Trump je službeno pokrenuo svoju reizbornu kampanju u junu 2019, u Orlandu, u Floridi, sa sloganom “Keep America Great” (“Održimo Ameriku moćnom”), varijacijom svog slogana iz 2016, “Make America Great Again” (“Učinimo Ameriku opet moćnom”). Svojim pristalicama je rekao, “Učinili smo to jednom i učinit ćemo opet, a ovaj put ćemo posao i završiti.”
Ranija postignuća: Prije nego što je postao predsjednik, Trump je bio istaknut i kontroverzan poduzetnik u nekretninama i izgradnji stambenih i poslovnih objekata, kao i slavna ličnost televizije.
Nakon što je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Pennsylvania (Wharton School of Finance), preuzeo je porodični biznis s nekretninama, ...
... proširio ga i gradio hotele, kockarnice i igrališta golfa širom svijeta. Ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, Trump je bio prisiljen proglasiti nekoliko bankrota, vezanih uz njegove biznise u Atlantic Cityju i Njujorku. Međutim, kasnije je oporavio svoje biznise, te je 2016. publikacija Forbes procijenila njegovo netto bogatstvo na 3,7 milijardi dolara.
Godine 2004., Trump je postao slavna medijska ličnost sa svojom reality tv serijom “The Apprentice” (“Pripravnik”), koja je postala hit tv mreže NBC. Napustio je seriju 2015, kada je počeo pripreme za predsjedničku predizbornu kampanju.
Većinu vremena dok je bio televizijska zvijezda, Trump je ostao angažiran u američkoj politici kao jedan od glavnih zagovornika takozvane ‘birther’ konspiracije, lažne tvrdnje da predsjednik Barack Obama nije bio rođen u SAD.
Trumpov predsjednički mandat: Tokom svojih tri i pol godine u Bijeloj kući, predsjednik Trump je proveo veliku reformu sistema oporezivanja, smanjio broj američkih vojnika u Siriji, te pridobio potvrde svojih kandidata u Senatu za dva ispražnjena mjesta u Vrhovnom sudu - konzervativne pravnike Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha. On je također uspio dobiti potvrde za gotovo 200 drugih sudaca u nižim saveznim sudovima.
Nominacija Bretta Kavanaugha je bila iznimno burna, sa javnim saslušanjima u Kongresu, fokusiranim na pijančevanje u njegovim mladim danima, te optužbe za neprikladno seksualno ponašanje. Na koncu, Senat je tijesnim glasanjem odobrio imenovanje Kavanaugha za suca najvišeg suda u SAD.
Trump je zagovarao politiku udara na ileganu imigraciju, te dobio odobrenje Kongresa, vrijedno gotovo 1,4 milijarde dolara, za gradnju graničnog zida (premda je to bilo daleko manje od onoga što je tražio), kao i proglasio izvanredno stanje da bi mogao povući još i do 3,6 milijardi dolara za financiranje zida.
Predsjednik je ispunjavao svoja predizborna obećanja da će ukinuti neke vladine propise i opozvati veći dio zakona o zdravstvenom osiguranju bivšeg predsjednika Baracka Obame, popularno nazvanog Obamacare. Čak i nakon što su milioni Amerikanaca ostali bez posla i zdravstvenog osiguranja tokom pandemije korona virusa, Trump je uputio Vrhovnom sudu zahtjev da opozove Obamacare u cijelosti. On je često iskazivao nesklonost prema odlukama svog demokratskog prethodnika.
Tokom tri godine, Trump je predsjedao zemljom s ekonomskim procvatom, uključujući i stopu nezaposlenosti koja je pala na samo 3,5%, najniže u pet desetljeća ...
... za najveću ekonomiju svijeta, uz strmoglavi rast burzovnih indeksa. Ali taj je uspjeh prestao bez upozorenja širenjem pandemije korona virusa iz Kine po cijelom svijetu početkom 2020, pri čemu je Trump stalno iskazivao skeptičnost oko njene smrtnosti i posljedicama po američku ekonomiju. Predsjednik je prekinuo putovanja iz Kine krajem januara u pokušaju da zaštiti SAD, ali je stalno izražavao sigurnost da to neće biti problem.
Virus se proširio u svih 50 američkih saveznih država, izazvavši ogromne probleme. Uskoro je zemlju zadesila i ekonomska katastrofa. Trump je tjednima držao svakodnevne konferencije za novinare o korona virusu, ali je često omalovažavao težinu situacije.
Dok su zdravstveni stručnjaci pozivali Amerikance da nose maske na licu kako bi ograničili širenje virusa, Trump je govorio da je nošenje maske osobni izbor, a sam ju nije javno nosio sve do jula.
Stopa nezaposlenosti u SAD dostigla je 14,7% u aprilu, a smanjila se na 11,1% u junu, nakon što je ekonomija dodala gotovo 5 miliona novih radnih mjesta. Trump je rekao da američkoj ekonomiji predstoje bolji dani u drugoj polovini 2020. i u 2021.
Istovremeno sa napadom korona virusa, smrt Georgea Floyda, Afro-Amerikanca koji je umro dok je bio u rukama policije, izazvala je prosvjede širom zemlje zbog načina na koji policija tretira crnce, te dovela pokret Black Lives Matter, posvećen sistemskom rasizmu, do međunarodne prominentnosti.
Trump je reagirao miješanim porukama o nemirima, izražavajući podršku miroljubivim prosvjedima, ali i ustvrdivši da su povici na ulicama da su životi crnaca važni - “simboli mržnje.” Dok je zemlja slavila 244. godišnjicu nezavisnosti, za vikend 4. jula, Trump je prosvjednike koji pozivaju na rasnu pravdu nazvao “zlim” predstavnicima “novog ultraljevičarskog fašizma” čiji je krajnji cilj “kraj Amerike.”
S razvojem događaja u prvoj polovini 2020, Trumpova politička sudbina je, u najboljem slučaju, nesigurna. Brojna ispitivanja javnog mnijenja u zemlji pokazuju da zaostaje za bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom za oko 9%, četiri mjeseca prije predsjedničkih izbora. Ali, samo su dvojica američkih predsjednika izgubila svoje reizbore u zadnja četiri desetljeća, a Trumpovi pristalice ističu da je on u anketama 2016. bio iza bivše državne tajnice Hillary Clinton, koju je tada neočekivano porazio.
Vanjska politika: Trumpovu vanjsku politiku je oblikovala njegova agenda “America First”, u kojoj je ispred svega postavio ono što smatra interesima Amerike. On se povukao iz nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući trgovinski dogovor Trans-Pacifičko partnerstvo, Pariški klimatski sporazum, te nuklearni sporazum s Iranom. Na polju trgovine, on je ispunio svoje predizborno obećanje da će ponovo ispregovarati Sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) sa Kanadom i Meksikom, dok je pokrenuo trgovinski rat protiv Kine.
On je opetovano stavljao pod pitanje količinu novca koji SAD troši na druge zemlje, te je javno kritizirao NATO, savez zapadnih zemalja uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Predsjednik također ima promjenjive odnose s nizom stranih lidera, među kojima i tradicionalnim saveznicima, kao što su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, ...
... dok je prigrlio historijske neprijatelje kao štu su ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Un. Trump je nazvao Kima “malim raketnim čovjekom”, ali se kasnije sastao s njim tri puta i proglasio, “Razvili smo vrlo dobar odnos.”
Predsjednički izazovi: Uz pandemiju korona virusa i ovogodišnju ekonomsku krizu, Trump je bio suočen i s drugim velikim problemima, uključujući i postupak opoziva koji su pokrenuli Demokrati zbog navoda da je Trump tražio pomoć Ukrajine da otkrije inkriminirajuće informacije o bivšem potpredsjedniku Joe Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu, koje bi potkopale Bidenove izglede da se suprotstavi Trumpu na izborima u novembru.
Zastupnički dom Kongresa, koji kontroliraju Demokrati, pokrenuo je postupak opoziva krajem 2019, ali ga je Senat, koji kontroliraju Republikanci, oslobodio krivice početkom 2020, pri čemu je samo jedan republikanski senator glasao u prilog opoziva i uklanjanja predsjednika sa funkcije. Trump je također bio suočen sa gotovo dvije godine dugom istragom, koju je vodio specijalni istražitelj Robert Mueller, o ruskom upletanju u izbore 2016.
Muellerov konačni izvještaj je zaključio da Trumpova kampanja nije bila u dosluhu s Rusijom da utječe na ishod izbora. Međutim, istražitelji nisu došli do zaključka o tome treba li Trumpa optužiti za ometanje provođenja pravde u slučajevima u kojima je možda pokušao skrenuti Muellerovu istragu.
