Izdvojeno
Afera "Asim": Potvrđena optužnica protiv Asima Sarajlića i drugih

Općinski sud u Sarajevu je potvrdio optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića zbog krivičnog djela davanje dara i drugih oblika koristi.
Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Trenutno je delegat u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Delalić je aktualni zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo, jednog od deset u entitetu Federacija BiH. Šehović je bivši općinski vijećnik SDA u Novom Gradu Sarajevu.
Optuženi se terete da su od 20. do 25. februara 2020. prije zakazanih unutarstranačkih izbora SDA za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Novog Grada Sarajevu, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak sa delegatom Velidom Tvrtkovićem.
Tvrtkoviću su, prema optužnici, obećali da će korištenjem svog utjecaja na osnovu pozicija unutar SDA, zaposliti njegovu suprugu. Tvrtković je trebao zauzvrat svoj glas dati kandidatu Fikretu Prevljaku.
Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici Efendića. Međutim, osim ove tematike, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić prije svega iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima.
U “tajnom snimku” spomenut je i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), pod nadimkom Osmica (Osman Mehmedagić), te način izbora gradonačelnika Sarajeva, Abdulaha Skake. O ovim pitanjima ogradio se i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
“Komisija će ispitati odgovornost svih aktera i dostaviti izvještaj Predsjedništvu Stranke demokratske akcije (SDA). Ljudi su uradili stvari koje nisu trebali, ali će odgovarati pred tužilaštvom i sudom, kao i pred SDA. Među hiljadama članova SDA dese se i ovakve stvari”, rekao je u Sarajevu 3. marta 2020. predsjednik te stranke Bakir Izetbegović nakon sjednice Kolegija SDA i objavljivanja snimka.
Efendić je izgubio u utrci za predsjednika Kantonalnog odbora. Na tu poziciju izabran je Prevljak. Efendić je kao kandidat SDA na izborima u oktobru 2020. osvojio novi mandat, da bi nakon toga napustio tu stranku i postao predsjednik Stranke za BiH.
Prevljak je bio kandidat SDA za načelnika Ilidže kod Sarajeva, ali je tu poziciju osvojio Nermin Muzur, kandidat Naroda i pravde, stranke koju su osnovali uglavnom bivši članovi SDA.
BiH prema indeksima korupcije spada u red najkorumpiranijih zemalja u Evropi u kojima je, kako tvrdi predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala (TI) Srđan Blagovčanin, politička korupcija dominantan obrazac ili model ponašanja.
See all News Updates of the Day
Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade

Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.
Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.
Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.
Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.
Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.
Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.
Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.
Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.
Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.
Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.
Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.
Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.
Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.
S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.
Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.
Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.
Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.
„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”
Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.
Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.
Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.
Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”
Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.
Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.
Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.
Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.
"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.
Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.
Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.
Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.
"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.
Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.
"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.
Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.
Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.
Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.
Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.
Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.
Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.
Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".
Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.
Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.
Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.
Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.
Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.
Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.
„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.
Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.
„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.
Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.
„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.
U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.
„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.
Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.
„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.
Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.
„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.
Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.