Dogovor o okončanju borbi između Izraela i Hamasa postignut je nakon više od godinu dana pregovora, uz posredovanje Sjedinjenih Država, Katara i Egipta. Američki predsjednik Joe Biden prvi je put podržao sporazum u maju. Zaraćene strane su se složile s tim u srijedu, a potom ga je odobrila izraelska vlada rano u subotu u Izraelu.
Počevši od ponedjeljka u podne kada je inaugurisan novoizabrani predsjednik Donald Trump, na njegovoj administraciji će biti da se pobrine da se dogovor provede.
Sporazum ima tri faze, od kojih će svaka trajati šest sedmica. Uslovi za druge i tri faze još se pregovaraju, ali se u prvoj fazi očekuje nastavak prekida neprijateljstava ako prođe šest sedmica prije nego što se sljedeća faza finalizira.
Prva faza uključuje povlačenje izraelskih snaga iz gusto naseljenih područja i dodatnu pomoć za Gazu, kao i oslobađanje nekih Palestinaca zatočenih u izraelskim zatvorima i nekih talaca koje drži Hamas, uključujući Amerikance. SAD i druge zapadne zemlje označile su Hamas kao terorističku grupu.
Oslobađanje američkih talaca je "temeljna komponenta" Trumpovog interesa za brzo okončanje rata, prema Ahmedu Fouadu Alkhatibu, nerezidentnom višem saradniku Scowcroft bliskoistočne sigurnosne inicijative u programima za Bliski istok Atlantskog vijeća.
Ostaje da se vidi da li će Tramp izdržati pritisak da sporazum pređe na drugu fazu, kada će svi taoci biti oslobođeni, i na fazu tri, kada će početi rekonstrukcija Gaze, ostaje da se vidi, rekao je Alkhatib za Glas Amerike.
Alkhatib je izrazio zabrinutost da će nakon prve faze Trump biti "toliko nezainteresovan" za Gazu da će sporazum predstavljati "malo više od zamrzavanja sukoba". To bi bilo pogubno za Palestince u Gazi i cilj palestinske državnosti, dodao je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je kasno u petak da je dobio "nedvosmislene garancije" od Bidena i Trumpa da će se Izrael "vratiti intenzivnim borbama uz podršku Sjedinjenih Država", ako pregovori o drugoj fazi ne uspiju.
Militanti Hamasa ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili oko 250 talaca u svom napadu na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao trenutni rat. Izrael kaže da Hamas još uvijek drži 101 taoca, uključujući 35 za koje vojska kaže da su mrtvi.
Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je više od 46.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja te teritorije, koje ne pravi razliku između boraca i civila u svom broju.
Rješenje sa dvije države
Cilj Bidenove administracije bila je palestinska državnost prema rješenju o dvije države. Ovo bi moglo utrti put za uključivanje Saudijske Arabije u Abrahamov sporazum - dogovor iz 2020. godine postignut pod prvom Trumpovom administracijom koja je normalizirala diplomatske odnose između Izraela i njegovih arapskih susjeda, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina.
Biden je nastojao proširiti sporazume na Saudijsku Arabiju, koja tvrdi da neće razmatrati normalizaciju odnosa dok se Izrael ne posveti "vjerodostojnom putu" do palestinske države. Washington i Riyadh su istraživali proširenje kroz paket koji bi, između ostalih ponuda, uključivao i američke sigurnosne garancije za Saudijce. Ti napori su zastali nakon napada Hamasa 7. oktobra.
Sada se čini da Trump namjerava iskoristiti zamah primirja u Gazi kako bi dodao Saudijsku Arabiju u sporazume.
"Nastavit ćemo promovirati MIR KROZ SNAGU u cijelom regionu, dok gradimo na zamahu ovog primirja kako bismo dalje proširili historijski Abrahamski sporazum ", objavio je Trump na društvenim mrežama u srijedu nakon objave da je postignut sporazum o prekidu vatre.
Saudijska Arabija nikada nije formalno priznala Izrael od njegovog stvaranja 1948. Kao de facto lidera arapskog i islamskog svijeta, priznanje Rijada predstavljalo bi iskorak za jevrejsku državu.
Trumpov glavni cilj sada je osigurati da ga sve što se dogodi u Gazi ne spriječi da osigura taj dogovor, dok je cilj Izraela da osigura da sve što se dogodi u Gazi ne spriječi saradnju sa SAD-om oko Irana, rekao je Jonathan Rynhold, šef odjela političkih studija na Univerzitetu Bar Ilan.
"Dakle, nisam siguran da u ovom trenutku ima smisla razmišljati dalje od prve faze", rekao je Rynhold za Glas Amerike.
Trump i Izrael će "razraditi svoje stavove o Gazi upravo u sjeni te dvije stvari", dodao je.
Trumpova uloga u osiguravanju sporazuma
U istoj objavi na društvenim mrežama u srijedu, Trump je preuzeo zasluge za svoju ulogu u osiguravanju primirja.
„Ovaj EPIC sporazum o prekidu vatre mogao se dogoditi samo kao rezultat naše povijesne pobjede u novembru, jer je signalizirala cijelom svijetu da će moja administracija tražiti mir i pregovarati o sporazumima kako bi osigurala sigurnost svih Amerikanaca i naših saveznika", napisao je Trump.
Mjesecima je Bidenova administracija progresivno uključivala Trumpov tim u mirovne pregovore, počevši od sastanka u Ovalnom uredu sedmicu nakon što je Trump pobijedio na izborima. Na tom sastanku 13. novembra, Biden je predložio da rade zajedno na probijanju dogovora.
"Poslali smo signal dolazećem timu da smo spremni raditi s njima po ovom pitanju", rekao je novinarima tog dana savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
Ubrzo nakon toga, Sullivan i Bidenov glavni savjetnik za Bliski istok, Brett McGurk, počeo je koordinirati sa svojim nasljednicima u Trumpovom timu, Mikeom Waltzom i Steveom Witkoffom, rekao je visoki zvaničnik administracije koji je u srijedu razgovarao s novinarima.
Bidenov zvaničnik je rekao da je u posljednjim danima koji su prethodili prekidu vatre, Witkoff radio u tandemu s McGurkom u "skoro bez presedana" međuadministrativnom partnerstvu koje je bilo "veoma konstruktivno, vrlo plodno". No, odbio je elaborirati Witkoffovu i Trumpovu ulogu u osiguravanju sporazuma, osim što je rekao da je predsjednička tranzicija pružila "prirodni" rok za diplomatski napredak.
Pritisak na Izrael
Kritičari su optužili Bidena da nije iskoristio američku vojnu podršku kao polugu nad Netanyahuom za postizanje dogovora ili umjerenu izraelsku kampanju, koja je odnijela desetine hiljada palestinskih života.
Javno, Bidenovi zvaničnici su u velikoj mjeri ponovili Izrael koji je okrivio Hamas za neuspjeh pregovora. No, neki izraelski sigurnosni zvaničnici i mnogi posmatrači također krive Netanyahua za blokiranje napretka, uključujući stalno uvođenje novih zahtjeva u pregovorima.
Sa Trumpovom pobjedom, Netanyahuove kalkulacije su se možda promijenile, rekla je Laura Blumenfeld, viši saradnik Škole za napredne međunarodne studije Johns Hopkins.
"Trump je u ovaj proces unio neku vrstu faktora straha koji je nedostajao ranije", rekla je ona za Glas Amerike. "Netanjahu nema gdje da pobjegne, nigdje da se sakrije, pa je prihvatio ovaj dogovor koji nije mogao odbiti."
Nataša Mozgovaya iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju.
