Devetero demokrata iz Predstavničkog doma, koji će služiti kao tužioci, proći će kroz zgradu, u kojoj su se stotine Trumpovih pristalica nedavno borile sa policijom, u 7 sati uveče, noseći dokument sa optužnicom Senatu. Slična, formalna ceremonija prenošenja optužnice iz donjeg u gornji dom Kongresa je obavljena prošlog januara, za vrijeme prvog Trumpovog opoziva.

Suđenje u Senatu treba da počne 8. februara, pošto su se demokrate i republikanci dogovorili da proces - na kratko - odlože kako bi se članovima Predstavničkog doma koji će imati ulogu tužilaca, i timu za Trumpovu odbranu, dalo vrijeme da se pripreme. Dodatno vrijeme će, takođe, omogućiti Senatu da potvrdi neke od kandidata predsjednika Joe Bidena za pozicije u njegovom kabinetu.

Da bi se Trump osudio potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Budući da je to tijelo politički potpuno podijeljeno, sa 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca bi moralo da se okrene protiv Trumpa za presudu "kriv", pod uslovom da sve demokrate, kao blok, glasaju protiv bivšeg predsjednika.

Ukoliko bude osuđen, održalo bi se odvojeno glasanje u kojm je potrebna prosta većina da se Trumpu zabrani da se ikada ponovo kandiduje za položaj na federalnom nivou.

Trump je jedini predsjednik u 245 godina dugoj istoriji Sjedinjenih Država koji je opozvan dva puta. Predstavnički dom ga je opozvao krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao da primora Ukrajinu da pronađe kompromitujuće informacije o Bidenu uoči novembarskih izbora, ali ga je Senat oslobodio prošlog februara.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer, u nedjelju je istakao da će cijeli proces teći relativno brzo.

"Svi želimo da ovo užasno poglavlje američke istorije stavimo iza sebe. Ali guranje pod tepih neće donijeti izliječenje. Jedini način da dođemo do izliječenja i oporavka jeste da postoji stvarno pozivanje na odgovornost, što ovo suđenje i predstavlja", rekao je on.

Izvjestan broj republikanaca, među kojima i lider manjine u Senatu Mitch McConnell​, osudio je nasilje 6. januara, i kritikovali su Trumpa, koji je pozvao pristalice da marširaju do Capitola da bi se borili za njega i suočili sa članovima Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu na pretresu o potvrdi Bidenove pobjede na izborima.

Republikanski senator Marco Rubio izjavio je u programu "Fox News Sunday" da se, iako vjeruje da Trump "snosi odgovornost za dio onoga što se dogodilo", protivi suđenju u Senatu.

"Samo ćemo se vratiti direktno u ono isto stanje u kojem smo bili proteklih pet godina i suđenje će biti loše za zemlju. Zaista", rekao je Rubio i dodao: "Ovo nije krivično suđenje. To je politički proces koji bi dolio ulje na vatru podjela koje su paralisale zemlju".

Senator Mitt Romney​, koji je bio jedini republikanac koji je glasao (po jednoj od dvije tačke optužnice) da se osudi Trump na prvom suđenju za opoziv, izrazio je podršku novom suđenju Trumpu.

"Vjerujem da je podsticanje pobune prestup koji zaslužuje opoziv", izjavio je za CNN i upitao: "Ako to nije, šta jeste".

Romney kaže da vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

U neredima je stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko osam stotina, prema zvaničnicima - upale su u zgradu, demolirale neke kancelarije članova Kongresa i tukle se sa policijom dok nije uspostavljen red. U ranim satima 7. januara, zakonodavci su proglasili Bidena pobjednikom izbora.

Na mitingu prije nego što su stotine njegovih pristalice prošetale 16 blokova do Capitola, Trump je ponovio neosnovane žalbe koje je iznosio nedjeljama, da su izbori ukradeni pomoću manipulacija u brojanju glasova i lažnih glasačkih listića, uprkos tome što je izgubio 60 sudskih žalbi na ishod izbora.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", ističe Romney.

Jedna od demokrata u Predstavničkom domu - menadžera za opoziv - koji će izložiti slučaj protiv Trumpa pred Senatom Madeleine Dean izjavila je za CNN da će njihov slučaj biti "izuzetno ubjedljiv" i osporiti "veliku laž" da je Trump zbog prevare izgubio izbore.

Ona je Trumpovo podsticanje pobune nazvala "užasnim zločinom".

"Američka javnost je vidjela šta se dogodilo. ​To je bio strašan momenat, koji je predsjednik podstakao. Ne može da ne odgovara zbog toga", ocijenila je Dean.

Predsjednik Donald Trump tada nije bio u Bijeloj kući jer vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi.

Zvaničnici Tajne službe primili su u subotu dojavu od lokalnih vlasti da suicidalna osoba možda putuje u Washington iz Indiane, a automobil te osobe pronađen je blizini od Bijele kuće, stoji u priopćenju.

Muškarac je mahao vatrenim oružjem dok su mu policajci prilazili, a Tajna služba je otvorila vatru malo nakon ponoći po lokalnom vremenu.

Muškarac je prebačen u područnu bolnicu i nije poznato njegovo stanje, navodi se u priopćenju, dodajući da nije bilo ozlijeđenih među osobljem Tajne službe.

Tokom godina dogodio se niz incidenata koji su uključivali naoružane muškarce koje su ustrijelili službenici sigurnosti kod ili u blizini Bijele kuće, uključujući incident iz 2016. kada je čovjek mahao pištoljem na sigurnosnim vratima Bijele kuće.

Godine 2023. godine, 20-godišnji indijski imigrant po imenu Sai Varshith Kandula neuspješno je pokušao probiti zaštitne barijere Bijele kuće u unajmljenom kamionu.

Sam Trump za dlaku je preživio atentat u julu, kada je naoružani muškarac pucao na njega tokom skupa u Butleru u Pennsylvaniji, pogodivši ga u uho.

Od kada je preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je američku vojnu pomoć Ukrajini, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.

Optužio je Zelenskog da nije ozbiljan u pogledu postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije tri godine i zauzela oko 20 posto njene teritorije.

"Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krene brzo i efikasno", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Zelenski je rekao da će sljedeće sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i da će ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici nakon sastanka s prijestolonasljednikom Mohamedom Bin Salmanom u ponedjeljak ostati na sastanku u utorak sa američkim timom.

"Sa naše strane, mi smo u potpunosti posvećeni konstruktivnom dijalogu i nadamo se da ćemo razgovarati i usaglasiti potrebne odluke i korake", rekao je on.

U februaru, Rijad je bio domaćin sastanka između američkih i ruskih zvaničnika na razgovorima o načinima za zaustavljanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Ukrajina nije bila uključena u te razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među njenim evropskim saveznicima.

Zelenski se susreo s Trumpom u Bijeloj kući 28. februara, ali je taj susret postao žestok kada su se sukobili pred svjetskim medijima zbog mirovnih poteza.

U intervjuu za Fox Business, Trump je rekao: "Postoje dva načina na koji se Iran može nositi: vojno ili sklapanjem dogovora" kako bi se spriječilo Teheran da nabavi nuklearno oružje.

Na sastanku s visokim iranskim zvaničnicima, Khamenei je rekao da je cilj Washingtona "nametnuti vlastita očekivanja", prenijeli su iranski državni mediji.

"Insistiranje nekih vlada koje maltretiraju na pregovorima nije da se riješe pitanja. ... Razgovori za njih su put do novih zahtjeva, ne radi se samo o iranskom nuklearnom pitanju. ... Iran definitivno neće prihvatiti njihova očekivanja", rekao je Khamenei, bez direktnog spominjanja Trumpa.

Kao odgovor na Khameneijeve komentare, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes ponovio je gotovo od riječi do riječi Trumpove riječi o vojnoj akciji ili sklapanjem dogovora.

"Nadamo se da će Iranski režim svoje ljude i najbolje interese staviti ispred terora", rekao je Hughes u saopćenju.

Izražavajući otvorenost za sporazum s Teheranom, Trump je ponovo pokrenuo kampanju "maksimalnog pritiska" koja je primjenjivana tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata kako bi se Iran izolirao od globalne ekonomije i doveo njegov izvoz nafte na nulu.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je povukao Sjedinjene Države iz značajnog sporazuma između Irana i velikih sila koji je postavio stroga ograničenja na nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon što se Trump povukao 2018. i ponovno uveo sankcije, Iran je prekršio i daleko premašio ta ograničenja.

Šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi rekao je da diplomatiji istječe vrijeme za nametanje novih ograničenja na aktivnosti Irana, dok Teheran nastavlja ubrzavati svoje obogaćivanje urana gotovo do razine oružja.

Teheran kaže da je njegov nuklearni rad isključivo u miroljubive svrhe.

Khamenei, koji ima posljednju riječ o ključnim politikama Irana, rekao je kako "ne postoji drugi način da se suprotstavimo prisili i maltretiranju".

"Oni iznose nove zahtjeve koje Iran sigurno neće prihvatiti, poput naših odbrambenih sposobnosti, dometa projektila i međunarodnog utjecaja", citiran je.

Iako Teheran kaže da je njegov program balističkih projektila isključivo odbrambeni, na Zapadu ga se vidi kao destabilizirajući čimbenik na nestabilnom Bliskom istoku opterećenom sukobima.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da su "ogromne carine" koje Kanada nameće na američke mliječne i drvne proizvode onemogućavale SAD da prodaju svoje proizvode u Kanadi. Rekao je da će, osim ako Kanada ne pristane da odustane, nametnuti istu carinu Kanadi.

Trump je u četvrtak odgodio za četiri sedmice svoje nove carine od 25 posto na većinu meksičkog i kanadskog izvoza u Sjedinjene Države. Rekao je da je odgodio meksičke tarife nakon što je direktno čuo od meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum koja je rekla da je njena vlada pomogla u obuzdavanju priliva migranata i smrtonosnog opioidnog fentanila u SAD.

Dan ranije, Trump je objavio da pauzira carine na uvoz vozila iz dvije zemlje nakon što su tri najveća američka proizvođača automobila izjavila da će carine imati ozbiljan finansijski uticaj na njih.

Trump je u petak rekao: "Indija nam naplaćuje ogromne carine" i da SAD ne mogu ništa prodati Indiji. Ministarstvo vanjskih poslova Indije objavilo je u petak, međutim, da radi na bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji će "smanjiti carinske i necarinske barijere i produbiti integraciju lanca snabdijevanja između dvije zemlje".

"Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i domaći mir, možemo živjeti zajedno", rekao je Sharaa, privremeni predsjednik, dok su sukobi trajali između snaga povezanih s novim islamističkim vladarima i boraca iz Assadove alavitske sekte.

"Budite uvjereni u Siriji, ova zemlja ima karakteristike za opstanak", rekao je Sharaa. "Ono što se trenutno dešava u Siriji je u okviru očekivanih izazova."

Sirijski sigurnosni izvori rekli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem odanom Assadu nakon koordiniranih napada i zasjeda.

Napadi su prerasli u ubistva iz osvete kada su se hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih lidera iz cijele zemlje spustile u obalna područja da podrže opkoljene snage nove administracije.

Sukobi su nastavljeni tokom noći u nekoliko gradova, rekao je sirijski sigurnosni izvor Reutersu u nedjelju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, saopćila je u subotu da dvodnevne borbe u obalnoj regiji Mediterana predstavljaju jedno od najgorih nasilja u 13-godišnjem građanskom sukobu.

Broj poginulih u dvodnevnim sukobima između sirijskih snaga sigurnosti i lojalista svrgnutog predsjednika Bashara Assada, te ubistvima iz osvete koja su uslijedila popeo se na više od 1.000, objavila je u subotu grupa za praćenje rata.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da je pored 745 ubijenih civila, uglavnom u pucnjavi iz neposredne blizine, ubijeno 125 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga i 148 militanata iz oružanih grupa povezanih s Assadom.