Šume igraju ključnu ulogu u mitigaciji posljedica klimatskih promjena jer apsorbiraju i skladište velike količine ugljen-dioksida iz atmosfere. One pomažu u regulaciji globalnih klimatskih obrazaca tako što hlade Zemljinu površinu i povećavaju oblačnost. Pored toga, šume smanjuju rizik od ekstremnih vremenskih događaja, poput poplava i suša, kroz stabilizaciju tla i vodnih tokova. Očuvanje i obnova šuma su stoga vitalni za smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena i zaštitu biodiverziteta.
Međutim, šume u Bosni i Hercegovini su zanemarene, ugrožene i o njima se ne vodi briga na pravi način, u smislu obnove resursa. Također su u riziku od šumskih požara, istakao je prof. dr. Dalibor Ballian, redovni profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Nema zakona o šumama na državnom nivou, što otežava zaštitu šuma i gašenje šumskih požara
Prema riječima profesora Balliana, „Bosna i Hercegovina je mala zemlja, ali imamo mnogo požara”.
„Ovi požari su većinom vezani za Hercegovinu i za toplija staništa u unutrašnjosti, u dolini Krivaje, u području Konjuha. Nedavno su bili požari u toj zoni. Mi pokušavamo to suzbiti koliko god možemo. Najveći je problem to što nemamo regulisan zakon o šumama. Imamo entitetsku granicu. Kada gori na entitetskoj granici, jedni gase, drugi gledaju. Ali kada bi imali državni zakon koji bi obavezao i jedne i druge da moraju da gase, onda bi bilo bolje”, istakao je profesor Balian.
Ballian je naveo i slučaj kada je gorio teren u Konjicu, a predsjedništvo BiH nije moglo da donese odluke da se angažuju helikopteri.
„Ja sam slučajno taj dan na Boračkom jezeru i gledam kako šuma gori, a helikopteri vježbaju gašenje, ali ne gase požar. Oni su došli taj dan na vježbu, ali nemaju odobrenje da gase požar. Ne mogu opisati taj aspurd.”
Ovi požari su, istakao je Ballian, posljedica klimatskih promjena.
„Devedeset posto požara je posljedica klimatskih promjena. Klima postaje sve sušnija. Kada je klima aridnija, ima više materijala koji gori, grančica, smeća koje ostavljamo. Sve je uvezano, sve je jedno za drugim. Imamo nebrigu, imamo požare i račun na dolazi kao poplave.”
Sušnije tlo postaje sklono eroziji, čime se gube i zemljište za poljoprivredu, ali područja postaju sklonija odronima i stvaraju se pustinje.
Začarani krug klimatskih promjena, požara, devastacije šuma i poplava
„Prije sedam-osam godina, bile su jake poplave u srednjem dijelu rijeke Bosne. Šta se tu desilo? Iskrčene su šume da bi se podigli malinjaci. Uvijek je ključ šuma, može anulirati to. Jedina borba trenutno protiv klimatskih promjena je podizanje više i više šuma. A u Bosni, imamo šuma sve manje i manje.”
Šume čuvaju vodu stabilizujući tlo i sprečavajući eroziju, dok korijenski sistem zadržava vlagu i pomaže u ciklusu isparavanja i kondenzacije, čime značajno doprinose održavanju globalnog vodenog ciklusa.
„Šuma čuva vodu, stvara pitku vodu, a korijenskim sustavom čuva vodu tako što hladi tlo. Pri velikim vrućinama, u šumi je hladnije. Šuma, nadalje nagomilava humus, organsku materiju koja pravi jedan izolacijski sloj iznad podzemlja. Dio vode odlazi u atmosferu, ali dobar dio drveće čuva. Odraslo stablo bukve sa razvijenom krošnjom daje godišnje oko 800 litara vode”, objasnio je Dalibor Ballian.
„Sad zamislite koliko se stabala bukve posiječe, a moramo ih sjeći, imaju razlozi za to, i koliko se vode na taj način izgubi, ako je ne obnovimo”, zaključio je.
Gola sječa šuma kako bi koncesionari gradili solare
Balian je istakao i problem gole sječe šuma da bi se stvorio prostor za solarne panele. Pri sve tome postoje opstrukcije i problemi da se paneli, umjesto na područja šuma, instaliraju na izgrađene objekte u BiH.
„Ja nisam protiv solarnih panela, ali gle koliko imamo krovova po privatnim kućama, na fabrikama, tržnim centrima i drugim objektima na koje se mogu staviti solari. Solare ne stavljamo tu i to je drugi problem, problem vlasništva.”
Solarni paneli, premda daju zelenu energiju u smislu emisija ugljičnog dioksida, imaju loš utjecaj na zemljište, koje postaje sušnije i zapravo se pretvara u pustinje. Reuters je izvještavao, a Glas Amerike prenio vijest kako na američkom Srednjem zapadu procvat obnovljive energije rizikuje da ošteti neka od najbogatijih američkih tla u ključnim poljoprivrednim državama poput Indijane.
U drugim zemljama, upravo kako bi se spriječilo krčenje šuma i uništavanje plodnog zemljišta za postavljanje panela, solari se postavljaju ne samo na krovove, nego čak i na vodene površine, a šume i obradivo tlo se pošteđuju.
„Mi govorimo o klimatskim promjenama, a doslovno ništa ne poduzimamo. Radimo sve ono što ne treba, šuma je sve manje, vode je sve manje. Šume krčimo da bismo pravili rudnike, male hidrocentrale”, dodao je za kraj dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog Fakulteta UNSA.
