Izdvojeno
Procesuiranje korupcije na državnom pravosudnom nivou u 2020. godini
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od početka 2020. godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopštenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.
Tužilaštvo je tek u decembru zbog koruptivnih krivičnih djela podiglo optužnicu protiv premijera i ministra u Vladi Federacije BiH, sadašnjeg i bivšeg ministra sigurnosti BiH, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije te aktera afere “Potkivanje”.
Ostale optužnice Tužilaštva podignute su protiv nogometnih sudaca u Prvoj ligi Federacije, graničnih policajaca i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, kao i državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao dar od 150 KM kako bi olakšao pasošku kontrolu svom poznaniku.
Ove godine Tužilaštvo BiH podiglo je jednu optužnicu više ali protiv manje osoba za korupciju nego 2019. godine kada je podignuto ukupno 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela. Najviše optuženih su bili carinici Uprave za indirektno oporezvanje (UIO). Po jedna optužnica odnosila se na pripadnika SIPA-e i Oružanih snaga, a optužen je i bivši ministar sigurnosti Dragan Mektić, njegov šef kabineta te pomoćnik ministra.
Pravni stručnjaci sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) smatraju da se na državnom nivou ne procesuira korupcija koja se odnosi na privatizacije i koja je ušla u sistem obrazovanja, školstva, zdravstva te da Tužilaštvo BiH svoje resurse fokusira na laganije predmete koje je lako dokazati.
Rad Tužilaštva BiH na koruptivnim predmetima advokat Ragib Hadžić ocjenjuje kao “kap od kapi u moru” te smatra da se radi o selektivnom pristupu podizanja optužnica i da tužioci koji su zaduženi za predmete korupcije ne pokazuju vlastitu inicijativu u pokretanju istraga.
“To je zamazivanje očiju javnosti da se stekne utisak da oni nešto rade i zato grebu po površini, nađu nešto malo ‘žrtvenih jagnjadi’ i onda bombastično najave da je podignuta optužnica protiv carinika ili graničnog policajca što je primio 20 ili 50 maraka. To bi bilo smiješno da nije žalosno”, naglašava Hadžić.
Profesor prava Goran Šimić kaže da je važno pratiti odnos broja tužilaca i optužnica za korupciju na državnom nivou.
“Mi građani debelo plaćamo tužioce Tužilaštva BiH, a rezultat toga je da tužilac tokom godine ne podigne nijednu optužnicu za korupciju ili ne donese nijednu tužilačku odluku. Tužilac ne radi za sebe, ne radi u svom vlastitom, već u interesu građana BiH koji ga plaćaju. Stiče se utisak da tužioci ne žele biti nezavisni, oni žele biti nedodirljivi i to je problem. Ako nema rezultata, hoću da kao građanin vršim pritisak na tužioca da radi svoj posao”, naglašava Šimić.
Kvalitet optužnica, prema njegovim riječima, treba gledati po presudama koje donosi Sud BiH jer je od broja optužnica koje podigne Tužilaštvo važnije koliko će ih završiti pravosnažnom osuđujućom presudom.
Niska stopa osuđujućih presuda
Sud BiH je od početka 2020. godine za koruptivna djela izrekao presude u sedam predmeta, od kojih je pet pravosnažno, među kojima su i četiri donesene po sporazumu o priznanju krivnje. Pravosnažno je osuđeno sedam osoba na ukupno sedam godina i pet mjeseci zatvora te oko 33.000 KM novčane kazne, dok je oduzeta imovinska korist u iznosu većem od 2.200 eura. Među osuđenima su carinici UIO-a i granični policajci koji su se teretili za primanje dara i druga koruptivna djela.
Državni sud je u 2020. godini prvostepenom presudom osudio tužioca Tužilaštva BiH Božu Mihajlovića na pet godina zatvora zbog nesavjesnog rada u službi, ali je Apelaciono vijeće nedavno ukinulo ovu presudu i odlučilo da se predmet prenese Općinskom sudu u Sarajevu.
U Misiji OSCE-a u BiH kažu da su u svom najnovijem izvještaju, zasnovanom na sistematskom praćenju procesuiranja predmeta korupcije pred pravosuđem u BiH, pod nazivom “Sindrom nekažnjivosti”, utvrdili pad broja novih optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa, koje su tužilaštva u BiH podigla u 2019. godini.
Osim manjeg broja optužnica, ovaj izvještaj navodi da je općenito pala stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije u sudovima u cijeloj BiH.
“Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH izaziva ozbiljnu zabrinutost, pogotovo kada se poredi sa stopom u predmetima korupcije uopšte, koja je u ovom periodu bila relativno visoka i stabilna”, stoji u izvještaju.
U Delegaciji Evropske unije u BiH pozivaju da je krajnje vrijeme da se provedu preporuke iz izvještaja stručnjaka koje se odnose na temeljitu reviziju neuspjelih predmeta radi utvrđivanja sistemskih problema i izradu akcionog plana za popravljanje stanja uz stroge vremenske rokove.
U izvještaju se, između ostalog, navodi kako su istrage u predmetima korupcije u pravilu ograničenog opsega, a povrat ili oduzimanje nezakonitog bogatstva stečenog djelima korupcije i povezanim djelima nije adekvatan.
“Kao što je navedeno u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2020. godinu, napori na postizanju rezultata u proaktivnim istragama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama za korupciju su i dalje nedovoljni. Naročito je nedovoljan napredak u predmetima na visokom nivou, koji je potrebno ozbiljno pojačati”, kazali su iz Delegacije EU u BiH.
Na državnom nivou se procesuiraju sitniji slučajevi korupcije dok bi bilo potrebno da se u ovim predmetima trajno oduzme značajna imovinska korist za šta su potrebne pravosnažne presude u većim predmetima, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) u BiH.
“U prethodnom periodu smo vidjeli predmete koji se odnose na sitnu korupciju zaposlenih u institucijama BiH kojim se Tužilaštvo pohvalilo, dok su ostali predmeti mahom birani na osnovu političkih odnosa i obračuna, te se zvaničnici na višim nivoima procesuiraju samo ako se procijeni da je to politički podobno ili ukoliko se sa nekim treba obračunati, i već godinama je izrazito vidljiv selektivan pristup”, kaže Korajlić.
Optužnice i istrage prečesto se podudaraju s objavljivanjem negativnih izvještaja o pravosuđu, obilježavanjem međunarodnih dana borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala ili velikim aferama koje otkrije istraživačko novinarstvo, smatra Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo.
“U konačnici, rezultati takvih aktivnosti su porazni, jer rezultata u procesuiranju takozvanog krupnog kriminala i korupcije odnosno visokih dužnosnika nažalost nema i sudska statistika bilježi revnosno procesuiranje ‘malih’ ljudi, odnosno slučajeva primanja mita na graničnim prelazima i tokom carinskih procedura”, pojašnjava Miraščija.
Javnost nikako ne vidi rezultate borbe protiv visoke korupcije, smatra Stefan Blagić iz organizacije “Restart Srpska”, jer pravosuđe nema snagu da se sa njom obračuna, pogotovo sa političkom korupcijom.
“Ako se gledaju zvanični izvještaji Tužilaštva, izgleda da u BiH cvjeta med i mlijeko, da je sve super, da korupcije gotovo i nema. A znamo da je realnost potpuno drugačija i moguće da se u zadnjem mjesecu godine podigne polovina optužnica iz razloga što se izvršio pritisak na pravosuđe u BiH”, dodaje on.
Podizanje optužnica u decembru
Četiri od pet optužnica Tužilaštva BiH kojima su obuhvaćeni zvaničnici, podignute su tokom posljednjeg mjeseca 2020. godine.
Nakon višemjesečne istrage je podignuta optužnica u predmetu “Respiratori” koja premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića, ministricu finasija i zamjenika premijera Jelku Miličević, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i direktora pravnog lica “F. H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića, između ostalog, tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, krivotvorenje isprava i nesavjestan rad u službi.
Njima se optužnicom stavlja na teret nabavka 100 komada respiratora u vrijednosti od 10.5 miliona KM iz Kine, te zaštitne opreme u vrijednosti od 2.9 miliona KM za potrebe borbe protiv koronavirusa u Federaciji BiH u vrijeme neposredno nakon proglašenja stanja nesreće.
Iz Tužilaštva nisu naveli tačan iznos za koji smatraju da je oštećen budžet niti tačnu pribavljenu imovinsku korist.
Protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića su podignute dvije optužnice, te se u jednoj skupa sa Muhamedom Pekićem, rukovodiocem Odsjeka za cyber sigurnost u OSA-i, terete da su zloupotrijebili svoj službeni položaj, kao i resurse i kapacitete OSA-e, u svrhe privatnih i ličnih interesa kako bi došli do fotografija i informacija o pošiljatelju anonimne krivične prijave protiv direktora OSA-e, dok se u drugoj u kojoj je, osim njega, optužen ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić i Muriz Druškić, terete za zloupotrebe u vezi sa nezakonitim imenovanjem i sudjelovanjem u Komisiji za drugostepeno rješavanje postupka sigurnosnih provjera za policijske i državne službenike.
Tokom decembra je podignuta optužnica za primanje i davanje dara protiv Marka Pandže i Nermina Aleševića, aktera afere “Potkivanje”, u vezi sa snimkom objavljenim na internetu na kome se, osim osumnjičenih, pojavljuje i Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Optužnica je podignuta i protiv nakadašnjeg ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, koji se tereti da je tokom 2011. i 2012. omogućio Adnanu Bektiću sticanje nezakonite imovinske koristi prema ugovoru o djelu i isplati dnevnica u ukupnom iznosu od 15.680 KM.
Predmet “Respiratori” Tužilaštvo BiH je sredinom maja 2020. preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.
Sagovornici BIRN-a BiH smatraju da je Tužilaštvo BiH na isti način moglo od Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske preuzeti istragu o kupovini “Pokretne bolnice” koju je Vlada RS-a platila 3,6 miliona KM, jer se i u ovom slučaju, kao kod “Respiratora”, pojavljuju elementi prekograničnog kriminala.
“Tužilaštvo je pokazalo potpuno nekonzistentan pristup postupanja po predmetima. Pojedini predmeti po kojima su postupala druga tužilaštva se preuzimaju tamo gdje postoji interes i gdje se želi na neki način osigurati kontrola nad istragom i procesom, dok se za druge za koje ne postoji interes da se procesuiraju proglašavaju nenadležnim, a tumači se sve u odnosu na to ko su potencijalni počinioci”, ističe Korajlić.
Advokat Josip Muselimović mišljenja je da su u tužilaštvima na funkcijama ljudi koji nemaju dovoljno iskustva za rad na tako složenim djelima visoke korupcije.
“Društvo je u sferi kriminaliteta dosegnulo dno kada imamo ozbiljne pokazatelje da se koruptivna mreža spustila do nositelja najvećih pravosudnih funkcija, jer imamo tužitelje protiv kojih se vode kazneni postupci”, kaže on.
See all News Updates of the Day
SAD će ublažiti ograničenja za pružanje pomoći Siriji dok sankcije ostaju, kažu izvori
SAD se spremaju da ublaže ograničenja za pružanje humanitarne pomoći i drugih osnovnih usluga Siriji uz zadržavanje strogog režima sankcija, rekli su Reutersu ljudi upućeni u to pitanje.
Odluka odlazeće Bidenove administracije će poslati signal dobre volje novim islamističkim vladarima Sirije.
Cilj je utrti put za poboljšanje životnih uslova u ratom razorenoj zemlji uz zadržavanje uticaja SAD na mjestu.
Glasnogovornik američkog Ministarstva finansija nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Američki zvaničnici sastali su se nekoliko puta s članovima vladajuće administracije, predvođene bivšim ogrankom Al Qaide Hayat Tahrir al-Shamom (HTS), otkako je munjevita ofanziva pobunjenika donijela iznenadni kraj vladavine porodice Assad.
HTS, frakcija koja je predvodila napredovanje, odrekla se svojih veza s Al Qaidom i borila se protiv grupe, ali SAD i dalje označava HTS kao teroristički entitet.
Washington želi vidjeti kako HTS sarađuje na prioritetima kao što su borba protiv terorizma i formiranje vlade koja uključuje sve Sirijce.
Wall Street Journal je izvijestio da je Bidenova administracija odobrila ublažavanje ograničenja pomoći tokom vikenda, rekavši da taj potez daje ovlaštenje Ministarstvu finansija da izdaje izuzeće grupama za pomoć i kompanijama koje pružaju osnovne potrepštine kao što su voda, struja i druge humanitarne potrepštine.
Bivši američki predsjednici teško su mogli napraviti rezove u vladi
Novoizabrani predsjednik Donald Trump želi smanjiti državnu potrošnju. Predložena savjetodavna komisija pod nazivom Odjeljenje za vladinu efikasnost vodit će te napore. Kako izvještava novinara Glasa Amerike Dora Mekouar, američki lideri pokušavaju smanjiti ulogu vlade gotovo od samog početka.
Milijarder Elon Musk želi smanjiti federalnu potrošnju za dvije hiljade milijardi dolara. On će biti kopredsjedavajući Odjeljenja za vladinu efikasnost, predložene predsjedničke savjetodavne komisije Donalda Trumpa.
Ovo nije prvi put da se američka administracija obavezala da će smanjiti vladine troškove.
„Predsjednici su, na ovaj ili onaj način, govorili o rezovima ili smanjenju uloge vlade od osnivanja republike”, kaže Justin Vaughn, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Coastal Carolina u Južnoj Karolini.
Počelo je s trećim predsjednikom Amerike, Thomasom Jeffersonom, početkom 1800-ih. Jefferson je ukinuo neke vojne i državne poslove, privremeno smanjivši troškove.
1930-tih, Franklin Roosevelt proširio je saveznu radnu snagu kako bi se nosio s Velikom depresijom. Rooseveltov „New Deal” zaposlio je milione ljudi, pružajući pomoć siromašnima dok je istovremeno stimulirao ekonomiju. Poslovi su prestali kad je kriza prošla.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ronald Reagan je formirao Grace komisiju, tražeći od grupe od oko 150 poslovnih lidera da pronađu načine da eliminišu neefikasnost.
„Predsjednik Reagan zatražio je od Grace komisije da promatra vladu s pogledom na to da ona funkcionira više kao biznis”, rekao je Tom Schatz, predsjednik grupe „Građani protiv državnog rasipanja”.
Ali web stranica Predsjedničke biblioteke Ronalda Reagana kaže: „Većina preporuka, posebno onih koje zahtijevaju propise od Kongresa, nikada nije provedena”.
Ipak, neki historičari kažu da je Reagan uspio pomjeriti nacionalne razgovore u korist manje uloge savezne vlade u rješavanju javnih problema.
„Bila je to temeljna promjena u odnosu na, znate, prethodno stoljeće, zapravo, proširenje uloge vlade u društvu”, kaže Vaughn.
Tokom 1990-ih, Bill Clinton je radio na skraćivanju oko 300.000 federalnih radnih mjesta, uglavnom putem penzionisanja i eksternalizacije usluga.
„Svakako jedna od značajnijih administracija u smislu smanjenja uloge vlade u modernoj eri”, kaže Vaughn.
Tokom svog prvog mandata, Donald Trump je naredio federalno zamrzavanje zapošljavanja i druga smanjenja. Sada želi da njegov Odjel za vladinu efikasnost završi posao. Neki dovode u pitanje mudrost poslovnog pristupa vođenja vlade.
„Kada ste vlada, odgovorni ste ljudima. I vaš cilj nije da zaradite novac. Vaš cilj je pružiti usluge i braniti naciju”, kaže historičar James Grossman, koji je izvršni direktor Američkog istorijskog udruženja. „U privatnom sektoru ima puno prevara i rasipanja, tako da nisam siguran da su poslovni ljudi nužno najbolji ljudi koji čak mogu otkriti prevaru i rasipništvo.”
U mnogim slučajevima Kongres se mora složiti prije bilo kakvih rezova.
Trumpovi glavni bliskoistočni saradnici imaju bliske lične veze s njim, poslovno iskustvo
Za Bliski istok, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odabrao je za savjetnike dvojicu biznismena s kojima dijeli bliske lične veze.
Trump je izabrao dugogodišnjeg prijatelja Stevena Witkoffa za svog novog specijalnog izaslanika za Bliski istok. Njujorški investitor u nekretnine redovno je vodio kampanju za Trumpov reizbor.
Taj blizak odnos pomoći će Witkoffu u regionu, kaže analitičarka za nacionalnu sigurnost Allison McManus.
„S obzirom da Witkoff mora da putuje, da se sastaje sa stranim kolegama, šefovima država, na ministarskom nivou, on će moći da donese tu vrstu utjecaja sa sobom, da je neko ko govori u ime predsjednika, ko će imati takvu vrstu autoriteta u tim okruženjima”, rekla je ona.
U Kataru prošlog maja, Witkoff je pohvalio zaljevsku državu za diversifikaciju svog ekonomskog rasta kroz saradnju vlade i privatnog sektora.
„Osjećam to u Kataru. Mislim da su očigledno imali ekonomiju koja je bila mnogo više okrenuta petrohemiji i prirodnom gasu i sličnim stvarima. Oni se šire. Turizam je u porastu. Hoteli ovdje su veličanstveni. Ko se ne bi vratio ovome u ovom regionu?”, rekao je Witkoff.
Stručnjaci napominju da će Witkoff možda morati da se odrekne nekih ugovora o nekretninama sa zaljevskim državama kako bi se povinovao američkim zakonima protiv sukoba interesa.
„To je apsolutno nešto što je velika briga, budući da vidimo neke od ovih osoba iz poslovne zajednice u ulogama u kojima bi se mogli lično obogatiti u pregovaračkim uslovima koji bi mogli biti povoljniji za određene zemlje, poput zemalja Zaljeva, kao i što bi to moglo značiti u smislu njihovog prioritiziranja, opet, interesa”, kaže McManus.
Massad Boulos služit će kao Trumpov viši savjetnik za arapska i bliskoistočna pitanja. On je svekar Trumpove kćerke Tiffany.
Američko-libanski biznismen također je vodio kampanju za Trumpov reizbor, mobilizirajući arapsko-američke glasače u državi Michigan.
Boulos je izvršni direktor SCOA Nigeria, kompanije koja prodaje kamione i teške strojeve u zapadnoafričkoj državi.
Rođen je u manjinskoj hrišćanskoj porodici u sjevernom libanskom selu Kfar Akka, gdje je njegov otac bio gradonačelnik.
Prošlog oktobra, Boulos je rekao da ga je sukob u regionu spriječio da se vrati u Liban.
„Nisam se vratio u svoju rodnu zemlju, svoju domovinu, mnogo godina zbog ove situacije. Volio bih da se vratim. Volio bih da se moja djeca vrate u Liban. Liban je nekada bio poznat kao Švicarska Bliskog Istoka, a Bejrut je bio Pariz Bliskog Istoka. Želimo da se ovo vrati”, rekao je on.
Veliki izazovi čekaju Trumpov novi bliskoistočni tim. Oni uključuju stalne sukobe Izraela s iranskim opunomoćenicima u Gazi i Jemenu, iranski nuklearni program, haotično izlaženje Sirije iz diktatorske vladavine i nedostižan dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Bidenovi će posjetiti New Orleans, rođake žrtava terorističkog napada
Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden posjetit će u ponedjeljak New Orleans kako bi tugovali sa rođacima 14 ljudi koji su tamo ubijeni i 35 povrijeđenih kada je muškarac u ranim jutarnjim satima novogodisnjeg dana provezao iznajmljeni kamionet velikom brzinom kroz grupu pješaka.
Bidenovi planiraju da se sastanu sa članovima porodica žrtava koje su pregažene kada je osumnjičeni, koga su vlasti identifikovale kao Shamsud-Din Jabbar, 42-godišnji vojni veteran iz Hustona, pojurio niz užurbanu ulicu Bourbon. Policija je smrtno ustrijelila Jabbara nakon što je otvorio vatru na policajce.
Biden, s dvije sedmice preostale na funkciji prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, također se sastaje s istražiteljima koji kažu da je Jabbar djelovao sam u napadu, ali da je bio inspirisan Islamskom državom da izvede teroristički napad.
Federalni istražni biro saopćio je da je Jabbar na društvenim mrežama objavio pet video zapisa u kojima izražava podršku terorističkoj grupi Islamska država, IS, otprilike sat i po prije napada dok su slavljenici u New Orleansu slavili prve sate 2025. godine. Zastava IS-a je pronađeno u zadnjem dijelu kamiona.
Na dan napada, Biden je, govoreći iz predsjedničkog boravka u Camp Davidu u Merilendu, izrazio saučešće porodicama žrtava u nacionalnom obraćanju. "Želim da znate da tugujem s vama", rekao je.
Biden je rekao da su mu istražitelji rekli da je osumnjičeni imao daljinski detonator u svom kamionu koji je trebao aktivirati dvije eksplozivne naprave postavljene u hladnjače za led duž ulice Bourbon.
Predstavnik Mike Turner, predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, ponovio je u nedjelju u emisiji CBS-a "Face the Nation" ranije objavljenu tvrdnju SAD-a da postoje članovi Islamske države i drugih terorističkih organizacija koje unutar Sjedinjenih Država "rade zajedno s ISIS-om s namjerom da naudi Amerikancima.”
"Ne znamo gdje su", rekao je Turner.
Odlazeći šef domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas rekao je za emisiju ABC "Ova sedmica" da je u posljednjih 10 godina došlo do "značajnog porasta" u "domaćem nasilnom ekstremizmu".
“To je veoma težak pejzaž prijetnji”, rekao je Mayorkas. Obećao je nesmetanu tranziciju na Trumpovo imenovanje za novog sekretara za unutrašnju sigurnost, guvernerke Južne Dakote Kristi Noem.
“Razgovarao sam s guvernerkom Noem nekoliko puta, uključujući i na Novu godinu i odmah nakon toga, u vezi s užasnim terorističkim napadom”, rekao je Mayorkas.
"Sadržajno smo razgovarali o mjerama koje poduzimamo, a ja sam nevjerovatno posvećen glatkoj i uspješnoj tranziciji ka guvernerci Noem, ako bude potvrđena za sekretara za unutrašnju sigurnost", rekao je Mayorkas.
Bidenova posjeta Nju Orleansu u ponedjeljak odvija se uz povećane sigurnosne zabrinutosti u Washingtonu dok se Kongres sastaje kako bi potvrdio da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris na izborima u novembru.
Prošlo je četiri godine od dana nakon što su Trumpove pristalice divljale američkim Kapitolom, pljačkajući službenike Kongresa i napadajući službenike za provođenje zakona kako bi blokirali ovjeru Bidenove pobjede nad Trumpom na izborima 2020. godine. Trump je obećao, u roku od nekoliko sati od preuzimanja dužnosti 20. januara, pomilovati mnoge od onih koji su uhapšeni i zatvoreni u napadu 6. januara 2021.
Američki glavni grad u "okruženju povećane prijetnje" nakon novogodišnjih napada
Sigurnosne agencije u Washingtonu i njegovoj okolini dovode pojačanje dok se pripremaju da osiguraju tri događaje visokog profila u glavnom gradu nacije, nakon novogodišnjeg terorističkog napada u New Orleansu i bombaškog napada Cybertruck-om ispred hotela Trump International u Las Vegas.
Prvi događaj dogodit će se u ponedjeljak, kada se Kongres sastane kako bi potvrdio rezultate predsjedničkih izbora četiri godine od dana od nemira na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Druga će biti državna sahrana pokojnog predsjednika Jimmyja Cartera, koja počinje ceremonijom i procesijom u utorak prije nego što se završi u četvrtak.
Posljednji događaj visokog profila održat će se 20. januara, kada će novoizabrani predsjednik Donald Trump biti inaugurisan.
"To se nikada prije nije dogodilo. Imamo tri [nacionalna specijalna sigurnosna događaja] u periodu od 15 dana," rekao je novinarima u petak Matt McCool, specijalni agent američke tajne službe u Washingtonu.
"Ali ono što ću vam reći je da smo fleksibilni. Prilagodljivi smo. Radili smo na ovim događajima, u nekim slučajevima, godinama", rekao je on. "Dakle, bićemo spremni."
Uprkos zabrinutosti koja proizilazi iz napada u New Orleansu i bombaškog napada u Las Vegasu, službenici sigurnosti za sada su uvjereni da će se događaji u Washingtonu odvijati bezbjedno.
"Ne pratimo nikakve vjerodostojne ili specifične prijetnje povezane s ovim događajima", rekao je David Sundberg, pomoćnik direktora FBI-ovog ureda na terenu u Washingtonu.
Agencije za provođenje zakona i sigurnosne agencije, međutim, ne rizikuju, priznajući da grad i region djeluju u okruženju povećane prijetnje.
Tajna služba je u petak saopštila da dovodi agente iz cijele zemlje kako bi povećala broj zaposlenih, koji je već bio najviši u posljednje tri godine.
Policijska uprava Washingtona saopćila je da je u svoje redove dodala skoro 4.000 policajaca iz odjela širom zemlje.
Biro Nacionalne garde glavnog grada potvrdio je da je također odobrio zahtjeve za dodatnu podršku, uključujući obezbjeđivanje 500 gardista za izbornu potvrdu 6. januara i oficira za vezu za državnu sahranu.
Čeka se dodatni zahtjev za 7.800 vojnika i avijatičara Nacionalne garde da pomognu u obezbjeđenju Trumpove inauguracije.
Pojačane sigurnosne mjere, uključujući barijere i ograde, već su podignute u dijelovima Washingtona i oko Kapitola, ali dolazi ih još.
"Mnoštvo vidljivih i nevidljivih sigurnosnih mjera djelovat će u tandemu kako bi se osiguralo da se sveobuhvatan i besprijekoran sigurnosni plan ostvari", rekao je McCool, dodajući da će mjere uključivati upotrebu dronova.
"Tajna služba će koristiti dronove kao dio našeg sveobuhvatnog sigurnosnog plana", rekao je McCool. "Nemojte se uznemiriti ako ih vidite tokom predstojećih događaja ili treninga u danima koji su pred nama."
Gradska policijska uprava saopštila je da će njene pojačane mjere sigurnosti stupiti na snagu od nedjelje, s raspoređivanjem specijalizovanih službenika po gradu kako bi odgovorili na sve vanredne situacije.
Američka policija Capitola, čijih 2.400 službenika i civilnih službenika je odgovorna za zaštitu Kapitola i članova Kongresa, također je rekla da je spremnija za nepredviđene situacije nego prije četiri godine, kada su pobunjenici uznemireni ishodom predsjedničkih izbora 2020. napali Kapitol, primoravajući zakonodavce na bijeg i ranivši policajce.
Oko 1.560 ljudi optuženo je za savezne zločine u neredima. Do sada je oko 979 priznalo krivicu, dok je još 210 osuđeno.
"Glavni grad naše zemlje je spreman da osigura da se zakonodavni proces odvija bez ometanja, a naša vlada će imati miran prijenos vlasti", rekao je šef policije Capitola J. Thomas Manger, napominjući da su snage implementirale više od 100 preporuka datih nakon pobune 2021.
Zvaničnici u Washingtonu se također pripremaju za potencijalne proteste, navodeći da je nekoliko planiranih demonstracija već dobilo potrebne dozvole.
"Posvećeni smo održavanju prava na mirno okupljanje i proteste ovdje u našem gradu", rekla je šefica Metropolitanske policije Pamela Smith.
"Pozdravljamo posjetitelje da dođu i iskuse šta ovaj nevjerovatni grad nudi, ali oni koji namjeravaju nezakonite aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica", rekla je Smith.
„Međutim, kao što sam već rekla, kada imamo posebne događaje, želim da budem vrlo jasna, nećemo tolerisati bilo kakvo nasilje, nerede, uništavanje imovine ili bilo kakvo ponašanje koje ugrožava sigurnost našeg grada."
