"Pojasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama", rekao je polovinom sedmice hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Njegovo izlaganje došlo je nakon što je ustvrdio kako je o istoj temi razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, nakon čega je, dan kasnije, prvi čovjek Francuske u saopštenju za javnost naveo kako tokom razgovora sa Plenkovićem nije bilo riječi o Bosni i Hercegovini, već uopšte o stanju na Zapadnom Balkanu.
Bilo kako bilo, Plenkovićeva diplomatska ofanziva koju trenutno vodi u Evropskoj uniji, kada je riječ o izboru Željka Komšića za člana bh. Predsjedništva, naišla je na negodovanje u Bosni i Hercegovini.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u petak 19. oktobra je poručio hrvatskom premijeru kako je primjetan "pokušaj uspostave patronističkog ponašanja spram Bosne i Hercegovine".
"Plenković, zloupotrebljavajući članstvo Hrvatske u EU, nastupa kao da je premijer BiH, a ne Hrvatske, što nije u skladu sa dobrosusjedskim odnosima i predstavlja otvoreno i direktno miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja u BiH. Premijer Hrvatske na ovaj način pokušava institucionalno uspostaviti netačne, selektivne i konfuzne teorije o ugroženosti samo jednog naroda u BiH", naveo je Zvizdić.
Zvizdić je istakao i kako je "siguran da Plenković zna da su, u skladu sa odredbama Ustava BiH, Bošnjaci, Srbi i Hrvati jednakopravni i konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH, te da u bilo kojoj instituciji na nivou BiH ne može, zbog brojnih mehanizama zaštite, biti donesena nijedna odluka suprotno demokratskoj volji izabranih ili imenovanih predstavnika bilo kojeg naroda".
„Tako, naprimjer, hrvatski narod, kojeg je po posljednjem popisu 15,43 posto u BiH, ima duplo više rukovodećih funkcija - skoro 30 posto, što u potpunosti demantuje bilo kakvu teoriju o neravnopravnosti. Sa ovakvim ustavno-političkim sistemom BiH, u kojem etnički princip nadvladava građanski, što nije u skladu sa savremenim evropskim i demokratskim standardima, upoznati su svi akreditovani predstavnici stranih država i evropskih i međunarodnih institucija.
Zbog toga, smatram da nema nikakve potrebe da premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković upoznaje šefove država i vlada članica EU sa stanjem u BiH, jer te zemlje preko svojih ambasada u BiH i u kontaktima sa zvaničnicima BiH, jako dobro poznaju situaciju u našoj zemlji. Članice EU su dobro upućene i u proces izmjena Izbornog zakona u BiH, jer su predstavnici EU u BiH učestvovali u pregovorima političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona, i svima njima je dobro poznato da je upravo HDZ odbio sva rješenja koja su bila razmatrana", stoji u Zvizdićevoj reakciji.
U istom tonu nastavlja i nekadašnji ambasador BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović. Plenkovićev istup u institucijama EU, Muratović ocjenjuje nediplomatskim i nedržavničkim aktom.
„On ako pođe od elementarnih, diplomatskih pravila, onda prvo bi trebao svojoj susjednoj zemlji da dođe u posjetu i da se proba upoznati sa problemom, ako uopće postoji. No, on ruši sva pravila prijateljskog, diplomatskog ponašanja i ide kao tužibaba u Evropsku uniju da intervenira za nešto što nema nikakvog osnova, i da se totalno miješa u unutarnje stvari, a prije toga je na dan prije izbora išao u Hercegovinu, a da se uopće nije najavio kao premijer jedne zemlje da dolazi u drugu zemlju“, ističe profesor Muratović.
Kako za RSE kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Hrvatska mora slijediti politiku Evropske unije, a u slučaju Plenkovića, radi se o solo "ispadima" najviših hrvatskih zvaničnika koji su, prema njegovim riječima, usmjereni protiv Bosne i Hercegovine.
„Vidimo plejadu zastupnika iz Hrvatske u Evropskom parlamentu, koji dolaze iz HDZ-a i drugih desničarskih partija, koji pokušavaju uspostaviti patronat nad Bosnom i Hercegovinom, što je konflikt interesa. Naravno, u Evropskom parlamentu ima puno više ljudi koji su razumni i dobro informisani kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, i njihovi izvještaji ne prolaze niti se može 'prodati' ta priča u Evropskom parlamentu i institucijama EU, ali je ona vrlo opasna, nanosi štetu Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj i Hrvatima, kao narodu koji živi u BiH“, poručuje Bećirović.
Za urednika portala Autograf.hr Dragu Pilsela, radi se o nekonzistentnom ponašanju HDZ-a Andreja Plenkvoića i Dragana Čovića i svih koji bojkotuju institucije u BiH i "bičuju" Komšića.
„Hajde da pretpostavimo, što bi bilo da je Dragan Čović pobijedio? Znate šta se dogodilo u Grahovu, a ima takvih općina više u Federaciji koji su naseljeni Srbima, u toj općini je glasovima Srba pobijedio Dragan Čović. Pa se pitam - zašto Draganu Čoviću ne smetaju na teritoriji Federacije glasovi Srba, a smetaju ga glasovi Bošnjaka. To se pitanje postavlja i gospodinu Plenkoviću koji se petlja nekorektno, jer Dejtonski sporazum njemu ne daje to pravo da krivo tumači Izborni zakon.
Ja sam na našem portalu objavio vrlo solidno pismo profesora Ive Komšića koji je pokušao odgovoriti na klevete profesorice Mirjane Kasapović napisane prošli tjedan u tjedniku 'Globus'. Glavni urednik tjednika nije htio objaviti Komšićevo reagiranje, pa sam ga ja objavio. Dakle, u tom reagiranju se vidi da niti Čović, niti Plenković, niti svi oni koji bacaju klipove Željku Komšiću, ne razumiju kako funkcionira Bosna i Hercegovina, ni što je to Ustav Dejtonskog sporazuma“, kaže Pilsel.
Pilsel pdosjeća i kako je iz Evropskog vijeća više puta ukazano Hrvatskoj da se ne miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i da oni smatraju kako je izbor Komšića legalan, te da su izbori u Bosni i Hercegovini bili fer i pošteni.
