Najnovije
Prvi dan "iskrenih" razgovora SAD i Rusije usred tenzija u Ukrajini
Sjedinjene Države i Rusija pokrenule su "iskrene i otvorene" razgovore sa ciljem deeskalacije tenzija između dvije sile, dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja da stacionira oko 100.000 vojnika duž ukrajinske granice, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.
"Postoje dva puta kojima Rusija treba da krene u ovom trenutku, kojima predsjednik Putin treba da krene", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki. "On može da krene putem diplomatije. Ove nedjelje slijede još dvije runde razgovora. Vidjeli smo ih kao paket od tri, što mislim da su i oni ponovili sa svoje strane. Ili postoji put eskalacije. Svakako se nadamo, da je put u diplomatiju put kojim će ići."
Biden traži od Putina da naredi da se trupe vrate u kasarne. Bijela kuća je u nekoliko nedavnih izjava navela da će SAD "odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno izvrši invaziju na Ukrajinu".
"Objasnili smo našim kolegama da nemamo planove, nemamo namjere da 'napadnemo' Ukrajinu", rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov novinarima po završetku razgovora u ponedjeljak. "Nema razloga za strah od bilo kakve eskalacije u ovom pogledu."
Kremlj je zabrinut zbog širenja Sjevernoatlantskog saveza na istok. Savez za kolektivnu bezbjednost, NATO, osnovan je da bi se suprotstavio bivšem Sovjetskom Savezu. Ukrajina, bivša sovjetska država, pokušava da se pridruži NATO-u, što nailazi na protivljenje Moskve. Putin kaže da je trenutno gomilanje trupa neophodno za samoodbranu od agresivnog Zapada i da ne planira da izvrši invaziju.
Portparol Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak: "Nismo vidjeli nikakve veće promjene u stavu sile od strane Rusa u pograničnim oblastima oko Ukrajine. Tamo i dalje nastavlja da postoji značajan element... Ako su Rusi ozbiljni u pogledu deeskalacije, ona može početi tako što će početi da uklanjaju neke od tih trupa, smanjujući nešto od tog pozicioniranja snaga".
Diplomate iz Sjedinjenih Država i Rusije sastale su se u ponedjeljak u Ženevi. Putin i predsjednik SAD Joe Biden razgovarali su dva puta telefonom u decembru o situaciji u Ukrajini, ali sada ni jedan od njih dvojice ne učestvuje direktno u ovonedjeljnim razgovorima.
Razgovori u ponedjeljak su prva od tri runde pregovora planiranih za ovu nedelju, a koje će dovesti SAD i Rusiju za pregovarački sto. U druga dva kruga učestvovaće NATO u srijedu u Briselu i Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u četvrtak u Beču.
U bilateralnim razgovorima održanim u ponedjeljak, dvije strane su razgovarale o "recipročnoj akciji koja bi bila u našem bezbjednosnom interesu i dokazala stratešku stabilnost", rekla je zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman, najviša američka diplomatkinja koja je prisustvovala razgovorima. To uključuje moguća ograničenja – sa obje strane – na veličinu i obim budućih vojnih vježbi u regionu.
Sherman je napomenula da dvije nacije nisu razgovarale o političkim nemirima u Kazahstanu, gdje su nedavne demonstracije cijene goriva prerasle u veće proteste protiv proruske autoritarne vladavine.
SAD su bile čvrste po nekoliko pitanja, rekla je ona, uključujući i stav protiv ruskog zahtjeva da se Ukrajini uskrati članstvo u NATO.
"Nećemo dozvoliti nikome da zalupi politiku otvorenih vrata NATO, koja je oduvijek bila centralna za Alijansu. Nećemo odustati od bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da rade sa Sjedinjenim Državama. I nećemo donositi odluke o Ukrajina bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope ili o NATO bez NATO", rekla je Sherman.
Rus Rjabkov je rekao: "Nažalost, imamo veliki disparitet u našim principijelnim pristupima ovome. SAD i Rusija na neki način imaju suprotne stavove o tome šta treba da se uradi".
Sherman je dalje prenijela da "ako Rusija izvrši dodatnu invaziju na Ukrajinu, biće značajnih troškova i posljedica daleko iznad onoga što se dogodilo 2014. Veoma smo spremni i usklađeni sa našim partnerima i saveznicima da nametnemo te teške troškove".
Ona je rekla da bi ti troškovi mogli da uključe sankcije protiv ključnih finansijskih institucija, kontrolu izvoza, povećano prisustvo NATO na savezničkoj teritoriji i veću bezbjednosnu pomoć Ukrajini.
Uoči sjednice između SAD i Rusije u ponedjeljak, visoke diplomate obje zemlje izrazile su malo optimizma da će tenzije između ova dva dugogodišnja rivala biti ublažene za nedjelju dana razgovora.
"Teško je vidjeti da ćemo postići bilo kakav napredak sa pištoljem u glavu Ukrajine", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken za CNN.
Rusija je negirala svoje planove za invaziju na Ukrajinu i zahtijevala prekid širenja NATO i obustavu vojnih vježbi alijanse u zemljama centralne i istočne Evrope koje su joj se pridružile posle 1997. godine.
Washington očekuje da Moskva promoviše sopstveni narativ van pregovora, rekla je Psaki.
"Spremamo se za mogućnost i vjerovatnoću – niko ne treba da bude iznenađen, rekla bih – ako Rusija širi dezinformacije o obavezama koje nisu preuzete, ili ako ode još dalje i podstakne nešto kao izgovor za dalju destabilizujuću aktivnost", rekla je. "I zato ćemo nastaviti da pozivamo sve da ne nasjedaju na bilo kakve pokušaje da se dezinformacije proguraju tamo".
Nike Ching i Carla Babb učestvovale su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije potiču od agencija AP i Reuters.
See all News Updates of the Day
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
Zelenski se sastaje sa Bidenom naredne nedjelje
Američki predsjednik Joe Biden sastaće se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 26. septembra, a glavna tema razgovora biće sukob sa Rusijom.
U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.
„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.
Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.
U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.
„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.
Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
