Izdvojeno
Sudija Kees van der Weide za BIRN BiH: Odnosi u postupcima protiv Debevca i Tadić alarmirajući
Nizozemski sudija nedavno je kritikovao način na koji Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), gdje je savjetnik već godinu dana, vodi disciplinske postupke protiv nosilaca najviših pravosudnih funkcija u zemlji.
Nakon bloga sudije Keesa van der Weidea koji je izazvao reakcije u pravosudnoj zajednici, u intervjuu za BIRN Bosne i Hercegovine on govori o nedostatku integriteta kod domaćih sudija i tužilaca, lošoj disciplinskoj praksi, izostanku odgovornosti i odgovarajućih kazni.
Godinu dana od kada je postao savjetnik u VSTV-u, nizozemski sudija Van der Weide javno je kritikovao disciplinske postupke protiv predsjednika Državnog suda, glavne državne tužiteljice i člana Vijeća. Na svom blogu na društvenoj mreži LinkedIn, gdje piše o problemima u domaćem pravosuđu, ovaj sudija je iznio mišljenje da nositelji pravosudnih funkcija koji se terete za disciplinske prekršaje, pokazuju tendenciju da se brane u skladu s motom “sve prolazi”, potpuno ignorišući granice pristojnosti koje treba poštovati sudija ili tužilac.
“Generalno, polaganje računa za ponašanje teško da je dio odgovora. Umjesto toga, čini se da je igra ubiti sve na nivou procedure, izbjegavajući što je više moguće da se uđe u ono o čemu se zapravo radi”, naveo je on u autorskom tekstu objašnjavajući da odluke protiv glavne državne tužiteljice i predsjednika Suda BiH pokazuju da u odlukama komisija u VSTV-u ne postoji nikakva usklađenost u sankcionisanju.
“Općenito uočavam ne tako oštre kazne i u slučajevima kada se radi o ne toliko visoko pozicioniranim nosiocima pravosudnih funkcija, pa postoji oklijevanje u izricanju oštrih kazni”, kaže on u razgovoru za BIRN BiH i pojašnjava da sudije i tužioci imaju tendenciju da štite jedni druge.
On je u tekstu naveo kako smatra da su tri odluke VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca (UDT) koje se odnose na Ranka Debevca, glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić i člana Vijeća Mahmuta Švraku “daleko od primjene principa koji uči da visoki nivo nezavisnosti i visoka odgovornost trebaju ići zajedno s visokim kaznama kada se prekrše pravila integriteta”.
“U predmetima protiv predsjednika Suda BiH i protiv člana VSTV-a, komisije pokazuju da nisu voljne (ili sposobne?) biti stroge kada je to potrebno”, zaključio je.
On smatra da se pozicije disciplinskih komisija u predmetima protiv Tadić i Debevca mijenjaju u odnosu na druge nosioce pravosudnih funkcija.
“‘Ja nikad ne znam kako mi možeš naškoditi ili koristiti u budućnosti, pa nećemo onda kvariti naš odnos.’ To je nešto što sam općenito uočio u bosanskohercegovačkom društvu, da što se neko nalazi na višoj funkciji, toliko će drugi biti oprezniji u ophođenju s njim, i to je nešto što može biti i slučaj s disciplinskim odlukama”, kaže on.
Pozadina u slučajevima “Tadić” i “Debevec” jeste slab učinak obje institucije, što su, kako kaže Van der Weide, isticali i drugi, poput Misije OSCE-a i sutkinje Joanne Korner. Ali on kaže da javnost više zanimaju priče o “politici i etničkoj pripadnosti” nego o lošem radu “obje strane, koje odbijaju da razgovaraju jedna s drugom”.
“Nije tajna da postoji lični animozitet između Tadić i Debevca”, kaže Van der Weide.
Kritike disciplinskih postupaka protiv Tadić i Debevca
On je prisustvovao disciplinskim ročištima protiv Tadić i Debevca i analizirao dokaze u ovim nepravosnažno okončanim postupcima. Prvostepenim odlukama Tadić je razriješena dužnosti zbog nekorištenja sistema automatskog upravljanja predmetima i nepoštivanja sigurnosnih protokola, a Debevec je kažnjen javnom opomenom zbog neprijavljivanja imovine u Španiji, sastajanja s direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), kome se u tom trenutku sudilo.
Debevec je disciplinski kažnjen za disciplinske prekršaje “ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije i namjerno davanje lažne, obmanjive i nedovoljne informacije u vezi s bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća”.
On je oslobođen odgovornosti za slanje neprimjerenih poruka državnoj tužiteljici koja je protiv njega provodila istragu.
U svom tekstu Van der Weide je kritikovao odluke članova disciplinskih komisija, ali i ponašanje sudije i tužiteljice.
Kritikujući zahtjeve Tadić za izuzeće članova Drugostepene disciplinske komisije, on ih je nazvao nečuvenim, interpretirajući zahtjev Tadić tako da “bošnjački sudija ne može neovisno odlučivati jer mediji špekuliraju da je njeno (ona je Hrvatica) uklanjanje politički potez bošnjačke zavjere, tako da je on pod pritiskom odlučivati u skladu sa svojom etničkom pripadnošću”.
“Znači li to da sve bošnjačke sudije treba ukloniti ili je možda vrijeme da ova glavna tužiteljica nađe drugu poziciju?”, pita on.
Van der Weide je značajan dio teksta posvetio analizi disciplinskog postupka protiv Debevca, posebno se osvrćući na tačku po kojoj je predsjednik Suda BiH oslobođen – slanje poruka u kome komentariše istragu koju je protiv njega provodila državna tužiteljica.
Za njega je bilo čudno da je tužiteljica kao svjedokinja navela da se nije osjećala zastrašena njegovim porukama i da ga je komisija oslobodila ove tačke tužbe.
Analizirajući tačku optužbe protiv Debevca u vezi sa njegovom imovinom u Španiji, nizozemski sudija kritikovao je odluku disciplinske komisije da zatvori za javnost ovaj dio postupka zbog navodne zaštite privatnosti Debevca.
“Opet dokaz o udaljenosti bosanskog pravosuđa od transparentnosti, koje joj je očajnički potrebno”, naveo je on kritikujući činjenicu da Debevec nije dao nikakve potkrepljujuće dokaze o svom životu u Španiji i kako “promjena vlasništva jednostavno nikada nije upisana u službeni registar u Španiji”.
On je kritikovao i odluke Ureda disciplinskog tužioca u ovom predmetu navodeći da je disciplinski tužilac odlučio da ne optuži Debevca jer nije javno objavio činjenice o svom španskom državljanstvu, kao niti za boravak u Španiji sa uposlenicom Suda, pravdajući to svojim privatnim životom te kako se nisu dogodila nikakva krivična djela. Nizozemski sudija smatra kako ovakva ponašanja krše pravila ponašanja i dostojanstvo koje zahtijeva pozicija predsjednika Državnog suda.
Odlukom da se Debevec kazni javnim upozorenjem, najslabijom mjerom u disciplinskim postupcima, smatra Van der Weide, šalje se loša poruka da se skrivanje imovine ne sankcioniše.
“Blagim kaznama se potvrđuje da iako nije u redu postupanje sudije ili tužioca, ono se ipak toleriše, što stvara ozbiljne posljedice”, smatra ovaj sudija.
Kako dodaje, moguće je da su ponekad disciplinske prijave više lične nego profesionalne prirode i da se njima vode bitke unutar pravosuđa. Korištenje disciplinskih postupaka kao alata za upravljanje, sudija Van der Weide ocjenjuje kao lošu praksu te dodaje kako u ozbiljnijim slučajevima disciplinskih prekršaja izrečene sankcije su dosta blage.
On kaže da “disciplinski sistem cvjeta”, pojašnjavajući zbog čega je to loša stvar s obzirom da se sudije i tužioci “disciplinuju sve vrijeme”, a prijave UDT-u konstantno pristižu.
“Čim je neko nezadovoljan bilo čime, prvi refleks je podnošenje disciplinske prijave, a zatim započinje istraga i često se pretvara u predmete pred komisijom Vijeća. (…) To je hobi koji je široko rasprostranjen”, ističe Van der Weide.
Disciplinski postupci su nešto za čim treba posegnuti nakon što se više ništa drugo ne može uraditi, mišljenja je Van der Weide.
“Glavni tužioci i predsjednici [sudova] trebali bi mnogo bliže upravljati kolegama u svojim institucijama prateći njihov rad i aktivno pružajući podršku kada je to potrebno. Pristojnim upravljanjem spriječit će se mnogo toga što može poći po zlu”, kaže on.
Govoreći o pozivanju na privatnost u disciplinskim predmetima, savjetnik u VSTV-u kaže kako izlaganje javnosti jeste u opisu posla sudija i tužilaca, zato što javnost želi da im se opravda ukazano povjerenje.
“U slučajevima Debevca i Tadić znam da ima dosta oklijevanja i poziva na privatnost, ali kad ste pod vatrom i pod sumnjom, recimo da niste u skladu s pravilima pristojnosti i integriteta, trebali biste biti još otvoreniji, još otvorenije pokazati da nema ništa loše ili barem pokazati šta se dešava, a da zatim nadležni organi daju mišljenje o vama, ali i javnost putem medija. Igraju se skrivača i time podstiču nepovjerenje i način na koji se na njih gleda. Ako sakrijete svoju priču, svi će pomisliti da postoji nešto što treba sakriti, a to je opći stav, ne samo njihov već je široko rasprostranjen”, smatra on.
VSTV bi generalno trebalo da poboljša transparentnost, mišljenja je Van der Weide.
Loše rukovođenje sudovima i tužilaštvima
On također primjećuje kako iza OSCE-a, koji je međunarodni partner koji je određen kao monitor rada suda i disciplinskih postupaka, “nisu bili prisutni ili da nisu bili prisutni često, ili ne više nego što su bili”, što predstavlja “nedostatak koji bi se mogao staviti na tanjir međunarodne zajednice”.
Kako objašnjava, Evropska unija (EU) nema posao nadgledanja, ali kada se predsjednik Državnog suda disciplinski kažnjava, smatra Van der Wiede, “svi bi trebali skočiti” i pokušati naći mjesto na ročištu da čuju šta se dešava.
“Interes medija i međunarodne zajednice prilično je iznenađujuće nizak”, smatra on.
Govoreći o transparentnosti, on kaže da nivo otvorenosti sjednica Vijeća ponekad utiče na ponašanje članova VSTV-a.
“Cijela ova stvar s transparentnošću sa sjednica Vijeća sprečava Vijeće da s vremena na vrijeme uđe u stvarne rasprave jer znaju da ih ‘Veliki brat’ gleda i svaka će riječ biti stavljena na vagu, vagana i objavljena u medijima”, ukazuje on.
Tokom svog rada sudija Van der Weide uočio je da tužilaštva i sudovi u BiH imaju dobronamjerne i obrazovane profesionalce koji rade najbolje što mogu, ali da se mora prihvatiti činjenica da je fokus medija usmjeren na loš rad.
“Što više idemo prema gore, to je slika sve siromašnija. Općenito mogu slobodno reći da sudovi i tužilaštva nisu dobro vođeni”, ističe on te dodaje kako je uočio da su loši rezultati uglavnom posljedica lošeg upravljanja predmetima i lošeg vodstva prema nosiocima pravosudnih funkcija.
Stvaran problem predstavlja politizacija, pogotovo na entitetskom i državnom nivou, naglašava Van der Weide, koji smatra da političari upravljaju mnogim ljudima na visokim položajima i brinu se o časnom predstavljanju “tražeći od ljudi da rade nečasne stvari”. Vrlo često odluke na ovim nivoima donose se na osnovu “balansa moći između etničkih i političkih boja”.
Bosanskohercegovačkom pravosuđu, prema njegovom mišljenju, kako bi izronilo iz stanja u kojem se nalazi, potrebni su ljudi s postratnom historijom, a ne generacije koje su odrastale “u starim jugoslovenskim vremenima”.
U svakom pravosuđu, kako ističe on, treba vremena da se pronađu ljudi koji su zaista kompetentni za vodstvo budući da vođenje organizacije nije za svakoga.
“Ako nađete nekoga, trebali biste biti jako sretni i imenovati ga odmah, a ne svrstati kao ‘broj jedan’ zbog poželjne [političke] boje bez obzira na to što mislite o njihovim mogućnostima”, kaže Van der Weide.
On pojašnjava kako je prilikom sjednica VSTV-a viđao sudije u svojim 70-im godinama koji su dolazili da izlažu programe rada, te smatra “da ovu zemlju ne bi tebali voditi ljudi tih godina”.
Najvažnija stvar koju VSTV može uraditi za pravosuđe jeste “da se emancipuje iz tradicionalnih odnosa koji su bili dominantni”, smatra Van der Weide te pojašnjava kako pravosuđe predstavlja jedan od stubova svake zemlje.
Također navodi da se svaki problem s kojim se zemlja suoči servira pravosuđu.
“Svako veliko pitanje odmah se predstavlja problemom pravosuđa i služi u Sarajevu na pladnju VSTV-u. To je prljava igra, zapravo staviti pravosuđe do krajnje odgovornosti jer mislim da bi se trebalo obratiti onima koji su zaista odgovorni ili odgovorniji. Oni ne bi trebali skretati pažnju sa sebe tako što će se upirati prstom u pravosuđe. Ali onda se i pravosuđe osjeća dužnim da se povinuje i uđe u igru s političarima”, kaže Van der Weide.
Prva stvar koju, prema njegovom mišljenju, VSTV treba uraditi, jeste kloniti se politike.
“To je zapravo tijelo koje bi moglo pokazati da je moguće donošenje drugih odluka, a drugo donošenje odluka znači daleko od podjele zemlje”, kaže on.
Osvrćući se na rad na predmetima zločina, on smatra opravdanom percepciju da se predmeti ratnih zločina ne rješavaju onako kako bi trebalo, ali kaže da se uzroci ponekad nalaze i van BiH.
“Imamo optužene koji se kriju u susjednim zemljama, koje neće da sarađuju s BiH u precesuiranju. Ne možete optužiti bosanskohercegovačko pravosuđe za to. To je izvan njihovih mogućnosti”, kaže Van der Weide, pojašnjavajući da se često radi o političkom pitanju, odnosno o nedostatku volje susjednih zemalja.
Govoreći o izmjenama Zakona o VSTV-u, on objašnjava kako je trenutna situacija takva da će izmjena biti predstavljena Parlamentu BiH i ne zna šta će se dogoditi.
“Ako dobro slušam ljude s kojima blisko surađujem, trebali bismo biti spremni za odbijanje Parlamenta jer su određene stranke izrazile da nisu voljne prihvatiti ove amandmane koji će nas vratiti na početnu tačku donošenja zakona koji treba biti modernizovan”, navodi Van der Weide te dodaje kako strahuje da će se, kada se zakon izmijeni, naći neki drugi razlog zbog kojeg će se odbijati jer nije u skladu s principima koje određene osobe imaju na umu.
Iako je podnošenje imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija veliki zahtjev, Van der Weide smatra da je itekako potrebno s obzirom na stanje u BiH “kako bi se ljudi odvratili od korupcije”.
On zaključuje da je od velikog značaja da se VSTV stalno suočava sa stvarima koje se moraju poboljšati, te da ima veliko povjerenje u predsjednika VSTV-a.
“Jedino što mogu učiniti jeste dati mišljenje o tome šta vidim – šta se radi, a šta ne. I to je jako važno jer i ja osjećam da se to cijeni kao podrška, a ne kao kritika, pa sam zahvalan na tome”, kaže Van der Weide.
See all News Updates of the Day
Predsjednik Biden proširio okvir za sankcije na Zapadnom Balkanu
Bijela kuća je saopćila da je predsjednik Joe Biden donio predsjedničku uredbu kojom se daju amandmani na ranije odluke Bijele kuće vezano za područje Zapadnog Balkana.
Bijela kuća je saopćila da je predsjednik Joe Biden donio predsjedničku uredbu "Preduzimanje dodatnih koraka u vezi sa situacijom na Zapadnom Balkanu" kojom se daju amandmani na ranije odluke Bijele kuće vezano za to područje.
Nova izvršna uredba se objavljuje s obzirom na situaciju u tom području, uključujući nastavak pokušaja kojima se u pitanje dovodi suverenitet i teritorijalni integritet zemalja Zapadnog Balkana i kojima se podrivaju postojeći sporazumi i legalne institucije.
Nadalje se u uredbi predsjednika Bidena navodi da u zemljama regiona vlada značajna korupcija koja podriva vladavinu prava, uz nastojanje osoba i entiteta da se izbjegnu posljedice američkih sankcija.
Bijela kuća u tom smislu je dala nove upute koje su praktički osnova za nove proširene, i sveobuhvatnije sankcije za sve osobe koje su odgovorne ili uključene u nastojanja, politiku ili aktivnosti da se onemogući, ometa, ugrožava ili prijeti miru, stabilnostu, bezbjednostu u zemljama zapadnog Balkana, kao i teritorijalnom integritetu svake od zemalja,
Uredba se odnosi i na sve osobe ili entitete koji prijete ili ugrožavaju ljudska prava, kao i bilo kojih od postojećih mirovnih sporazuma, uključujući Dejtonski sporazum za BiH.
Dijelovi uredbe se odnose također na korupciju na svim nivoima, uključujući političku koupciju, čime će se direktno sankcionirati osobe ili entiteti – ali ovom novom uredbom i supružnici i odrasla djeca - osoba koje se bave korpcijom, davanjem mita, kao i krađom javnih fondova, ili podržavaju i omogućavaju iste.
Cilj nove uredbe je u suštini značajno otežavanje izbjegavanja sankcija za sve sancionirane osobe, pojedince, i entitete.
Danska poručila da Grenland neće biti dio SAD, a evropski lideri da su granice nepovredive
Grenland može da bude nezavisan, ako to žele njegovi stanovnici, ali je malo vjerovatno da će postati američka država, saopštio je danski šef diplomatije, nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Trump odbio da isključi upotrebu sile da bi preuzeo kontrolu nad tim arktičkim ostrvom.
Lider Grenlanda je razgovarao sa danskim kraljem u Kopenhagenu, dan pošto je Trumpova izjava o sudbini strateški važnog ostrva, bogatog mineralima, dominirala u svjetskim medijima.
Trump, koji dužnost predsjednika preuzima 20. januara, rekao je da ne bi isključio vojnu ili ekonomsku akciju da osigura da Grenland postane dio Amerike. Istog dana, njegov sin Donald Trump mlađi, boravio je u privatnoj posjeti ostrvu.
Grenland, autonomna teritorija Danske - članice NATO-a, ima strateški značaj za američku vojsku i njen sistem ranog upozorenja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraća ruta od Evrope do Sjeverne Amerike vodi preko ostrva.
Novoizabrani predsjednik sugerisao je da će se zalagati za ratoborniju spoljnu politiku, kojom se zanemaruju tradicionalne diplomatske formalnosti, ocjenjuje Reuters.
Grenland, najveće svjetsko ostrvo, dio je Danske 600 godina, mada njegovi stanovnici - njih 57.000, sada sami upravljaju unutrašnjim pitanjima. Cilj vlade, koju predvodi Mute Egede, je eventualna nezavisnost ostrva.
"Prepoznajemo da Grenland ima svoje ambicije. Ako se ostvare, Grenland će biti nezavisan, ali teško sa ambicijom da postane američka država", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen.
Rasmussen je novinarima rekao da je legitimno što SAD više brinu zbog bezbjednosti u Arktičkom regionu zbog povećane ruske i kineske aktivnosti.
"Ne mislim da smo u spoljnopolitičkoj krizi. Otvoreni smo za dijalog sa Amerikancima o tome kako možemo još bliže sarađivati da bi osigurali ispunjavanje američkih ambicija", rekao je Rasmussen.
Iako Danska pokušava da umanji ozbiljnost Trumpove prijetnje, ambicija budućeg američkog predsjednika da proširi američku teritoriju uzdrmala je evropske saveznike, manje od dvije nedelje uoči inauguracije u Washingtonu.
Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da Evropa neće dozvoliti drugim zemljama da napada njene suverene granice, ali je poručio da ne vjeruje da će Amerika to učiniti.
Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je iznenađenje Trumpovim izjavama o pripajanju Grenlanda i poručio da evropski partneri jednoglasno podržavaju nepovredivost granica, kao jedan od temelja međunarodnog prava.
Odlazeći američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je da uvjeri evropske saveznike da neće doći do američke vojne intervencije.
"Očigledno je da ideja o Grenlandu nije dobra, ali što je možda još važnije, neće se ostvariti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Parizu.
Napeti odnosi
Odnosi Grenlanda i Danske su trenutno napeti zbog optužbi o kolonijalnom lošem tretmanu stanovnika ostrva. Egede je rekao da ostrvo nije na prodaju, a u novogodišnjem obraćanju je govorio o nezavisnosti Grenlanda. Danski zvaničnici navode da o sudbini Grenlanda mogu da odlučuju samo njegovi stanovnici.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne može da zamisli da bi Trumpove amibicije mogle da dovedu do američke vojne intervencije na Grenlandu. Komentarišći Trumpovu prijetnju tarifama, Frederiksen je rekla da ne smatra da je trgovinski rat sa SAD dobar put naprijed.
Trump je pitanje preuzimanja Grenlanda pokretao i tokom prvog mandata. Mnogi Danci su međutim bili zbunjeni njegovim najnovijim izjavama.
"Mislim da su izuzetno apsurdne. Imamo savez, saveznici smo. I izjavama se to ne poštuje", rekao je jedan stanovnik Kopenhagena za Reuters.
Kako se Putin obračunava sa LGBT populacijom?
Represija protiv LGBTQ+ zajednice pojačana je 2024. godine nakon što je u januaru stupila na snagu odluka ruskog Vrhovnog suda da prizna Međunarodni LGBT pokret kao ekstremističku organizaciju.
Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.
Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.
12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba
Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.
Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.
„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.
Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.
Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.
Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.
„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.
Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.
Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.
Prva smrt u istražnom zatvoru
Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.
Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.
Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.
Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”
Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.
Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.
Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.
Kazne za „LGBT propagandu”
Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.
„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.
Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.
Kakva ih represija očekuje ove godine?
Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.
„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.
Vanredno stanje u Los Angelesu zbog požara, desetinama hiljada ljudi naređeno da se evakuišu
Šumski požar, koji se brzo širi, izbio je u utorak u jednom predgrađu Los Angelesa, gdje su izgorjele građevine i evakuisani građani dok se upozorava na vjetar "koji je opasan po život".
Požar u Pacific Palisadesu, bogatom kraju između Santa Monice i Malibua sa kućama vrijednim više miliona dolara, gori na više od 500 hektara. Jedan od ključnih autoputeva je zatvoren, a pogođeno područje i veći dio Los Angelesa prekriva gusti dim, prenosi AFP.
Oko 30.000 stanovnika je pod naređenjem da se evakuiše, a ugroženo je više od 13.000 građevinskih struktura, saopštila je Kristin Crowley, šefica vatrogasne službe u Los Angelesu.
Rekla je da za sada nema povrijeđenih.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je da su "mnoge strukture već uništene". Nije međutim poznato koliko, prenosi AP. Newsom je proglasio vanredno stanje.
Glumac Steve Guttenberg - zvijezda komedije "Policijska akademija" iz 1984. godine - rekao je za lokalne medije da pokušava da pomogne prijateljima iz pogođenog područja da se evakuišu, ali da su putevi zakrčeni.
Mnogi ljudi su u panici pored puta ostavljali automobile, koje su buldožeri morali da uklanjaju da bi mogle da prođu ekipe hitne pomoći. Priobalni put, kojim se ljudi evakuišu, je zakrčen.
Glumac James Woods je na X-u objavio snimak požara blizu njegove kuće.
On je rekao da je uspio da se evakuiše, ali da ne zna da li mu je kuća izgorjela.
Požar je izbio tokom jutra i brzo se proširio, a pokušavaju da ga ugase desetine vatrogasaca, uključujući i iz vazduha.
U ovo doba godina, u toj oblasti duva vjetar poznat kao Santa Ana za koji meterolozi kažu da bi mogao da preraste u najgoru oluju poslednju deceniju.
U djelovima Los Angelesa i Venture se očekuju naleti vjetra do 160 kilometara na sat, zbog čega se strahuje da će više ljudi morati da se evakuiše.
Očekuje se da će najviše upozorenje na opasnost od požara ostati na snazi do četvrtka veče.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass napisala je na društvenim mrežama da su vatrogasci unaprijed raspoređeni i da se "agresivno" bore protiv požara.
"Stanovnici u tom području se pozivaju da poslušaju upozorenja na evakuaciju i slušaju uputstva zvaničnika za javnu bezbjednost", napisala je Bass.
Trump: "Izbit će pakao" ako Hamas ne pusti taoce
Novoizabrani predsjednik Donald Trump održao je u utorak konferenciju za novinare na svom imanju na Floridi, na kojoj je snažno pozvao na oslobađanje talaca koje je prije više od godinu dana u Izraelu zarobila militantna grupa Hamas, rekavši šest puta da će u suprotnom "izbiti pakao".
Hamas, kojeg Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, ukopao se u svoj glavni zahtjev u tekućim pregovorima da Izrael prekine svoj napad i povuče se iz Gaze. Na konferenciji za novinare u Alžiru, Hamasov zvaničnik Osama Hamdan okrivio je Izrael za sprječavanje dogovora.
Na pitanje da odgovori na Trumpove komentare, Hamdan je odgovorio: "Mislim da američki predsjednik mora davati disciplinovanije i diplomatskije izjave."
Zapanjujući teroristički napad palestinske grupe na civile u Izraelu izazvao je brutalni sukob koji je od tada zapalio region i ubio desetine hiljada civila.
Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff rekao je da je njegov tim "na rubu" dogovora i da će otputovati na Bliski istok u narednim danima.
"Ne želim da povrijedim vaše pregovore", rekao je Trump Witkoffu, "ali ako se ne vrate do mog dolaska na dužnost, na Bliskom istoku će izbiti pakao i to neće biti dobro za Hamas , i neće biti dobro, iskreno, nikome".
O ratu u Ukrajini
Što se tiče Ukrajine, on je izrazio interesovanje za sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ponovio obećanje da će sukob u Ukrajini "izgladiti". Trump nije objasnio kako bi to uradio.
Na pitanje o ključnom zahtjevu ukrajinskog mirovnog plana - da joj se dozvoli ulazak u NATO - Trump je rekao: "Moje mišljenje je da se uvijek razumjelo" da Ukrajina neće biti primljena u sigurnosni savez.
