Iako su razmjere protesta u desetak iranskih gradova i naselja i dalje nejasne, pokret predstavlja najveće nemire od 2019. godine, kada su grupe za ljudska prava saopštile da su ubijene stotine ljude tokom vladinog gušenja demonstracija.
Voditelj na državnoj televiziji rekao je kasno u četvrtak da je 26 demonstranata i policajaca ubijeno otkako su protesti izbili prošle subote nakon sahrane 22-godišnje Mahse Amini, ne objašnjavajući kako su vlasti došle do te brojke. On je rekao da će zvanična statistika biti objavljena kasnije, ali u prošlim vremenima previranja iranska vlada nije ponudila zvanični broj mrtvih.
Da bi spriječio širenje protesta, najveći iranski telekom operater je u četvrtak ponovo ugasio pristup mobilnom internetu, saopštila je Netblocks, grupa koja nadgleda pristup internetu, opisujući ograničenja kao najteža od 2019.
Voditelj iranske državne televizije nagovijestio je u četvrtak da bi broj poginulih u masovnim protestima mogao biti čak 17, ali nije rekao šta je izvor te informacije.
U zemlji u kojoj su radio i televizijske stanice pod državnom kontrolom, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak pravosuđe da krivično goni "svakog ko širi lažne vijesti i glasine" na društvenim mrežama o nemirima.
Široko rasprostranjeni prekidi rada Instagrama i WhatsUpp-a, koje koriste demonstranti, takođe su nastavljeni u četvrtak.
WhatsUPP je tvitovao da "radi na tome da naši iranski prijatelji ostanu povezani" i da će "učiniti sve u okviru naših tehničkih mogućnosti da naša usluga ostane u funkciji".
Demonstracije u Iranu počele su kao emocionalni izliv zbog smrti Mahse Amini, mlade žene koju je držala državna policija za moral zbog navodnog kršenja strogo kodeksa oblačenja. Njena smrt izazvala je oštru osudu Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Vlada SAD uvela je sankcije moralnoj policiji i liderima drugih iranskih bezbjednosnih agencija, rekavši da oni "rutinski primjenjuju nasilje da bi potisnuli mirne demonstrante".
Iranska policija je saopštila da je Amini umrla od srčanog udara i da nije maltretirana, ali njena porodica sumnja u to.
U New Yorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da se smrt mora "podrobrno" istražiti. Ali on je također preokrenuo priču na zemlju koju je posjetio kako bi prisustvovao Generalnoj skupštini UN.
"Šta je sa smrću Amerikanaca od strane američkih organa za sprovođenje zakona", upitao je Raisi o zemlji koja je rival njegovoj. Pozvao je na "isti standard" širom svijeta u suočavanju sa takvim smrtima od strane vlasti i žalio se na ono što je rekao da su "dvostruki standardi" na Zapadu.
O smrti Amini, rekao je da vlasti rade ono što su trebale da urade. "To svakako mora da se istraži", rekao je on. "Kontaktirao sam njenu porodicu prvom prilikom i uvjerio sam ih da ćemo nastaviti da istražujemo taj incident... Naša najveća preokupacija je zaštita prava svakog građanina."
Nilufar Hamedi, novinar koji je fotografisao u bolnici nakon Aminijeve smrti, uhapšen je u četvrtak, prema riječima njegovog advokata Mohamadalija Kamfiruzija. Rekao je da je njena kuća pretresena. Nije bilo zvaničnog komentara.
Izazov vlastima
Protesti su u posljednjih pet dana prerasli u otvoreni izazov za vladu, sa ženama koje su skidale i palile svoje marame koje im je država propisala na ulicama, a Iranci pozivali na propast same Islamske Republike.
"Smrt diktatoru!" bio je uobičajen poklič na protestima.
To su najozbiljnije demonstracije od 2019. godine, kada su izbili protesti zbog vladinog povećanja cijene benzina. Grupe za ljudska prava kažu da je na stotine ubijeno u obračunu koji je uslijedio, najsmrtonosnijem nasilju od Islamske revolucije 1979. godine.
Posljednji protesti su na sličan način široko rasprostranjeni, ali izgleda da imaju mnogo širu podršku među stanovništvom, pri čemu Iranci svih slojeva izražavaju bijes zbog smrti Amini i vladinog tretmana žena.
Iranski državni mediji ove nedjelje izvijestili su o demonstracijama u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Video snimci na mreži pokazuju kako bezbjednosne snage ispaljuju suzavac i vodene topove kako bi rastjerale stotine demonstranata. Amnesty International sa sjedištem u Londonu izvijestio je da su policajci takođe pucali u vazduh i tukli demonstrante pendrecima.
Snimak na društvenim mrežama iz sjevernog grada Tabriza prikazuje mladića u koga su navodno pucale snage bezbjednosti kako krvari na ulici dok demonstranti viču u pomoć.
Na drugom snimku se vidi kako policajac puca iz puške u demonstranta koji je rušio provladin bilbord u pokrajini Sjeverni Horasan. Nije jasno da li je ranjen.
Na drugom snimku, demonstranti se mogu vidjeti kako pale masivni bilbord na kome se vidi Kasem Sulejmani - najviši iranski general koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu - u njegovom rodnom gradu Kermanu. Sulejmani ima status ikone među pristalicama vlade.
U pokrajini Mahse Amini u Kurdistanu, šef policije rekao je da su četvorica demonstranata ubijena iz vatrenog oružja. U Kermanšahu, tužilac je rekao da su dva demonstranta ubijena, insistirajući da metke nisu ispalile iranske snage bezbjednosti.
Tri muškarca povezana sa Basidž, dobrovoljačkim snagama pod Gardom, ubijena su u sukobima u gradovima Širaz, Tabriz i Mašhad, prenijeli su poluzvanični mediji, čime je broj poginulih koji su zvaničnici priznali na najmanje devet na obe strane.
U sjevernoj provinciji Mazandaran, gnevna masa oštetila je ili zapalila više od 40 vladinih objekata i ranila 76 službenika obezbjeđenja, rekao je zamjenik guvernera Ruhola Solgi.
Iran se uhvatio u koštac sa talasima protesta u nedavnoj prošlosti, uglavnom zbog dugotrajne ekonomske krize koju su pogoršale sankcije Zapada koje su povezane sa njegovim nuklearnim programom. Građani takođe krive korupciju i loše upravljanje vlastima.
Bidenova administracija i evropski saveznici rade na oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, u kojem je Iran obuzdao svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ublažavanje sankcija, ali su pregovori mesecima bili u ćorsokaku.
Iz New Yorka, gdje je iranski predsjednik Ebrahim Raisi izašao za govornicu u sredu na Generalnoj skupštini UN, glavna međunarodna voditeljica CNN-a Christhiane Amanpour rekla je da je planirala da se suoči sa Raisijem oko protesta u njegovom prvom intervjuu u SAD.
Ali Amanpour je na Twitteru napisala da se Raisi nije pojavio. Pomoćnik joj je rekao da je predsjednik odbio da učestvuje osim ako ne nosi maramu, s obzirom na "situaciju u Iranu". Iranska vlada nije komentarisala incident.
"Nisam mogla da pristanem na ovaj neočekivani uslov bez presedana", napisala je britansko-iranska voditeljica pored fotografije Raisijeve prazne stolice.
