Predsjednica RS Željka Cvijanović je kazala da su učesnici sastanka saglasni da je neophodna hitna sjednica Skupštine RS na kojoj će se raspravljati o ovim pitanjima, tj. odlukama Ustavnog suda BiH koje su do sada, kako je rečeno, 'dubinski zadirale u identitet Republike Srpske, ali sada vidimo i određena teritorijalna pitanja'.
Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je proglasio neustavnim Zakon o poljoprivrednom zemljištu entiteta Republika Srpska, bila je tema današnjeg sastanka zvaničnika RS, pojedinih institucija i predstavnika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u tom bh. entitetu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. februara odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019.
Odlukom, donesenom na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH je osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.
Članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.
"Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine", saopšteno je iz ovog suda.
Član Predjsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik nazvao je odluku Ustavnog suda BiH o knjiženju poljoprivrednog zemljišta na državu BiH "državnim udarom", jer, kako je rekao, "predstavlja napad na teritorijalnu organizaciju", prema kojoj Republici Srpskoj pripada 49 odsto, a Federaciji BiH 51 odsto teritorije.
Dodik je naveo da teritorija pripada entitetima, ističući i Aneks dva Dejtonskog sporazuma, koji govori o međuentitetskoj liniji, dok spoljna linija predstavlja međunarodno priznatu granicu BiH.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u ponedjeljak (10. februara) je ocijenilo kako je Ustavni sud BiH iz "čisto političkih razloga donio odluku kojom je proglasio neustavnim član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske", navedeno je u saopštenju za javnost.
"Bosna i Hercegovina po Ustavu BiH nema svoju imovinu, nego imovina pripada entitetima, osim ako su se u određenom slučaju o tome usaglasili entiteti. Ustav BiH ni u jednom dijelu ne daju izričito pravo BiH, niti daje nadležnost bilo kom organu BiH da kroz zakonodavnu ili drugu normativnu aktivnost reguliše imovinska prava na poljoprivrednom zemljištu", saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Kako navode, iz odredbi Ustava Republike Srpske, ustavni osnov za donošenje navedenog Zakona, jasno proizilazi da "ovaj entitet ima nadležnost za donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno ima nadležnost da reguliše sva pitanja koja su od značaja za poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, pa i pitanje svojine na poljoprivrednom zemljištu".
Mediji su prenijeli i stav američke u ambasade u BiH. Iz Ambasade kažu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine konačni autoritet koji određuje šta Ustav Bosne i Hercegovine propisuje, a šta ne propisuje, te pozivaju sve zvaničnike da poštuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Današnji potez političara iz Republike Srpske komentarisao je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, rekavši da su Ustavni sud BiH, kao i strane sudije dio Dejtonskog sporazuma, prenosi N1.
''Svi oni koji najavljuju blokade rada institucija države Bosne i Hercegovine, morali bi biti svjesni da je to udar na Dejtonski mirovni sporazum. Time dovode u pitanje mir i stabilnost i neminovno vode prestanku važenja Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Džaferović, dodavši da je krajnje vrijeme za djelovanje pravosudnih institucija i međunarodne zajednice.
Analitičarka Tanja Topić rekla je za Radio Slobodna Evropa da je zanimljiva formulacija u odluci da predstavnici iz Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka u institucijama Bosne i Hercegovine. Treba vidjeti, ističe Topić, da li će taj pristup biti selektivan u onom trenutku kada se budu donosile odluke koje se tiču i koje su značajne političkim akterima iz Republike Srpske.
"Mislim da se opet vraćamo u jedno stanje koje smo preživljavali nekoliko puta. Zapravo se pokazuje da se u izbornoj godini otvaraju ona pitanja oko kojih se bildaju nacionalni mišići, gdje se zapravo pokazuje i da novoformirana vlast na nivou države Bosne i Hercegovine nema ni najmanji zajednički imenitelj oko kojeg bi se, zapravo, mogla postići saglasnost. Čini mi se da ovom odlukom, akteri iz Republike Srpske nikako neće ponukati ostale političke aktere ili partnere na nivou države Bosne i Hercegovine da se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, tako da se postavlja pitanje šta će biti sljedeći kamen spoticanja, odnosno ono pitanje oko kojeg će se ponovno podizati tenzije unutar Bosne i Hercegovine", kaže Topić.
