Izdvojeno
Političari profitiraju na krivoj Drini
Zbog neutvrđene granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, njihove institucije ne kontrolišu 3.600 hektara zemlje uz Drinu. To bezvlašće odgovara lokalnim političarima koji ilegalno vade šljunak na ovom području.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Između Bijeljine i graničnog prelaza sa Srbijom nalazi se tabla koja upozorava da je to teritorija Srbije. Postavio ju je srbijanski političar Živan Jakšić koji svakodnevno prelazi granicu i ilegalno kopa šljunak na obali Drine. Iako su u okviru Bosne i Hercegovine (BiH), hektari Jakšićeve zemlje pripadaju Srbiji.
Dvije države se već 25 godina ne mogu dogovoriti o liniji razgraničenja pa se granicom smatra rijeka Drina. No, Drina se pomjera i to pravi probleme. Zbog velikih naslaga šljunka u koritu razliva se na lijevu ili desnu stranu, praveći novo korito i ostavljajući 700 hektara bosanskohercegovačke teritorije u Srbiji i 2.900 hektara srbijanske teritorije u BiH.
Uz Jakšićevo imanje smještena je šljunčara firme „DMS Company“ koju vodi bosanskohercegovački političar Milan Dakić. Njegova firma je u BiH, a šljunak ilegalno kopa dvadesetak metara dalje - iz srbijanske zemlje, na istoj obali Drine. Obojicu su građani birali da budu dio vlasti i rade za javno dobro, a oni su iskoristili nedostatak kontrole na ovom području da bi nezakonito zaradili novac.
Kako bi Semberija bila zaštićena od poplava, šljunak se mora vaditi iz korita rijeke, a ne sa njenih obala kako to ilegalno rade šljunčari. Raskopavajući obale, oni omogućavaju da Drina plavi plodnu Semberiju.
„Zbog tog divljeg eksploatisanja šljunka veoma mali broj ljudi uzima iz korita, ne čisti se Drina“, kaže gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.
Posljednje poplave iz 2014. godine napravile su stanovništvu Bijeljine štetu od skoro 400 miliona maraka.
Politika i biznis
Milan Dakić je poslanik Demokratskog saveza u Narodnoj skupštini Republike Srpske već šest godina, ali nikada nije učestvovao u skupštinskoj raspravi. Bez obzira na to, on ne odustaje od politike pa je i ove godine nosilac izborne liste za Skupštinu Opštine Bijeljina. U Semberiji je poznati šljunčar. Njegova firma se bavila samo uzgojem voća i povrća do 2013. godine, kada je Dakić odlučio kopati šljunak zbog najave velikih građevinskih projekata – gradnje autoputa i obilaznice oko Bijeljine. Iako on vodi posao, formalna vlasnica firme je njegova majka.
„Firma je, iz razloga samog mog opredjeljenja da se bavim politikom, meni predstavljala u toj politici problem. Ja sam morao da riješim ako želim da se bavim politikom - da se riješim firme“, kaže Dakić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
On je na ovaj način izbjegao sukob interesa jer njegov „DMS Company“ radi sa javnim preduzećima i institucijama. Da je ostao vlasnik na papiru, to ne bi smio raditi.
Njegova firma je na samom rubu „ničije zemlje“, na parceli koja se u katastarskim knjigama vodi kao posljednja uz granicu sa Srbijom.
Ta granica je iscrtana prije više od 130 godina, dok je uz ivicu placa tekla Drina, ali je rijeka od tada mnogo puta promijenila tok. Danas je od Dakićeve parcele udaljena više od tri kilometra. Karte prihvaćene Dejtonskim mirovnim sporazumom granicu sa Srbijom označavaju na Drini pa je pojas riječnog zemljišta od nekoliko kilometara širine ostao između katastarske i dejtonske granice. To je razlog zašto inspekcije obje zemlje, uglavnom, zaobilaze ovu teritoriju. Poslanik Dakić tu vadi šljunak i odlaže ga na svoju deponiju koja se nalazi na parceli u BiH. On to negira, iako su novinari CIN-a u krugu njegove firme zatekli mašine koje su prethodno ilegalno vadile šljunak.
„Moja firma nije kopala tamo gdje ste vi uslikali. Na moju sreću! Ja to vama kažem u oči! Na moju sreću, nije kopala“, tvrdi Dakić.
Na pitanje novinara odakle mu onda zalihe šljunka odložene u hrpama oko firme, on kaže da je riječ o količinama koje je legalno izvadio prethodnih godina iz Drine u mjestu Međaši. Tvrdi da za to ima dozvole od „Voda Srpske“, javne ustanove koja uređuje i kontroliše vodna područja u entitetu. „A, znate kolike? Svaka je bila 100 hiljada kubika, jer svi se borimo da dobijemo maksimum“, objašnjava Dakić.
Novinari CIN-a su otkrili da to nije istina.
Prema podacima „Voda Srpske“, „DMS Company“ je posljednji put 2014. godine legalno izvadio 24.700 kubika šljunka iz Drine u Janji. Iako nakon toga nije imala dozvolu, firma je do polovine 2018. prodala 41.000 kubnih metara šljunka više.
Suočen sa istinom o dozvolama, Dakić je priznao da je pogriješio. Odgovornost za ilegalnu eksploataciju je pokušao prebaciti na radnike.
Za razliku od objašnjenja koje je poslanik ponudio novinarima, u njegovoj firmi su inspekciji sasvim drugačije pravdali porijeklo prodatog šljunka. Tržišni inspektori Republike Srpske (RS) su u zapisnicima zabilježili da je „DMS Company“ od 2017. do polovine 2018. godine kupovao šljunak od firme „Meljnik RS“ iz Bijeljine, a 2019. godine od „TOP-TIM gradnje“ iz Brčkog.
Direktor i jedini zaposleni u „TOP-TIM gradnji“ Slađan Čvrgić kaže da nikad nije prodavao šljunak Dakiću: „Ja sa šljunkom nemam veze“, tvrdi on. Njegova firma nikad nije imala dozvole za eksploataciju šljunka, a Čvrgić kaže da se bavi uvozom polovnih automobila.
Vera Petrić, vlasnica bijeljinske firme „Meljnik RS“, rekla je novinarima CIN-a da je prodavala šljunak Dakiću, ali novinarima nije dala informaciju kada je i koliko isporučila.
Dakićeva firma je prošle godine ponovo dobila dozvolu za vađenje šljunka i čišćenje Drine u Janji, mjestu udaljenom pet kilometara od deponije firme, ali do polovine ove godine tamo nisu ništa izvadili.
Gledaj i plači
Nadležnost inspektora Republike Srpske na „ničijoj zemlji“ nije zakonski regulisana pa oni ne kontrolišu komad bh. zemlje na desnoj obali. “Međunarodno priznata granica je Drina i, posmatrano iz tog ugla, za nas je to druga država“, kaže portparolka Inspektorata RS-a Dušanka Makivić.
I inspektori iz Srbije rijetko posjećuju komad svoje nadležnosti na lijevoj obali u BiH. Opštinski i komunalni inspektori tu nisu bili nijednom u posljednjih pet godina.
“Znate koliko interesuje inspektora iz Šapca ili iz Badovinaca da li neko pravi deponiju, a teritorija je njihova ovdje?! Šta njega briga za ovu stranu Drine!”, kaže načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić.
Vodni inspektori bi u zajedničkim kontrolama mogli raditi sa obje strane rijeke jer Republika Srpska i Srbija imaju Sporazum o saradnji u oblasti integralnog upravljanja vodama donjeg toka rijeke Drine, ali oni to rijetko rade.
Posljednji put su područje oko Graničnog prelaza „Pavlovića most“ posjetili 2018. godine. Tamo su zatekli bivšeg odbornika Socijalističke partije u Skupštini Opštine Bogatić iz Srbije Živana Jakšića Žiću dok je krao šljunak sa lijeve obale Drine u BiH. Iako su mu naredili da odmah prekine sa kopanjem, Jakšića to nije zaustavilo.
I novinari CIN-a su ga dvije godine kasnije zatekli u istom poslu. On već pet godina nema dozvolu za eksploataciju, ali radi.
„Garantujem, svako od ovih ljudi ko radi najbolje želi da dobije dozvolu i da radi ko čovek, ali procedura je ta tako teška da, jednostavno, čovek se nekad obeshrabri“, kaže bivši dugogodišnji opštinski odbornik.
On svakodnevno u svojim zrelim godinama, uz pomoć štapa i sa propusnicom za ratare prelazi granicu na Pavlovića mostu i u BiH kopa šljunak. Njegova braća i on ovdje imaju nekoliko stotina hektara zemlje za koju se države još nisu konačno dogovorile kome pripada. Tu je smještena firma „IM Jakšić“ u kojoj je kao vlasnik formalno upisan Žićin bratić Miloš Jakšić, ali ovaj političar kaže da on vodi posao i da je šljunčara njegova. Ovdje se radi punom parom − za nepun sat vremena je sa obale na kojoj je kopao šljunak odvezeno desetak kamiona materijala.
Bez nelagode što je uhvaćen u ilegalnom poslu, objašnjavao je novinarima granice zauzete teritorije uz Drinu: „Ovo je bilo Despotovićevo, ovo Bukovo, a ovo je moje. (...) Nema, ništa ne rađa, samo taj kamen“.
Bilo kakvo kopanje na riječnim obalama, a kamoli nekontrolisano prekopavanje zbog šljunka, zabranjeno je i u Srbiji i u BiH jer se time povećava rizik od urušavanja i plavljenja naselja. Vodoprivredna preduzeća daju dozvole za eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnog korita kako bi se samo očistio put za slobodan protok vode.
Za taj posao putem javnog poziva angažuju firme koje moraju platiti izdavanje dokumentacije i naknadu za svaki kubni metar izvađenog materijala. Za to se u ovom dijelu BiH plaća najmanje marka i po, dok je u Srbiji duplo jeftinije.
Žića rupe nastale kopanjem godinama zatrpava komunalnim i drugim otpadom koji građani Bijeljine bacaju na divlje deponije uz rijeku. Na svakom koraku su hrpe smeća, stari namještaj, gume te šut i otpad koji se ne smije odlagati na deponiju. Nekima je teško i prići zbog smrada.
Zatrpavanje otpada je jedna od najopasnijih posljedica ilegalne eksploatacije šljunka. „To može da degradira kvalitet podzemnih voda trajno, a to je vrlo opasno“, kaže geolog Branko Ivanković, objašnjavajući da tako zatrovana voda ulazi u rezervoare pitke vode i može imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva.
Iako je odlaganje otpada na obale zabranjeno, Jakšić je uvjeren da gomilanjem građevinskog šuta štiti obalu od urušavanja. „Dolazi često inspektor, kaže svaka čast“, pohvalio se novinarima CIN-a.
Utisci jedinog inspektora koji je u posljednjih nekoliko godina bio u pograničnom pojasu su drugačiji od onoga što Jakšić tvrdi. Načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić se sjeća da je bivši bogatićki političar palio gume koje su mu dovozili vulkanizeri i da mu bosanskohercegovačka inspekcija nije mogla ništa: „Zapalio čovjek na svojoj zemlji, teritorija Srbije. Samo možemo gledati i plakati!“
Usko grlo
Uska grla Drine na kojima se rijeka najčešće razliva i plavi Bosnu i Hercegovinu nalaze se u Srbiji. Zbog nenadležnosti nad skoro tri hiljade hektara zemlje „Vode Srpske“ ne mogu angažovati domaće firme da očiste taj dio korita. Firmama iz Srbije te lokacije nisu isplative zbog velikih troškova transporta pa Drina ostaje puna šljunka i pod stalnim rizikom od poplava.
Radne grupe za granicu Srbije i BiH nisu se sastale već 10 godina. Prethodno je srbijanska strana zatražila da se prije potpisivanja dokumenata o granici izmijene katastarske linije na četiri mjesta: oko hidroelektrana „Zvornik“ i „Bajina Bašta“, pruge Beograd – Bar i dijela opštine Rudo. BiH je taj zahtjev odbila, tražeći da se prvo utvrdi granica pa do danas ništa nije promijenjeno. „Mi te zahtjeve ne možemo prihvatiti, mi tražimo da se zaključi ugovor o granici (...), a da onda u interesu obje države počnemo da vodimo razgovore i pregovore oko nekih pograničnih pitanja“, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Predsjednik komisije za granicu koja u ime Srbije vodi pregovore Veljko Odalović insistira na tome da se prije konačnog potvrđivanja granice riješe sve sporne tačke, ali do toga neće doći ako ne počnu razgovori. „Ovako nećemo ništa rešiti. Ovako ćete vi dobijati različite informacije, ljudi će biti zbunjeni, inspekcijske i ostale službe, naravno, razvlašćene“, kaže Odalović za CIN.
Miroslav Milovanović, direktor „Voda Srpske“, kaže da je zbog toga tražio od kolega iz srbijanskog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode“ da potpišu sporazum kojim bi dogovorili da Srbija vodi računa o desnoj, a Republika Srpska o lijevoj obali Drine.
„Naše kolege iz Ministarstva i Direkcije za vode Srbije zbog međudržavnih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine su vrlo oprezne u tom smislu. Ne žele da naruše neke odnose na tom najvišem međudržavnom nivou“, kaže Milovanović.
A na najvišem nivou se o rješavanju pitanja granice skoro više i ne govori.
Radne grupe BiH i Srbije bezuspješno pokušavaju riješiti ovaj problem od 1996. godine. Od tada su se sastali samo nekoliko puta i nijednom nije razgovarano o teritoriji koju Drina premješta sa jedne na drugu obalu i problemima koje zbog toga imaju mještani pograničnih opština.
Dok do dogovora ne dođe, granicu u najvećem dijelu predstavlja Drina. Semberci je sve češće nazivaju divljom i neukrotivom zbog ogromnih šteta koje nanosi plodnoj ravnici. Semberija je oivičena Savom i Drinom, a u njih se ulijevaju i: Una, Vrbas, Bosna, Bistrica, Janja i mnoge druge bh. rijeke. Sva ta voda teče kroz bijeljinski kraj.
Poplave iz 2014. godine su ostavile grad sa štetom od skoro 400 miliona maraka. Mnogi Semberci koji su odrasli na rijekama kažu da ih od tada ne gledaju istim očima. Zanemarujući posljedice ilegalne eksploatacije šljunka, krive prirodu za katastrofu.
„2014. godine, kad je voda udarila, zakleo sam se neću više otići da se okupam nikad. Evo, koliko je, šest godina, nisam otišao“, priča Blagomir Burić iz bijeljinskog sela Popovi.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić zna da Drina nije kriva za poplave: „Najveći problem je i u Drini, i u Savi, i u Bosni i u drugim što se ne čiste korita. (...) Ili se mora dizati nasip, ili se mora čistiti korito. E, tako vam je i sa Drinom“.
Iako bi se vađenjem više miliona kubnih metara šljunka iz korita smanjio rizik od poplava, a budžet imao zaradu, entitetske i gradske vlasti godinama troše milione maraka na gradnju obaloutvrda i nasipa.
Početkom sljedeće godine bi trebala početi i gradnja drinskog nasipa. Planirana dužina nasipa je 32 kilometra, a samo prva dva kilometra će koštati oko tri miliona maraka.
See all News Updates of the Day
Da li Trump može da ostvari plan koji je zapanjio Bliski istok?
Iznenadni plan predsjednika Donalda Trumpa o iseljavanju stotina hiljada Palestinaca iz Pojasa Gaze i razvoju enklave u turističku destinaciju suočen je sa ozbiljnim preprekama.
Palestinci i mnogi drugi takve planove smatraju etničkim čišćenjem i pokušajem da se protjeraju iz svoje domovine koja je razorena u 15-mjesečnoj izraelskog ofanzivi protiv ekstremista iz Hamasa, prenosi Asošijeted pres. Takođe se ocjenjuje kao pokušaj da se poništi višedecenijska palestinska borba za nezavisnu državu, koja ima široku međunarodnu podršku.
Arapske zemlje, među kojima su i bliski američki saveznici Egipat i Jordan, osudili su Trumpov plan i sugestiju da bi trebalo da prime više palestinskih izbjeglica.
Saudijska Arabija je u saopštenju, koje je objavila tokom noći, odbacila ideju raseljavanja Palestinaca i ponovila da neće normalizovati odnose sa Izraelom - što je jedan od ključnih ciljeva Trumpove administracije - bez uspostavljanja palestinske države koja bi obuhvatila i Gazu.
Postoji i opasnost da prijedlog podrije primirje u Gazi i dalje oslobađanje talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine, kojim je izazvao rat. Trump je preuzeo zasluge za postizanje dogovora, čija je budućnost sada neizvjesnija.
Palestinci ne žele da napuste Gazu
Palestinci Gazu smatraju ključnim dijelom svoje domovine i žele nezavisnu državu u kojoj bi osim tog područja bili i Zapadna obala i istočni Jerusalim, teritorije koje je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Većina stanovnika Gaze potomci su izbjeglica iz rata tokom formiranja Izraela 1948. godine, kada su stotine hiljada Palestinaca pobjegle ili su protjerane sa današnje izraelske teritorije. Godinu dana pre izbijanja rata, Palestinci i njihovi arapski saveznici su odbacili plan Ujedinjenih nacija koji je predviđao osnivanje dve države - izraelske i palestinske.
Palestinski ambasador u Ujedinjenim nacijama Riyad Mansur sugerisao je da bi Palestinci trebalo da se vrate u domove svojih predaka u Izraelu, ako je Trumpov cilj da ih pošalje "na srećno, lijepo mjesto".
Ideal opstanka na svojoj teritoriji, uprkost prijetnjama protjerivanja, u središtu je palestinske borbe i identiteta, što je bilo vidiljivo i prošle nedelje kada su se stotine hiljada Palestinaca vratile na sjever Gaze uprkos tome što je potpuno razoren.
Hamas i Palestinska uprava, koju podržava Zapad i koja priznaje Izrael i sarađuje sa njim po bezbjednosnim pitanjima, oštro su osudili Trumpov prijedlog.
Arapske zemlje neće palestinske izbjeglice
Egipat i Jordan, koji su u višedecenijskom miru sa Izraelom, više puta su odbacili prethodne prijedloge da sa Palestinci rasele u okvirima njihovih granica.
Strahuju da Izrael nikada ne bi dozvolio Palestincima da se vrate i da bi masovni priliv palestinskih izbjeglica ponovo destabilizovao region, kao što je to bio slučaj u decenijama posle 1948. godine, kada je bio jedan od ključnih faktora u građanskom ratu u Libanu i dvije izraelske invazije na tu zemlju. Ekonomije obje zemlje se takođe suočavaju sa problemima i teško bi mogle da podnesu teret velikog broja izbjeglica.
Trump je sugerisao da bi bogate zalivske zemlje mogle da finansiraju raseljavanje Palestinaca, ali je to malo vjerovatno.
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pridružili su se Egiptu i Jordanu u odbacivanju planova za raseljavanje, dok su Saudijci odmah kritikovali taj plan.
U saudijskom saopštenju ponovljene su izjave prestolonaslednika Mohammeda bin Salmana iz septembra da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom bez stvaranja palestinske države čija prijestonica bi bila istočni Jerusalim.
Kraljevstvo je saopštilo da o tom pitanju nema pregovora i kompromisa.
Trump ima uticaj, ali ga imaju i bliskoistočni lideri
Trump koristi tarife, sankcije i ukidanje pomoći da izvrši pritisak na saveznike i protivnike, i mogao bi da izvrši ekonomski pritisak na zemlje poput Egipta i Jordana koje dugo zavise od američke pomoći.
Međutim, te zemlje nisu bez uticaja. I bogate zalivske zemlje, koje su takođe pomagale Egipat i Jordan, takođe bi mogle da umanje bilo kakav ekonomski udarac.
Egipat je već upozorio da bi masovno raseljavanje Palestinaca na Sinajskom poluostrvu na granici sa Gazom moglo da podrije mirovni sporazum sa Izraelom - koji je temelj regionalne stabilnosti i američkog uticaja gotovo pola vijeka.
Egipat i Katar su takođe bili ključni posrednici u pregovorima sa Hamasom koji su doveli do primirja i takođe rade sa Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom da ga produže.
Izrael pozdravalja plan, ali su prioritet taoci
Ideju masovnog raseljavanja Palestinaca tradicionalno je podržavala ekstremna desnica u Izraelu, ali su u srijedu i drugi lideri naveli da vrijedi razmotriti Trumpov plan.
Premijer Benjamin Netanyahu je na konferenciji za novinare sa Trumpom priznao da ideje američkog predsjednika izazivaju šok, ali da ljudi zatim dobro razmisle i kažu da je u pravu.
Benny Gantz, bivši general koji se dugo smatra umjerenijom alternativom Netanyahuu, rekao je da Trumpov prijedlog pokazuje "kreativno, originalno i intrigantno razmišljanje" i da bi trebalo da se prouči zajedno sa drugim ratnim ciljevima, "dajući prioritet povratku svih talaca".
Opozicioni lider Yair Lapid, koji oštro kritikuje Netanyahua i u prošlosti je podržavao ideju o dvije države, takođe nije imao primjedbe na Trumpov plan. Umjesto toga je za lokalne medije rekao da je prerano za reakcije zato što nema konkretnih detalja i da je najvažniji povratak talaca.
Trenutna faza primirja, u okviru koje bi Hamas trebalo da oslobodi 33 taoca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika, ističe početkom marta. Trenutno se pregovara o drugoj fazi tokom koje bi bilo oslobođeno preostalih oko 60 talaca, takođe u zamjenu za više zatvorenika.
Hamas je saopštio da neće osloboditi preostale taoce bez okončanja rata i punog povlačenja izraelskih snaga.
Ekstremno-desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich, koji podržava "dobrovoljnu emigraciju" velikog broja Palestinaca i ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja u Gazi, zaprijetio je da će napustiti Netanyahuovu vladajuću koaliciju ako se rat ne nastavi posle prve faze. To bi vjerovatno dovelo do vanrednih izbora. Smotrič je podržao Trumpov prijedlog.
Ako se nastavi rat, životi preostalih talaca bi bili u opasnosti, i nema garancija da bi bio eliminisan Hamas koji i dalje kontroliše najveći dio Gaze. Takođe bi se dalje odložila normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom.
Početni korak?
Postoji još jedna mogućnost: Da je Trumpov prijedlog početni korak u procesu pregovora čiji cilj bi bio da se na kraju postigne bliskoistočni mega sporazum koji američki predsjednik želi.
Trump je prošle nedjelja zaprijetio tarifama Kanadi i Meksiku, najvećim američkim trgovinskim partnerima, a onda ih odložio nakon što su lideri tih zemalja preduzeli korake da ublaže Trumpove primjedbe u pogledu pogranične bezbjednosti i trgovine drogom.
Trump je tokom mandata pominjao mogućnost izraelske aneksije okupirane Zapadne obale, ali se odustalo od te ideje zbog sporazuma o normalizaciji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Trump bi na kraju mogao da značajno izmijeni svoj prijedlog ili pauzira njegovu realizaciju u zamjenu za ustupke arapskih lidera, možda kada je riječ o rekonstrukciji Gaze ili normalizaciji odnosa sa Izraelom - mada se čini da su Saudijci isključili tu mogućnost.
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."
Protesti protiv Trumpovih akcija i Projekta 2025 planirani u gradovima širom SAD-a
Pokret za suprotstavljanje ranim akcijama administracije predsjednika Donalda Trumpa kreće na internetu, s planovima za proteste širom SAD-a u srijedu.
Pokret se organizovao pod hashtagovima #buildtheresistance i #50501, što znači 50 protesta, 50 država, jedan dan. Mnogi od protesta planirani su u državnim prijestolnicama, a neki u drugim gradovima.
Pokret ima web stranice i račune na društvenim mrežama. Leci koji kruže internetom osuđuju Projekt 2025, tvrdo desničarski priručnik za američku vladu i društvo, i uključuju poruke poput "odbacite fašizam" i "branite našu demokratiju".
U kafiću samo blok od Capitola u Michiganu, organizatori tamošnje planirane akcije u srijedu su spojili stolove, raširivši plakate kako bi ispisali poruke "Bez deportacija!" i "Radnici ujedinite se!"
Kelsey Brianne, ključna organizatorica mitinga u Michiganu, nazvala je to "pravim naporom građana". Za pokret je saznala u nedjelju navečer i koordinirala je govornike i sigurnosne protokole.
"Uključila sam se jer sam znala da postoji potreba i znala sam šta mogu da uradim", rekla je Brianne u utorak. "Ali takođe želim da se osvrnem na ovo vrijeme i kažem da sam uradila nešto, a da nisam samo sjedila."
Trump je u prvih nekoliko sedmica svog novog mandata potpisao niz izvršnih naredbi o svemu, od trgovine i imigracije do klimatskih promjena. Kako demokrate počinju da dižu svoj glas protiv Trumpove agende, počeli su i protesti.
U nedjelju su hiljade ljudi marširale protiv Trumpovog plana za deportacije velikih razmjera u južnoj Kaliforniji, uključujući centar Los Angelesa, gdje su protesti satima zatvorili glavni autoput.
"Ne Trumpovom planu!" Palestinci obećavaju da će ostati u ruševinama Gaze
Stanovnici Gaze su kritikovali plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme pojas Gaze i raseli Palestince negdje drugdje, obećavajući da nikada neće napustiti srušene domove u obalskoj enklavi koju Trump želi pretvoriti u "rivijeru Bliskog istoka".
"Trump može otići dođavola, sa svojim idejama, sa svojim novcem i sa svojim uvjerenjima. Ne idemo nigdje. Mi nismo dio njegove imovine", rekao je Samir Abu Basel iz grada Gaza putem aplikacije za ćaskanje.
"Ako želi da riješi ovaj sukob, trebao bi uzeti Izraelce i smjestiti ih u jednu od država (u Americi). Oni su stranci, a ne Palestinci. Mi smo vlasnici zemlje", rekao je otac petero djece, koji je raseljen iz svoje kuće u blizini Jabalije na sjevernom rubu Gaze.
Više od 15 mjeseci izraelskog bombardiranja opustošilo je malenu obalnu enklavu i ubilo više od 47.000 ljudi, prema palestinskim izvještajima.
Stanovnici Gaze rekli su da Trump neće uspjeti u tome, nakon što ih rat i bombe nisu uspjele izbaciti iz Gaze.
"Govorio je s puno arogancije... može nas testirati, a uskoro će otkriti da njegove fantazije ne funkcioniraju s nama", rekao je Abu Basel.
Dok su bjesnile borbe u ratu u Gazi, Palestinci su se plašili da će doživjeti još jednu "Nakbu" ili katastrofu, vrijeme kada su stotine hiljada lišene svojih domova u ratu koji je doveo do stvaranja države Izrael 1948. godine.
Sada se plaše novog kruga raseljavanja.
"Nećemo napustiti naše oblasti, nećemo dozvoliti drugu Nakbu. Odgajali smo našu djecu učeći ih da ne mogu napustiti svoj dom i ne mogu dozvoliti drugu Nakbu", rekla je Um Tamer Jamal, 65-godišnja majka šestero djece, Reutersu putem aplikacije za ćaskanje.
"(Trump) je lud. Nismo napustili Gazu pod bombardiranjem i izgladnjivanjem, kako nas namjerava izbaciti? Ne idemo nigdje", rekla je ona iz grada Gaze.
Šokantni potez Trumpa, bivšeg njujorškog investitora za nekretnine, brzo su osudile međunarodne sile, kao i palestinski lideri.
Suparničke palestinske vlasti Mahmouda Abbasa i islamistička grupa Hamas ujedinile su se u odbacivanju, kako su rekli, plana zauzimanja obalne teritorije Mediterana i protjerivanja Palestinaca iz njihove domovine.
Abbas je rekao da se Palestinci neće odreći "svoje zemlje, prava i svetih mjesta, te da je pojas Gaze sastavni dio zemlje Palestine, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom".
Sami Abu Zuhri, visoki dužnosnik Hamasa, koji je vladao pojasom Gaze prije borbi protiv Izraela u brutalnom ratu, rekao je da je Trumpova izjava o preuzimanju enklave "smiješna i apsurdna".
"Svaka ideja ove vrste može zapaliti region", rekao je on Reutersu, dodavši da Hamas ostaje privržen sporazumu o prekidu vatre s Izraelom i pregovara o njegovoj sljedećoj fazi.
Prvobitno šestosedmično primirje, dogovoreno sa egipatskim i katarskim posrednicima i podržano od strane SAD, ostalo je uglavnom netaknuto, ali izgledi za trajno rešenje su nejasni.
Trumpovu ideju da SAD "preuzmu" Pojas Gaze odbacuju i saveznici i protivnici
Prijedlog predsjednika Donalda Trumpa da SAD "preuzmu" pojas Gaze i trajno presele Palestince brzo su odbacili i osudili američki saveznici i protivnici.
Trump je iznio prijedlog na konferenciji za novinare u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji se nekoliko puta nasmiješio dok je predsjednik detaljno izlagao plan za izgradnju novih naselja za Palestince izvan Pojasa Gaze, kao i da SAD preuzmu "vlasništvo" i ratom razorenu teritorije pretvore "rivijeru Bliskog istoka".
"SAD će preuzeti Pojas Gaze", rekao je Trump. “Mi ćemo posjedovati i biti odgovorni za demontažu svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja, izravnati lokaciju i riješiti se uništenih zgrada, izravnati je, stvoriti ekonomski razvoj koji će osigurati neograničen broj radnih mjesta."
Trumpova izjava je stigla usred krhkog primirja između Izraela i Hamasa, tokom kojeg je militantna grupa predavala taoce u zamjenu za oslobađanje zarobljenika koje drži Izrael.
Egipat, Jordan i drugi američki saveznici na Bliskom istoku već su odbacili ideju o preseljenju više od dva miliona Palestinaca iz Gaze drugdje u regionu.
Saudijska Arabija, važan američki saveznik, brzo je odvagnula Trumpovu proširenu ideju da preuzme Pojas Gaze u oštro sročenoj izjavi, ističući da je njen dugi poziv na neovisnu palestinsku državu "čvrst, postojan nepokolebljiv stav".
"Kraljevina Saudijska Arabija također naglašava ono što je ranije objavila u vezi sa svojim apsolutnim odbacivanjem kršenja legitimnih prava palestinskog naroda, bilo putem izraelske politike naseljavanja, aneksije palestinskih zemalja ili nastojanja da se palestinski narod raseljava s njihove zemlje", navodi se u saopštenju.
Trump je već zatalasao - i uznemirio dugogodišnje saveznike - predlažući kupovinu Grenlanda, pripajanje Kanade i moguće preuzimanje Panamskog kanala. Nije odmah bilo jasno je li ideja o preuzimanju Pojasa Gaze dobro promišljen plan ili početni potez u pregovorima.
Albanese, čija je zemlja jedan od najjačih američkih saveznika u azijsko-pacifičkoj regiji, djelovao je frustrirano čak i kada su ga pitali o planu za Gazu, naglašavajući da će njegova politika "biti dosljedna".
"Neću, kao premijer Australije, svakodnevno komentirati izjave američkog predsjednika", rekao je.
Ministarstvo vanjskih poslova Novog Zelanda izjavilo je da je "dugogodišnja podrška dvodržavnom rješenju zabilježena", dodajući da"neće komentirati svaki prijedlog koji se iznese".
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine Lin Jian također je naglasio dugogodišnju podršku Pekinga rješenju o dvije države.
"Protivimo se prisilnom preseljenju ljudi u Gazu i nadamo se da će relevantne strane primirje i poslijeratnu upravu u Gazi shvatiti kao priliku da palestinsko pitanje vrate na pravi put", rekao je on.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu agenciju Anadolu da Trumpov prijedlog o "deportacijama iz Gaze nije nešto što bismo prihvatili ni region ni mi".
"Čak i razmišljati o tome, po mom mišljenju, pogrešno je i apsurdno", rekao je Fidan.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da je ono što Trump želi učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".
Hamas, koji je izazvao rat svojim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine, navodi je da je Trumpov prijedlog "recept za stvaranje hkaosa i napetosti u regiji”.
"Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava", rekla je militantna grupa u saopštenju.
U napadu na Izrael Hamas je ubio oko 1.200 ljudi, prvenstveno civila, i uzeo oko 250 talaca.
Izraelski zračni i kopneni rat koji je uslijedio ubio je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima koje ne navode koliko je mrtvih bilo boraca. Rat je ostavio velike dijelove nekoliko gradova u ruševinama i raselio oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi.
U SAD-u su opozicioni političari brzo odbacili Trumpovu ideju, a demokratski senator Chris Coons nazvao je njegove komentare "uvredljivim i suludim, opasnim i glupim".
Ideja "riskira da ostatak svijeta misli da smo neuravnoteženi i nepouzdani partner jer naš predsjednik daje sulude prijedloge", rekao je Coons.
Demokratska zastupnica Rashida Tlaib, palestinsko-američka članica Kongresa iz Michigana, optužila je Trumpa u objavi na društvenim mrežama da "otvoreno poziva na etničko čišćenje" s idejom preseljenja cjelokupnog stanovništva Gaze.
