Potrošači su za Glas Amerike rekli da se pripremaju za mogući uticaj povećanih troškova.
"Zabrinut sam zbog rasta cijena", rekao je Yon Bui, student muzike i računarstva na koledžu Middlebury u Vermontu, u intervjuu u četvrtak.
Bui je rekla da, iako je možda još prerano reći kakav bi to mogao biti utjecaj, ona je razmišljala o kupovini skupih stvari, poput skupe kozmetike koju ponekad kupuje, iz Kine. Takođe je rekla da joj je potreban novi telefon.
Bui je rekla da će “kupovati proizvode sada prije nego što poskupe do tačke u kojoj bi postali nedostupni”.
Šon Liu, koji živi u Virdžiniji, rekao je za Glas Amerike da mu je drago što je nedavno odlučio da kupi novi telefon i automobil.
„Sa stvarima koje su već zaista skupe, ako na njihovu cijenu dodate još 10% – to nije kao, recimo, kupiti termos i dodati još 10% – ova vrsta povećanja cijena je zaista velika,” rekao je.
Dodao je, međutim, da bi moglo biti malo lakše nositi se s tim ako bi tarife bile uz niže cijene osnovnih potrepština poput namirnica i plina.
'Jedna veoma velika moć'
Tokom kampanje, Trump je zaprijetio carinama od čak 60 posto na Kinu. Otkako je preuzeo dužnost, te prijetnje su se proširile i uključuju sve, od univerzalne carine do prijetnji trgovinskim partnerima i rivalima kao što su Kina i Rusija.
Trump je prošle sedmice zaprijetio Kolumbiji tarifama od 25% do 50% kako bi Bogota prihvatila letove za deportaciju.
Što se tiče Kine, Trump je nedavno rekao Šonu Hanitiju iz Fox Newsa da su carine "jedna veoma velika moć" koju SAD ima nad Kinom.
"Oni ih ne žele i radije ne bih morao to da koristim", rekao je Trump.
Carina od 10% na sav kineski uvoz dio je onoga što Trump kaže da je kazneni odgovor na ulogu Kine u proizvodnji kemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.
Trenutno Sjedinjene Države ciljaju Kinu sa tarifom od 100% na električna vozila, tarifom od 50% na solarne ćelije i poluvodiče, tarifom od 25% na kritične minerale potrebne za proizvodnju određenih naprednih baterija i tarifom od 25% na čelik i aluminijum.
Nove carine bi se temeljile na porezima na uvoz iz Kine u vrijednosti od više od 300 milijardi dolara koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Te su tarife zadržane i, u nekim slučajevima, poboljšane pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Ko će osjetiti utjecaj?
Neki analitičari postavljaju pitanje ko će stradati ako se ove tarife implementiraju. Neki kažu da bi duboke ekonomske veze između Kine i Sjedinjenih Država mogle značiti da će američki potrošači biti ti koji će snositi teret Trumpove kazne Pekingu.
Pristalice, međutim, vide ovaj potez kao ispunjenje Trumpovog obećanja da će američki životi i sredstva za život staviti na prvo mjesto - posebno kada je u pitanju zaustavljanje dotoka fentanila u zemlju.
Prema William Reinschu, višem savjetniku ekonomskog programa i Šolovoj predstojnici za međunarodno poslovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, tarifa bi vjerovatno podigla cijene robe u Americi.
“Cijene mnogih stvari koje ljudi kupuju u maloprodaji – odjeće, obuće, kućnih potrepština – to će biti pogođeno. Deset posto nije veliko, ali nije ni nula”, rekao je Reinsch.
Troškovi i koristi
Trump je odbio argument da carine podstiču inflaciju i umjesto toga rekao da će carine učiniti Ameriku bogatom.
Liu Longzhu, kalifornijski advokat i delegat na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024., vidi tarife kao ključ za oporavak američke ekonomske snage.
“Glavna svrha povećanja carina je uvjeriti se da je Amerika zaista 'Amerika na prvom mjestu' i zaštititi američka radna mjesta. Ako tražite posao, oni su vam od koristi. Ako se tarife povećaju, kineski proizvodi će izgubiti svoju konkurentnost, a američki proizvodi će postati konkurentniji. Ovo će olakšati Amerikancima da nađu posao”, rekao je Liu.
James Galbraith, ekonomista sa Univerziteta Teksas u Austinu, ne vidi tarife kao inherentno inflatorne, i slaže se da bi tarife vratile poslove koji su izgubljeni za strane kompanije.
"Tarifna strategija se može implementirati na takav način da troškovi uglavnom padnu izvan zemlje", rekao je Galbraith za Glas Amerike.
Međutim, Stephen Lamar, predsjednik i izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je da će carine, posebno one koje se naplaćuju Kini, na kraju povećati cijenu i domaće i strane robe s obzirom na međusobnu povezanost globalnih ekonomija.
“Teorija na papiru je da dajete prednost domaćim proizvođačima. Realnost u praksi je da sve više ljudi plaća više cijene za proizvode, bez obzira na njihov izvor”, rekao je Lamar za Glas Amerike.
Reinsch je također doveo u sumnju sposobnost carina da vrate proizvodne poslove u Ameriku, posebno u radno intenzivnim sektorima poput odjeće ili obuće.
“Bio bih iznenađen ako vidite renesansu u američkoj industriji odjeće kao rezultat carine od 10%. Bilo bi potrebno mnogo više od toga”, rekao je Reinsch, dodajući da carine ne garantuju odmak od uvoza prema domaćoj proizvodnji.
Uvoznici koji traže jeftine proizvode i dalje mogu nabavljati iz zemalja jugoistočne Azije ili Afrike koje nude konkurentne, jeftine alternative kineskim proizvodima.
