Najnovije
Završeni razgovori u Ženevi: Bez približavanja stavova SAD i Rusije
Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Wendy Sherman, predvodnica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara, izjavila je nakon razgovora sa predstavnicima delegacije Rusije da su SAD bile nepokolebljive prema bezbjednosnim prijedlozima ruske strane koji nisu bili prihvatljivi.
Sherman je navela i da nisu dozvolili da se, kako se izrazila, treskom zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa ruskom stranom u Ženevi.
"Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a", naglasila je američka zvaničnica.
Također je upozorila da ni jedna zemlja ne može silom da mijenja granice druge države i zatražila od Rusije da smanji tenzije tako što će vratiti trupe u kasarne.
Ako napusti razgovore, kako je navela Sherman, biće jasno da nikada nije bila ozbiljna u pogledu diplomatije.
Prema njenim riječima, SAD su sa ruskom stranom imale iskrene osmočasovne razgovore i spremne su za ponovni susret kako bi se detaljnije razmatrala bilateralna pitanja.
Sa druge strane, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili kompleksni i veoma profesionalni - istakavši da su potrebni iskorak i kompromisi.
Rjabkov je novinarima, nakon susreta sa američkom delegacijom, rekao da će ruska strana odlučiti da li će nastaviti pregovore nakon ovonedjeljnih susreta sa predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Ocijenio je da između Rusije i Sjedinjenih Država postoji osnova za sporazum, ali kako se izrazio, Washington ne treba da potcjenjuje rizike konfrontacije.
"U razgovorima Moskve i Washingtona nije bilo napretka u razgovorima o odbacivanju mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Rusija traži čvrste garancije da Ukrajini nikada neće biti omogućeno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi jer bi takav potez značio ugrožavanje ruske nacionalne bezbjednosti", rekao je Rjabkov.
Prema njegovim riječima, sudbina dijela budućih pregovora zavisi od napretka u vezi sa tim pitanjem.
Ruski zvaničnik je također poručio da će odgovor Moskve na neuspjeh bezbjednosnih razgovora sa SAD biti vojno-tehničke prirode, ali je odbio da precizira o čemu je riječ. Naglasio je da je Rusija za sada usredsređena na diplomatiju i da ne želi da razgovara o eventualnim novim vojnim potezima u slučaju prekida pregovora.
Šta je prethodilo sastanku
Zvaničnici dvije strane sastali su se nakon napetosti koje je uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom tokom prethodnih nedjelja.
Susret je održan u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije od okončanja Hladnog rata prije tri decenije.
Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, poslije čega slijedi i sastanak OSCE-a u Beču.
Strah od ruske invazije
Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju.
Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Kijev to negira.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o raspoređivanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na "ozbiljne posljedice", uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija napadne Ukrajinu.
Rusija je već anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina besni rat u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.
Ruski bezbjednosni zahtjevi
Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao "crvenom linijom". Kremlj zahtijeva od Washingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u.
Moskva također zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama.
Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997, prije nego što je NATO izrazio namjeru da priključi bivše sovjetske republike.
Reakcija SAD i NATO-a
SAD i njene saveznice su odbijale da prihvate zahtjev da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van alijanse nema pravo veta.
Ukrajina i Gruzija još nisu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da mogućnost ostane otvorena. NATO je još 2008. izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali nije dat nikakav rok za to.
Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Washington poručuje da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika - ako Rusija zauzme konstruktivan stav.
Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine.
Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da "može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji" i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.
Vremenska ograničenja
Putin je pregovore sa SAD ocijenio kao "pozitivan korak", ali i rekao da želi brze rezultate.
Upitan da li će Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio da "Zapad prvo mora da da Rusiji garancije i to odmah".
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Riabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne šiti "suštinski" i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju.
"Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima".
Upozorio je da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom i da će pregovori biti okončani poslije prve runde ako SAD i saveznici ne budu htjeli da sarađuju.
Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ne želi ni da pregovara, već da propast pregovora upotrijebi kao opravdanje za agresiju.
"Vojno-tehničke mjere"
Moskva negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali je Putin upozorio da će biti primoran da preduzme odrećene "vojno-tehničke mere" ako Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve.
Nije rekao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti.
Putin je istakao da nova hipersonična krstareća raketa Zikron, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od 1.000 kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ako NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa.
"I treba mi pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje", rekao je Putin.
See all News Updates of the Day
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Američki zvaničnik: Podrška Kine ruskim ratnim naporima u Ukrajini dolazi sa samog vrha
Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je u srijedu da podrška Pekinga moskovskoj odbrambenoj industriji dolazi direktno od najvišeg rukovodstva Kine.
Zvaničnik je također istakao da su čipovi koje je isporučila Kina značajno ojačali sposobnosti Rusije na bojnom polju u njenom ratu protiv Ukrajine.
Mjesecima su američki zvaničnici optuživali Kinu da aktivno pomaže u ratnim naporima Rusije. Washington je sankcionisao kineske firme koje obezbjeđuju ključne komponente ruskoj odbrambenoj industriji.
U srijedu je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao zakonodavcima da su SAD bile spore da u potpunosti shvate "apsolutni intenzitet angažmana" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Najviše zabrinjava to što [podrška Kine Rusiji] dolazi sa samog vrha", rekao je Campbell tokom saslušanja u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Dodao je da "čipovi, neke karakteristike dizajna, neki kapaciteti povezani sa pravljenjem eksploziva" poboljšavaju operacije na bojnom polju Rusije.
"Vidimo ulogu bespilotnih letjelica i drugih kapaciteta koji prodiru u ukrajinski zračni prostor. Kina je mnogo toga potajno podržavala i izaziva stvarnu zabrinutost", rekao je.
Kineski zvaničnici odbacili su optužbe Washingtona, tvrdeći da SAD ne bi smjele "blatiti ili napadati normalne odnose između Kine i Rusije" ili kršiti "legitimna prava i interese" Kine i njenih kompanija.
Peking također nastavlja pozivati na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine koji bi doveli do političkog rješenja, više od dvije i po godine nakon rata.
Neki članovi Kongresa pozvali su administraciju predsjednika Joea Bidena da sankcioniše kineske banke zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Drugorangirani diplomata State Departmenta rekao je da izazovi koje je Kina postavila za SAD premašuju one iz hladnog rata, nakon velike zajedničke vojne vježbe Kine i Rusije.
Nazvane "Ocean-2024", masivne pomorske i zračne vježbe obuhvatile su ogroman dio okeana i uključile više od 400 pomorskih plovila, najmanje 120 vojnih aviona i više od 90.000 vojnika, prema ruskom Ministarstvu odbrane.
