri izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da donese odluku o trajnom prekidu sukoba.
Bijela kuća se do sada odupirala pozivima aktivista za zaštitu ljudskih prava i progresivnog krila Demokratske stranke da obustavi podršku izraelskim napadima i založi se za trajni prekid vatre.
Zvaničnici administracije su više puta ponavljali da se raspodjela humanitarne pomoći može obezbijediti isključivo uz postizanje sporazuma o oslobađanju talaca i privremenom obustavljanju izraelskih napada.
„Kratkoročne pauze nedovoljne su kako bi se adekvatno reagovalo na terenu i zaštitila ljudska prava”, izjavio je Paul O'Brien, izvršni direktor američke nevladine organizacije Amnesty International.
Ta organizacija prikupila je skoro million potpisa koje će iskoristiti da pozovu američkog predsjednika da utiče na proglašavanje trajnog prekida vatre u Gazi.
„Sve više građana želi prekid vatre”, rekao je O' Brien za Glas Amerike. Prema nedavnoj anketi nevladinog Morning Consulta - 53 odsto američkih birača podržava pozive na prekid vatre.
Promjena američke percepcije
Sjedinjene Države snažno podržavaju Izrael u vojnom odgovoru na napad ekstremista Hamasa 7. oktobra kada je ubijeno 1.200 građana i oteto najmanje 240. Međutim, broj palestinskih žrtava, prema podacima zvaničnika u Gazi, premašio je 15.000.
Američka administracija sve je glasnija u pozivima da se zaštite civili. Predsjednik Biden je prethodne sedmice poručio da se razmatra uslovljavanje pomoći Izraelu zbog njegovih aktivnosti u sukobu sa Hamasom.
Sve snažniji pritisak arapskih država i međunarodne zajednice, zajedno s domaćim gnjevom, mijenja računicu administracije, rekao je Ahmed Fuad Alkatib, stručnjak Instituta za Bliski istok.
„Biden pokušava da održi umjeren ton u odnosu na suprostavljene prioritete”, rekao je on za Glas Amerike.
Pritisak i očekivanja ne dolaze samo od američkih građana arapskog i muslimanskog porijekla, već i od jevrejskih grupa koje se zalažu da američki lideri okončaju sukob diplomatskim putem.
Jedna od nevladinih organizacija J Street pozvala je administraciju da više insistira na tome da Izrael promijeni kurs vojne operacije, i jasno ukaže da Amerika neće pružati neograničenu podršku sukobu. Kao i da će odbaciti bilo kakav vid buduće izraelske okupacije, aneksije i blokade Gaze.
Za Bidena je situacija delikatna. Isto se može reći i za Netanjahua koji je pod pritiskom porodica više od stotinu talaca koji se i dalje nalaze u rukama ekstremista Hamasa.
Zabrinute da prekid vatre pomaže Hamasu da repozicionira svoje snage – izraelske vlasti strahuju i da razmena zarobljenika povećava popularnost Hamasa na okupiranoj Zapadnoj obali.
Međutim, američki zvaničnici učestalo naglašavaju da Sjedinjene Države ne pripremaju i ne sprvode izraelske ratne planove.
"Pružamo savete i smernice”, izjavio je nedavno zvaničnik administracije Džon Kirbi.
Analitičari ukazuju da bi trajni prekid podrazumijevao jedan od dva razvoja događaja: sprječavanje Hamasove vladavine Gazom i neutralizaciju vojnog krila tog pokreta – ili da Izrael i Hamas sklope dugoročni sporazum koji podrazumijeva korenite promene.
Šanse za takav ishod nisu izvesne jer Izrael i Hamas imaju suštinski nespojive ciljeve — međusobno uništenje.
„Mnogo je vjerovatnije da će Izrael uništiti Hamas nego obrnuto. Također, ne bi se moglo računati sa tim da bi mogli napraviti razuman kompromis o dugoročnom strateškom planu i državama”, rekao je za Glas Amerike Michael O'Hanlon, visoki saradnik Instituta Brookings.
Nije isključeno da je moguće oslabiti ili srušiti vojno krilo, kao i upravljačke strukture Hamasa - ekstremističke grupe koja kontroliše Gazu od 2006.
„Ono što bi u političkom smislu ostalo od Hamasa nakon sukoba u Gazi moglo bi biti podstaknuto da se pridruži palestinskim vlastima u pokušaju primjene takvog rješenja – što bi političko krilo Hamasa smatralo povoljnoj opcijom”, kaže Ahmed Fuad Alkatib sa Instituta za Bliski istok.
Predsjednik Biden i njegovi saradnici ukazivali su da je za ostvarenje trajnog prekida potrebna mapa puta koja će voditi ka rješenju sa dvije države. Bez toga će biti povoljni uslovi da se osnuje pokret sličan Hamasu – čak i ukoliko Hamas bude rasformiran.
„Izrael će biti pod većim pritiskom da se saglasi sa tim da palestinske vlasti upravljaju Gazom, ako Hamas bude u dovoljnoj mjeri neutralisan”, ocjenjuje Jonathan Rynhold sa Univerziteta Bar Ilan u Izraelu.
„Za Izrael i Sjedinjene Države bi bila idealna reformisana palestinska uprava koja bi bila manje korumpirana, a mnogo više slobodnija i ekonomski snažnija. Nejasno je mogu li se te reforme ostvariti i može li ih Izrael podržati imajući u vidu aktuelnu desničarsku koaliciju koja vodi zemlju”, dodao je on.
