Pred UN-om su teška vremena dok se SAD povlače iz međunarodnih obveza, uključujući svoje članstvo u WHO.
„To je bilo 18% budžeta u 2023. I kao što sam rekao, SAD su najveći pojedinačni donator”, rekao je Tarik Jašarević, glasnogovrnik u WHO.
U ponedjeljak, prvog dana na funkciji, predsjednik Donald Trump potpisao je različite izvršne naredbe, uključujući i onu o izlasku SAD iz Pariskog sporazuma UN-a, međunarodnog klimatskog sporazuma.
„Sjedinjene Države neće sabotirati našu vlastitu industriju dok Kina nekažnjeno zagađuje”, rekao je Trump.
SAD su najveći svjetski proizvođač fosilnih goriva koja uzrokuju globalno zagrijavanje. Također je najveći finansijski podržavalac UN-a.
Na saslušanju za potvrđivanje u Senatu u utorak, Trumpova kandidatkinja za ambasadoricu UN-a Elise Stefanik, rekla je da su dječija agencija UNICEF i Svjetski program za hranu djelotvorne agencije UN-a.
Međutim, sredstva za druge će biti smanjena, uključujući UNRWA, agenciju koja pomaže palestinskim izbjeglicama.
„Naši porezni dolari ne bi trebali biti saučesnici u podržavanju subjekata koji su u suprotnosti s američkim interesima, antisemitski ili uključeni u prijevaru, korupciju ili terorizam”, rekla je Stefanik.
Kada je Trump smanjio sredstva za mnoge agencije UN-a 2017. tokom svog prvog mandata, zemlje Evropske unije su to finansijski pojačale. Ali sada su fokusirane na izdatke za odbranu kako bi pomogli Ukrajini da se suprotstavi ruskoj invaziji, dijelom zbog Trumpovog skepticizma prema pomoći Kijevu.
„Sada kada je nova administracija u Sjedinjenim Državama preuzela dužnost, važnije je nego ikada za Evropljane, za naše dvije zemlje, Francusku i Njemačku, da odigraju svoju punu ulogu u konsolidaciji ujedinjene, jake i suverene Evrope”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
U međuvremenu, malo je vjerovatno da će Kina dati više sredstva UN-u.
„Kineski zvaničnici su takođe realni da se njihova zemlja suočava sa nekim ekonomskim preprekama i da nemaju puno novca za bacanje. Dakle, bojim se da nema očiglednog alternativnog finansijera kome bi se UN obratile”, kaže iz Richard Gowan, Međunarodne krizne grupe.
Ovo je drugi put da je Trump povukao SAD iz Pariskog sporazuma iz 2015. godine koji ima za cilj da zadrži globalno zagrijavanje ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo smanjenjem emisija ugljika koji zagrijava planetu.
Trumpov nasljednik 2021, predsjednik Joe Biden, natjerao je SAD da se ponovo pridruže Pariskom sporazumu prvog dana na funkciji.
Analitičari kažu da bi promjena američkih pozicija mogla natjerati druge zemlje da manje ozbiljno shvate svoje klimatske obaveze.
„Ako imamo manje smanjenje emisija u Kini, ili manje smanjenje emisija u drugim zemljama svijeta, te će zemlje, ne uspijevajući smanjiti emisije djelomično odražavajući primjer SAD-a, stvoriti štetu koja će utjecati na američku ekonomiju. Štete su globalne”, kaže Sheila Olmstead, profesorica na Univerzitetu Cornell koja proučava ekonomske dimenzije ekoloških politika.
Klimatski aktivisti protestirali su protiv Trumpove odluke. Kada povlačenje stupi na snagu sljedeće godine, SAD će se pridružiti Iranu, Libiji i Jemenu kao jedine zemlje UN-a koje nisu dio klimatskog sporazuma.
