Ruska ekonomija, vođena izvozom nafte, gasa i minerala, snažno je rasla u posljednje dvije godine uprkos više uvedenim zapadnim sankcijama nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Ali domaća aktivnost je postala zategnuta posljednjih mjeseci zbog nedostatka radne snage i visokih kamatnih stopa uvedenih radi suzbijanja inflacije, koja se ubrzala pod rekordnom vojnom potrošnjom.
To je doprinijelo stavu unutar dijela ruske elite da je sporazumno rješenje rata poželjno, prema dva izvora upoznata s razmišljanjem u Kremlju.
Trump, koji se vratio na dužnost u ponedjeljak, obećao je da će brzo riješiti ukrajinski sukob, najveći evropski od Drugog svjetskog rata.
Ove sedmice je rekao da su nove sankcije, kao i tarife Rusiji vjerovatne, osim ako se Putin ne odluči za pregovore, dodajući da Rusija ide ka "velikim problemima" u ekonomiji. Viši pomoćnik Kremlja rekao je u utorak da Rusija do sada nije dobila nikakve konkretne prijedloge za razgovore.
"Rusija je, naravno, ekonomski zainteresirana za pregovore o diplomatskom okončanju sukoba", rekao je Oleg Vjugin, bivši zamjenik predsjednika Centralne banke Rusije, navodeći rizik od rastućih ekonomskih distorzija dok Rusija jača vojsku i izdatke za odbranu.
Vyugin nije bio jedan od pet izvora, koji su svi govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije u Rusiji. Opseg Putinove zabrinutosti za ekonomiju opisan u izvorima, i utjecaj toga na stavove unutar Kremlja o ratu, dokumentirani su ovdje po prvi put.
Reuters je ranije izvijestio da je Putin spreman s Trumpom razgovarati o mogućnostima prekida vatre, ali da se ruski teritorijalni dobici u Ukrajini moraju prihvatiti i da Ukrajina mora odustati od svojih nastojanja da se pridruži NATO savezu predvođenom SAD-om.
Kremlj nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar o Putinovom pogledu na ekonomiju i razgovore s Ukrajinom.
Trump je "usredotočen na okončanje ovog brutalnog rata", angažiranjem širokog spektra zainteresiranih strana, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes odgovarajući na pitanja Reutersa. Posljednjih sedmica Trumpovi savjetnici odbacili su njegovo hvalisanje da bi se trogodišnji rat mogao riješiti u jednom danu.
Samo nekoliko dana prije Trumpove inauguracije, administracija odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena uvela je najširi paket sankcija do sada usmjerenih na ruske prihode od nafte i plina, potez za koji je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da će Trumpu dati polugu u svim razgovorima primjenom ekonomskih pritisaka na Rusiju.
Putin je rekao da Rusija može da se bori koliko god je potrebno i da se Moskva nikada neće pokleknuti pred drugom silom nad ključnim nacionalnim interesima.
Ruska ekonomija vrijedna 2,2 hiljada milijardi dolara donedavno je pokazivala izuzetnu izdržljivost tokom rata, a Putin je pohvalio visoke ekonomske zvaničnike i poslovne subjekte zbog zaobilaženja najstrožijih sankcija Zapada ikada uvedenih velikoj ekonomiji.
Nakon smanjenja 2022. godine, ruski BDP je rastao brže nego u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama 2023. i 2024. Ove godine, međutim, Centralna banka i Međunarodni monetarni fond predviđaju rast ispod 1,5%, iako vlada predviđa nešto ružičastije izglede.
Inflacija je porasla uprkos tome što je Centralna banka u oktobru povećala referentnu kamatnu stopu na 21%.
"Ovdje postoje neka pitanja, naime inflacija, izvjesno pregrijavanje ekonomije", rekao je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare 19. decembra. "Vlada i Centralna banka već imaju zadatak da smanje tempo."
"Ratni ciljevi ispunjeni"
Prošle godine Rusija je ostvarila svoje najznačajnije teritorijalne dobiti od prvih dana rata i sada kontroliše skoro petinu Ukrajine.
Putin vjeruje da su ključni ratni ciljevi već ispunjeni, uključujući kontrolu nad zemljom koja povezuje kopnenu Rusiju sa Krimom i slabljenje ukrajinske vojske, rekao je jedan od izvora upoznat s razmišljanjem u Kremlju.
Ruski predsjednik također prepoznaje pritisak koji rat stavlja na ekonomiju, rekao je izvor, navodeći "zaista velike probleme" kao što je utjecaj visoke kamatne stope na poslove koji nisu vojni i industriju.
Rusija je ove godine povećala potrošnju za odbranu na post-sovjetski maksimum od 6,3% BDP-a, što čini trećinu budžetskih rashoda. Potrošnja je bila inflatorna. Zajedno sa nedostatkom ratne radne snage, došlo je do povećanja plata.
Povrh toga, Vlada je tražila veće poreske prihode kako bi smanjila fiskalni deficit.
Vyugin, bivši zamjenik guvernera, rekao je da bi trajne visoke stope izvršile pritisak na bilanse preduzeća i banaka.
Ruski proizvođač uglja i čelika Mechel, u vlasništvu biznismena Igora Zyuzina i njegove porodice, izjavio je u utorak da je restrukturirao dug, pod pritiskom niskih cijena uglja i visokih kamata.
Putinove brige
Putinova frustracija bila je evidentna na sastanku Kremlja s poslovnim liderima 16. decembra uveče, gdje je grdio visoke ekonomske zvaničnike, prema dvojici izvora, koji imaju saznanja o raspravama o ekonomiji u Kremlju i vladi.
Jednom od izvora, koji je obaviješten nakon sastanka, rečeno je da je Putin vidno nezadovoljan nakon što je čuo da se privatne investicije smanjuju zbog cijene kredita.
Kremlj je objavio Putinove uvodne komentare u kojima hvali poslovanje, ali nije identifikovao nijednog od poslovnih učesnika na sastanku uglavnom iza zatvorenih vrata. Reuters je potvrdio sa jednim izvorom da guvernerka Centralne banke Elvira Nabiullina nije bila prisutna.
Putin je u srijedu rekao u televizijskim komentarima ministrima da je nedavno razgovarao s poslovnim liderima o rizicima smanjenja kreditne aktivnosti za dugoročni rast, očigledno pozivajući se na decembarski sastanak.
Neki od najmoćnijih ruskih biznismena, uključujući generalnog direktora Rosnjefta Igora Sechina, generalnog direktora Rosteca Sergeja Chemezova, aluminijumskog tajkuna Olega Deripasku i Alexeija Mordashova, najvećeg akcionara čeličane Severstal, javno su kritikovali visoke kamate.
Nabiullina se suočila sa pritiskom da ne podiže dalje stope od strane dvojice najmoćnijih ruskih bankara - njenog bivšeg šefa, generalnog direktora Sberbanke Germana Grefa i generalnog direktora VTB Andreja Kostina - koji su strahovali da Rusija ide ka stagflaciji, rekao je jedan izvor koji poznaje diskusije o ekonomiji.
U svojim komentarima od 19. decembra, Putin je pozvao na "odluku o uravnoteženoj stopi". Sljedećeg dana, na svom posljednjem ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici, Centralna banka je zadržala stopu na 21% uprkos očekivanjima tržišta da će porasti za 200 baznih poena.
U govoru nakon odluke, Nabiullina je negirala da je popustila pod pritiskom. Ona je rekla da su se kritike politike Centralne banke povećale kada su stope bile visoke.
Nabiullina, Gref i Kostin nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom ove priče.
Nabiullina
Nabiulina, bivša Putinova ekonomska pomoćnica koja je bila i njegova ministrica ekonomije, jedna je od najmoćnijih žena u Rusiji: guvernerka je Centralne banke od juna 2013. godine, a tri izvora su rekla da joj Putin vjeruje.
Samo nekoliko sedmica nakon što je 2022. godine poslao trupe u Ukrajinu, Putin je predložio Nabiullini da preuzme treći mandat na mjestu šefice Centralne banke. Mandat joj prestaje 2027.
Njene pristalice kažu da kritičari propuštaju osnovni uzrok inflacije - ogromnu potrošnju na rat - i kažu da bi bez nje ekonomska stabilnost bila ugrožena.
Neki zakonodavci su pozvali da se ona zamijeni, što je malo vjerovatan ishod, prema dva izvora.
"Niko u takvoj situaciji neće mijenjati guvernera Centralne banke", rekao je jedan od izvora, koji je upoznat s raspravama o ekonomiji. "Nabiullinin autoritet je neosporan, predsjednik joj vjeruje."
