Dupovac je kazao kako je ročište u ovom predmetu održano 20. aprila odmah nakon Ćufurovićeg izručenja.
„Nakon izručenja BiH, Ćufurović je saslušan i održano je ročište. Određen mu je pritvor koji može trajati do 20. maja ove godine. Riječ je o osobi koja je u izuzetno teškom psihičkom i fizičkom stanju, s obzirom na to da se 17 mjeseci nalazio u pritvoru. Na saslušanju nije predočen nijedan dokaz koji Ćufurovića povezuje s tzv. Islamskom državom, stoga se on branio šutnjom. Nakon saslušanja i određivanja pritvora, iz Pritvorske jedinice Suda BiH je prebačen u Kazneno-popravni zavod Zenica zbog zatvorskih kapaciteta“, kazao je Dupovac te dodao kako je Ćufurović u međuvremenu dobio dijete koje još nije vidio.
„Njegova žena i dijete još uvijek se nalaze u kampu u Siriji“, rekao je advokat Dupovac.
Iz Suda BiH su također potvrdili da je donijeto rješenje prema kojem je osumnjičenom Ibri Ćufuroviću određen pritvor koji može trajati najduže 30 dana, od dana lišenja slobode, odnosno do 20. maja 2019. godine ili do druge odluke Suda. Pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva.
„Na istom ročištu Sud je donio rješenje kojim je stavljeno van snage rješenje Suda BiH, od 15. decembra 2015 godine, za određivanje pritvora osumnjičenom Ibri Ćufurović, a donesena je i naredba o povlačenju naredbe Suda BiH, od istog datuma, za raspisivanje potjernice, na osnovu koje je raspisana međunarodna potjernica prema osumnjičenom Ibri Ćufuroviću“, stoji u saopćenju Suda BiH.
Tužilaštvo Bosne i Hercgovine Ćufurovića sumnjiči za krivična djela organiziranje terorističke grupe, protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama u vezi s krivičnim djelom terorizam. Akcija izručenja sprovedena je u saradnji s policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini, Ministarstvom sigurnosti, Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH te u saradnji i koordinaciji s Vladom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ambasadom SAD-a u Sarajevu.
Ćufurović je u Siriju otišao 2013. godine, a ovo je prvi slučaj izručenja borca tzv. Islamske države BiH nakon upozorenja predsjednika SAD-a Donalda Trumpa saveznicima da preuzmu i procesuiranju oko 800 zarobljenih stranih boraca ili će SAD u suprotnom biti priseljene da ih puste na slobodu.
Dvadestčetverogodišnjem Ćufuroviću Sud BiH pritvor je odredio u decembru 2015. godine. Njegovo izručenje uz još jednog državljanina BiH Armina Čurta trebalo je uslijediti u martu ove godine no nadležni su april označili kao novi rok. Čekao se proces provjere, iako se znalo da su Ćufurović i Čurt duže od godinu dana u zatvorskom dijelu kampa Roj na sjeveroistoku Sirije. Još nije poznato kada će Čurt biti izručen BiH.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara, rekao je polovinom marta da su se na sirijskom ratištu u tom trenutku nalazile 102 osobe iz Bosne i Hercegovine, od čega 54 muškarca i 48 žena. Tačan broj zarobljenih i poginulih u ovom trenutku nije poznat.
Apel za povratak nadležnima u BiH ranije su uputile i tri bh. državljanke sa devetero djece koje se više od godinu dana nalaze u kampu Roj. Ranije je donesena odluka o formiranju Koordinacionog tijela za povratak žena i djeca iz Sirije u BiH, ali do sada nije zabilježen nijedan zvanični povratak.
"Nas tri, bosanske državljanke, apelujemo da nas Bosna i Hercegovina vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali. Spremni smo podnijeti i sudski proces, koji će sigurno uslijediti prilikom povratka u našu državu. Još jednom vas molimo u naše ime i imena naše nedužne djece da nas primite natrag i da nam pružite drugu priliku za novi život, ako ništa zbog maloljetne, nedužne djece. Spremne smo podnijeti posljedice naše greške, to je najmanji problem. Unaprijed Vam hvala i nadamo se da ćete nama i našoj djeci pružiti i omogućiti drugu priliku, jer ne postoji nijedna osoba na svijetu, a da ne pravi greške, pa bilo kojeg oblika. Još jednom, hvala", napisala je u pismu, između ostalog, jedna od tri Bosanke koja se nalazi u Siriji.
