Najnovije
Reakcije na presudu za ubistvo Georgea Floyda
Okružni sud Hennepin, koji je tokom suđenja proteklih sedmica bio mjesto prosvjeda, nakon presude postao je mjesto proslave i iscjeljenja.
"Svi smo željeli sve tri tačke. I to smo dobili", rekla je Asia, stanovnica Minneapollisa. "I svi ovdje, kao što vidite, svi se osjećamo isto, bez obzira na to odakle dolazimo, kako izgledamo. Željeli smo da bude proglašen krivim, i to smo i dobili."
Chauvin je proglašen krivim za ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.
Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Ali, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu, do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".
Na konferenciji za novinare poslije izricanja presude, Philonise, brata Floyda, izjavio je da je dobijao poruke iz svih dijelova svijeta. Reporterima je rekao da su sve sadržale isto: "Nećemo moći da dišemo dok vi ne možete da opet dišete. Danas, opet možemo da dišemo."
Drugi Floydov brat Terrence rekao je: "Ovo je ogromna stvar. Kakav dan da se bude član porodice Floyd."
Porodični advokat Ben Crump je izjavio da je presuda "pobjeda za one koji se bore za humanost umjesto nehumanosti, i pravdu umjesto nepravde".
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je presudu protiv Chauvina "korakom naprijed" ali je rekao da je takva presuda "suviše rijetka u zemlji koja boluje od sistemskog rasizma".
"Ovo može da bude džinovski korak u maršu ka pravdi u Americi", izjavio je predsjednik.
Potpredsjednica Kamala Harris poručila je da nacija i dalje mora da radi na reformi sistema krivičnog pravosuđa. "Presuda u jednom slučaju nije isto što i jednaka pravda za sve", rekla je.
Na presudu se osvrnuo i bivši američki predsjednik Barack Obama, rekavši da je porota uradila dobru stvar, ali da prava pravda zahtijeva mnogo više.
"Michelle i ja šaljemo molitve porodici Floyd i stojimo uz sve one koji žele da osiguraju da će svaki Amerikanac dobiti potpuno pravedan tretman kakav je bio uskraćen Georgeu i drugima", saopštio je Obama zajedno sa svojom suprugom.
Bivša državna sekretarica Hillary Clinton je rekla: "Porodica Georgea Floyda i njegova zajednica zaslužili su da njegov ubica odgovara za to. Danas su dobili tu pravdu. Životi crnaca su važni, zauvijek."
Rekacija je stigla i iz Američke unije za građanske slobode. Kažu da je prvi put u historiji države Minnesote bijeli policajac proglašen krivim za ubistvo jednog crnca.
"Dok je današnja presuda mala pobjeda za pozivanje policije na odgovornost i mogla bi da pomogne ožalošćenoj zajednici da zaliječi svoje rane, sistem koji je dozvolio da George bude ubijen i dalje je u potpunosti netaknut", navodi se u saopštenju.
Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.
See all News Updates of the Day
Američki sudija optužuje Trumpa da ignoriše vladavinu zakona kako bi ograničio državljanstvo po rođenju
Savezni sudija u Seattleu rekao je u četvrtak da Donald Trumpa ignoriše vladavinu zakona radi političke i lične koristi dok proglašavao neustavnom izvršnu naredbu koju je republikanski predsjednik potpisao u cilju smanjenja dobijanja državljanstva po rođenju.
U sudnici se začuo aplauz nakon što je američki okružni sudija John Coughenour produžio naredbu koju je izdao prije dvije sedmice kojom se privremeno blokira provedba Trumpove naredbe u nacionalnu zabranu koja traje na neodređeno vrijeme.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, izabranik republikanskog bivšeg predsjednika Ronalda Reagana. "Vladavina prava je, prema njemu, nešto oko čega se treba kretati ili jednostavno ignorirati, bilo da se radi o političkoj ili osobnoj dobiti."
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da se žali na odluku suca. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda suca uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama građanin.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Reagan.
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da će žaliti na odluku sudije. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda sudije uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svako ko je rođen u Sjedinjenim Državama je i državljanin.
Trumpov nalog naložio je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u Sjedinjenim Državama nakon 19. februara ako ni njihova majka ni otac nisu američki državljani ili imaju zakoniti stalni boravak. Trump je potpisao ovu naredbu, kao dio njegove čvrste imigracione politike, prvog dana povratka na funkciju 20. januara.
Coughenourova preliminarna zabrana u cijeloj zemlji jedna je od dvije koje su do sada izdale savezne sudije koje blokiraju Trumpovu administraciju da provede naredbu.
Savezni sudija u Marylandu izdao je sličnu zabranu u srijedu, a sudije u Bostonu i New Hampshireu u petak i ponedjeljak trebaju razmotriti da li da učine isto na zahtjev država koje predvode demokrate i zagovornika prava imigranata.
Drew Ensign, zastupnik Ministarstva pravde, rekao je da su tužitelji pogrešno protumačili ključnu presudu Vrhovnog suda SAD iz 1898. u slučaju Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, koja se dugo tumači kao garancija prava na državljanstvo po rođenju. Njihovo čitanje zaštite 14. amandmana bilo je "nedvosmisleno netačno", rekao je Ensign.
Ali Coughenour je tokom kratkog saslušanja rekao da su tužitelji u pravu i da "nikakva politička debata to ne može promijeniti".
Sudija je rekao da je Trumpova administracija nastojala da djeci rođenoj na tlu SAD-a oduzme njihovo osnovno pravo na državljanstvo tako što je prikrila ono što je zapravo bio ustavni amandman u izvršnoj naredbi koju je potpisao Trump.
"Postoje trenuci u svjetskoj historiji u kojima se ljudi osvrću i pitaju: 'Gdje su bili advokati, gdje su bile sudije?" rekao je Coughenour. "U ovim trenucima vladavina prava postaje posebno ranjiva. Odbijam da pustim da se taj svjetionik danas ugasi."
Trumpova administracija planira ostaviti djelić radnih mjesta u USAID-u, kažu zvaničnici
Trumpova administracija predstavila je u četvrtak plan za dramatično smanjenje osoblja širom svijeta za projekte američke pomoći u sklopu rasformiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ostavljajući manje od 300 radnika u odnosu na hiljade uposlenih.
Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.
Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.
Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.
Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.
Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.
"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.
Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.
Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.
Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.
Ministarstvo pravosuđa SAD raspušta radnu grupu usmjerenu protiv ruskih oligarha
Američko ministarstvo pravosuđa pod predsjednikom Donaldom Trumpom raspušta napore usmjerene protiv ruskih oligarha nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022.
U dopisu državne tužiteljice Pam Bondi, koji je izdat u srijedu tokom vala naredbi prvog dana njenog mandata, ali nije ranije objavljen, navodi se da će napor, poznat kao Task Force KleptoCapture, završiti kao dio promjene fokusa i finansiranja na borbu protiv narko kartela i međunarodnih bandi.
"Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu načina razmišljanja i pristupa", napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni provođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.
Napori, pokrenuti za vrijeme administracije demokratskog predsjednika Joea Bidena, bili su osmišljeni da opterete finansije bogatih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina i kazne one koji omogućavaju sankcije i kršenje kontrole izvoza.
To je bio dio šireg nastojanja da se Rusija zamrzne sa globalnih tržišta i proveduširoke sankcije uvedene Moskvi usred međunarodne osude njenog rata u Ukrajini.
Radna skupina podigla je optužnice protiv aluminijskog magnata Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofejeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje pripadaju sankcioniranim oligarsima Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.
Također je osigurano priznanje krivice protiv američkog advokata koji je platio 3,8 miliona dolara za održavanje imovine u vlasništvu Vekselberga.
Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratit će se na svoja prethodna mjesta. Promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogu se obnoviti ili učiniti trajnim, prema direktivi.
Trump je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom. On je ranije obećao da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan.
Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Trump mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije, što je dio suzbijanja ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.
Tužilac Sanin Bogunić novi predsjednik VSTV-a BiH
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine na dvodnevnoj sjednici u Sarajevu 7. februara izabralo je Sanina Bogunića za novog predsjednika.
On je na ovoj poziciji naslijedio Halila Lagumdžiju kojem je prije nekoliko dana istekao mandat.
Bogunić je od 2008. godine tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, a od januara 2015. do decembra 2018. obavljao je dužnost šefa Odjela za privredni kriminalitet i korupciju tog Tužilaštva.
Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH je od 2021. godine, te će biti na čelu ove institucije naredne četiri godine.
U dosadašnjoj karijeri bio je postupajući tužilac u nekim od značajnih i složenijih predmeta ovog tužilaštva iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
VSTV je nezavisno tijelo osnovano 2004. godine, nadležno da imenuje, razrješava i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u BiH.
Gvantanamo - historijska vojna baza na osporavanoj teritoriji
Plan predsjednika Donalda Trumpa da pošalje hiljade ilegalnih imigranata u američku pomorsku bazu u zalivu Gvantanamo ponovo je pobudio interesovanje za kontroverzni kompleks u istočnom dijelu Kube, najstariju američku vojnu enklavu van granica SAD i jedinu koja se održava protivno volji zemlje domaćina.
Nekoliko dana nakon objavljivanja Trumpovog plana, u bazu je stiglo više od 150 vojnika da "podrže operaciju" pripreme pritvornog centra sa kapacitetom od oko 30.000 ljudi, saopšteno je u ponedeljak iz američke Južne komande.
Baza Gvantanamo ili Gitmo, koja se prostire na 117 kvadratnih kilometara tropskog raja koji je Cristopher Columbo zavolio prije pet vjekova, ključna je za američke pomorske i vazdušne operacije na Karibima.
Tokom više od 120 godina istorije, Gitmo je bio simbol bliskih odnosa Vašingtona i Havane da bi postao jedna od najspornijih tačaka u višedecenijskom sporu dvije zemlje.
Poslije obnavljanja odnosa 2015. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Castro je kao uslov za njihovu potpunu normalizaciju zahtijevao povratak teritorije na kojoj se nalazi, kako je Kubanci, nazivaju nelegalna baza.
Bivši predsjednik Barack Obama je u jednom trenutku razmatrao zatvaranje kontroverznog zatvora u kojem su nekada bile stotine optuženih za terorizma posle terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Aktivisti za ljudska prava kritikovali su uslove u kojima su držani zatvorenici, od kojih su neki oslobođeni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Stogodišnji ugovor
Američki ratni brodovi usidrili su se u zaliv Gvantanamo 1898, kada je učešće Washingtona u kubanskom ratu za nezavisnost od Španije pomoglo da se okonča vladavina Madrida na američkom kontinentu. Više od 125 godina kasnije, američki brodovi su i dalje u tom području.
Amandman prvog ustava ostrva omogućio je prisustvo američke vojske da bi se očuvala nezavisnost i otvorio put za uspostavljanje američkih baza na karipskoj teritoriji. Prema ugovoru iz 1903, taj priobalni dio Gvantanama iznajmljen je za simboličnu sumu od 2.000 dolara.
Godine 1934, kirija je povećana na 4.000 i sporazum je izmijenjen da bi se vojno prisustvo na teritoriji produžilo "koliko god to zahtijeva" američka vlada. S obzirom na to da nije utvrđen datum isticanja ugovora, pomorska baza će prestati da postoji samo ako to odluči Washington ili dvije zemlje postignu dogovor.
Aktuelna kubanska vlada, poput prethodnih, ne priznaje ugovor koji naziva "imperijalističkom zaostavštinom". Prema dnevniku Washington Post, pokojni Fidel Castro u kancelariji je držao čekove američke vlade, koji nisu bili iskeširani, i pokazivao ih gostima.
Sjedinjene Države imaju jurisdikciju nad krajnjim dijelom zaliva gdje se enklava nalazi, ali priznaje suverenitet Kube na toj teritoriji.
Sporna pitanja
Uspon Fidela Castra na vlast 1959, zatim njegov sukob sa Washingtonom i odnosi sa Moskvom tokom Hladnog rata, označili su prekretnicu u bilateralnim odnosima i doveli do toga da Washington i Havana postanu višedecenijski ideološki neprijatelji.
Tokom Kubanske raketne krize 1962, pomorska baza postala je jedna od najbližih granica između dvije strane. Dvije godine kasnije, Castro je ukinuo snabdijevanje vodom i strujom Gitma, koji je zatim izolovan od ostatka zemlje.
Uspostavljena je i "ničija zemlja", gdje su kasnije bježali Kubanci koji su pokušavali da se domognu američke teritorije u potrazi za boljim životom.
Jedini izuzetak je bio mali broj Kubanaca koji su radili u bazi, što je praksa koja je prekinuta prije nekoliko godina. Nakon prekida odnosa između dvije zemlje, oko 70 Kubanaca odlučilo je da živi u tom području. Na vrhuncu Hladnog rata, pucnjave i napadi sa obje strane nisu bili neobičajeni.
To je bila i jedna od tema moguće najpoznatijeg filma o životu u vojnoj bazi: Nekoliko dobrih ljudi (1992). U jednoj od najpoznatijih scena u tom filmu, komandant baze Nathan Jessep, kojeg tumači Jack Nicholson, kaže poručniku Danielu Kaffeu (Tom Cruise) "da jede doručak 300 jardi (274 metra) od 4.000 Kubanaca obučenih da ga ubiju".
Civili koji su posjetili bazu opisuju je kao mini američki grad sa McDonaldsom, jedinim ogrankom poznatog lanca na komunističkom ostrvu.
Migrantski kamp i pritvorni centar
Možda najpoznatiji pritvorni centar je onaj u koji su SAD slale zatvorenike optužene u vezi sa terorističkim napadima 11. septembra. Fotografije zatvorenika u narandžastim uniformama i vijesti o tome kako su loše tretirani obišle su svijet.
U Gitmu su prije toga bile smještene hiljade migranata tokom jednog od najvećih egzodusa Kubanaca 1994. godine, kada je američka obalska straža svakodnevno presretala više od 3.000 ljudi koji su pokušavali da se na splavovima domognu američkog tla.
Prema Projektu za javno sjećanje na Gvantanamo, zajedničkom poduhvatu da se dokumentuje istorija baze, u njoj je bilo pritvoreno 34.090 Haićana i 34.000 Kubanaca, uglavnom u veoma teškim uslovima zato što je veliki priliv imigranata brzo opteretio kapacitete kompleksa. Veliki izazov bio je obezbijediti adekvatan smještaj, sanitarne usluge i hranu.
Uslovi su se vremenom poboljšali, ali se situacija stabilizovala i Kubanci više nisu tamo dovođeni. U bazu se i dalje dovode migranti, ali u manjim brojevima.
Šta Trump planira?
Predsjednik Donald Trump je u okviru obračuna sa ilegalnom imigracijom objavio da će se baza ponovo koristiti kao migrantski pritvorni centar. Trumpova ideja je da se u Gvantanamo šalju oni koje administracija smatra "najgorim od najgorih" imigranata sa kriminalnim dosijeima ili vezama sa opasnim bandama.
Prvi migranti su vojnim avionom stigli u Gvantanamo u utorak. Trump je 29. januara potpisao uredbu kojom je Sekretarijatima za odbranu i unutrašnju bezbjednost naložio da počnu pripreme za objekat koji bi smjestio 30.000 ilegalnih imigranata.
Trump je tada rekao da su "neki od njih toliko loši da ne vjerujemo drugim zemljama da ih drže zato što ne želimo da se vrate i poslaćemo ih u Gvantanamo".
Nekoliko regionalnih lidera je odmah osudilo plan američkog predsjednika. Među njima je i kubanski lider Miguel Diaz-Canel, koji je to nazvao novim "brutalnim činom" u bazi, "lociranoj na ilegalno okupiranoj kubanskoj teritoriji"
