Izdvojeno
BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o početku suđenja Draganu Mektiću
Nakon što je Mektić negirao optužbe a Sud odbio da mu zabrani da javno govori o slučaju, raniji početak suđenja odgođen je zbog pandemije koronavirusa.
BIRN BiH navodi pet stvari koje trebate znati o početku suđenja bivšem državnom ministru.
Mektić se tereti za djelo visoke korupcije
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2019. saopšteno da se Mektić u svojstvu ministra sigurnosti, Igor Golijanin u svojstvu šefa njegovog kabineta, Samir Agić u svojstvu pomoćnik ministra i Edin Garaplija kao odgovorna osoba i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija INZA Sarajevo terete za zloupotrebu položaja prilikom realizacije međudržavnog Projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, koji je finansirala Delegacija Europske unije u BiH, čime je pričinjena ukupna šteta od 244.764 maraka.
Iz Tužilaštva su naveli da je provedena istraga i podignuta optužnica nakon što je Federalna uprave policije (FUP) dostavila prijavu o nezakonitostima u radu odgovornih osoba u Ministarstvu sigurnosti BiH.
“Navedene osobe su zlouporabom položaja i ovlasti počinile krivično djelo visoke korupcije koja šteti međunarodnom ugledu BiH, a dokumentovana su različita vršenja zloupotrebe položaja ili ovlasti najviših državnih dužnosnika i službenika u Ministarstvu sigurnosti BiH prilikom realiziranja međudržavnog Projekta prekogranične suradnje u oblasti vatrogastva koji je finansiran od strane delegacije Europske unije u BiH a vrijednost projekta iznosila je 198.454 eura”, saopšteno je ranije iz Tužilaštva.
Dodali su također, kako će Tužilaštvo navode optužnice dokazivati pozivanjem 31 svjedoka i prilaganjem 140 materijalnih dokaza.
Sredinom januara 2020. sudija za prethodni postupak je potvrdio optužnicu protiv Mektića, Golijanina, Agića i Garaplije koja ih terete za zloupotrebe položaja.
Sud odbio mjere zabrane
Nakon što je optužnica potvrđena, u Sudu BiH je početkom februaru 2020. održano ročište po prijedlogu Tužilaštva da se Mektiću i ostalima odrede mjere zabrane, odnosno da kontaktiraju sa svjedocima i da im ne smiju prići na udaljenost od 100 metara, kao i da im zabrani da o slučaju za koji su optuženi istupaju u printanim i elektronskim medijima.
Za Garapliju je Tužilaštvo zatražilo i da mu Sud zabrani i učestvovanje u projektima s Ministarstvom sigurnosti BiH.
Odbrane optuženih usprotivile su se određivanju mjera zabrane, a Mektićeva braniteljica Senka Nožica je tada u sudnici rekla da se njenom branjeniku “na teret stavljaju prekršaji, da je Tužilaštvo propustili da navede da se radi o donatorskim sredstvima, kao i da su ostali optuženi u ovom postupku kolateralna šteta Mektića zbog jedne popularnosti”.
Branioci su poslije nekoliko dana potvrdili da je Državni sud odbio prijedlog Tužilaštva da se optuženima odrede mjere zabrane.
Mektić je negirao optužbe
Početkom marta 2020. Mektić i trojica ostalih optuženih su negirali krivicu za djela koja su im stavljena na teret.
Na upit sutkinje za prethodno saslušanje svi optuženi su tada potvrdili da su primili i razumjeli optužnicu, a Mektić je pojasnio da je pročitao i jezički razumio, ali da je optužnica konfuzna.
“Optužnica sadrži niz netačnih kvalifikacija koje su proizvoljne, nepoznate pravosudnom sistemu BiH. Čudi me nepoznavanje Tužilaštva osnovnih, elementarnih činjenica kada su u pitanju donatorska sredstva. Oni kažu da je oštećen budžet, ali budžet BiH se utvrđuje zakonom”, naveo je Mektić tada u sudnici.
Pandemija odgodila početak suđenja
Pošto su sva četvorica optuženih negirali krivicu, predmet protiv njih je proslijeđen Sudskom vijeću, koje je u roku od 30 dana trebalo zakazati početak suđenja, ali do toga nije došlo s obzirom na situaciju uzrokovanu koronavirusom i preporuke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da se u sudovima održavaju samo ročišta u hitnim i pritvorskim predmetima.
Mektić je nakon ministarske funkcije danas poslanik u Predstavničkom domu Državnog parlamenta.
Tužilaštvo BiH i Mektić imaju dugu historiju
Nakon Mektićevog poziva u maju 2019. godine nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) – te Državnog suda i tužilaštva.
Građani su nosili transparente na kojima je pisalo “Želimo pravdu”, “Tužilaštvo i sudstvo neće ili ne znaju da rade posao”.
Mektić je tada kritikovao rad VSTV-a ali i Tužilaštva BiH.
Nekoliko sedmica ranije iz Tužilaštva su saopštili potvrdili da protiv Mektića provode istragu, nakon što je u radu na predmetu
Tužilaštvo došlo do više dokaza o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlasti, odavanje tajnih podataka, te davanje lažnog iskaza.
On je istragu tada nazvao glupošću i budalaštinama.
“Tužilaštvo koje bi se trebalo baviti borbom protiv ogromnog i ozbiljnog organizovanog kriminala, bavi se svojim kritičarima, a ja sam jedan od njih. Kritičar sam jer tvrdim da su korumpirani, nesposobni i kriminalizovani. Njima su problem kritičari, a ne obračun s kriminalom, odnosno ono za što ih narod plaća, a za što troše ogromne pare s grbače ovog naroda”, kazao je Mektić.
Kada je Mektić kritikovao rad Tužilaštva 2017. godine, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić rekla je novinarima da protiv Mektića postoji više prijava u Državnom tužilaštvu.
“On je imao dogovor s bivšim glavnim tužiocem da njega ne napada, a da će on držati njegove prijave u ladici”, kazala je Tadić.
Nakon što je krajem 2019. godine protiv Mektića Državno tužilaštvo podiglo optužnicu on je optužio Tadić.
“To je njena lična osveta za sve ono što sam govorio o Tužilaštvu BiH kao kriminalnoj i korumpiranoj pravosudnoj instituciji. Znao sam to i o tome sam govorio”, rekao je Mektić koji je za N1 rekao da Državno tužilaštvo protiv njega pet godina provodi istrage i da je optužnica podignuta na kraju njegovog mandata.
See all News Updates of the Day
Američki lideri su pokušavali napraviti rezove u vladi od samog početka
Novoizabrani predsjednik Donald Trump želi smanjiti državnu potrošnju. Predložena savjetodavna komisija pod nazivom Odjeljenje za vladinu efikasnost vodit će te napore. Kako izvještava novinara Glasa Amerike Dora Mekouar, američki lideri pokušavaju smanjiti ulogu vlade gotovo od samog početka.
Milijarder Elon Musk želi smanjiti federalnu potrošnju za dvije hiljade milijardi dolara. On će biti kopredsjedavajući Odjeljenja za vladinu efikasnost, predložene predsjedničke savjetodavne komisije Donalda Trumpa.
Ovo nije prvi put da se američka administracija obavezala da će smanjiti vladine troškove.
„Predsjednici su, na ovaj ili onaj način, govorili o rezovima ili smanjenju uloge vlade od osnivanja republike”, kaže Justin Vaughn, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Coastal Carolina u Južnoj Karolini.
Počelo je s trećim predsjednikom Amerike, Thomasom Jeffersonom, početkom 1800-ih. Jefferson je ukinuo neke vojne i državne poslove, privremeno smanjivši troškove.
1930-tih, Franklin Roosevelt proširio je saveznu radnu snagu kako bi se nosio s Velikom depresijom. Rooseveltov „New Deal” zaposlio je milione ljudi, pružajući pomoć siromašnima dok je istovremeno stimulirao ekonomiju. Poslovi su prestali kad je kriza prošla.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ronald Reagan je formirao Grace komisiju, tražeći od grupe od oko 150 poslovnih lidera da pronađu načine da eliminišu neefikasnost.
„Predsjednik Reagan zatražio je od Grace komisije da promatra vladu s pogledom na to da ona funkcionira više kao biznis”, rekao je Tom Schatz, predsjednik grupe „Građani protiv državnog rasipanja”.
Ali web stranica Predsjedničke biblioteke Ronalda Reagana kaže: „Većina preporuka, posebno onih koje zahtijevaju propise od Kongresa, nikada nije provedena”.
Ipak, neki historičari kažu da je Reagan uspio pomjeriti nacionalne razgovore u korist manje uloge savezne vlade u rješavanju javnih problema.
„Bila je to temeljna promjena u odnosu na, znate, prethodno stoljeće, zapravo, proširenje uloge vlade u društvu”, kaže Vaughn.
Tokom 1990-ih, Bill Clinton je radio na skraćivanju oko 300.000 federalnih radnih mjesta, uglavnom putem penzionisanja i eksternalizacije usluga.
„Svakako jedna od značajnijih administracija u smislu smanjenja uloge vlade u modernoj eri”, kaže Vaughn.
Tokom svog prvog mandata, Donald Trump je naredio federalno zamrzavanje zapošljavanja i druga smanjenja. Sada želi da njegov Odjel za vladinu efikasnost završi posao. Neki dovode u pitanje mudrost poslovnog pristupa vođenja vlade.
„Kada ste vlada, odgovorni ste ljudima. I vaš cilj nije da zaradite novac. Vaš cilj je pružiti usluge i braniti naciju”, kaže historičar James Grossman, koji je izvršni direktor Američkog istorijskog udruženja. „U privatnom sektoru ima puno prevara i rasipanja, tako da nisam siguran da su poslovni ljudi nužno najbolji ljudi koji čak mogu otkriti prevaru i rasipništvo.”
U mnogim slučajevima Kongres se mora složiti prije bilo kakvih rezova.
Trumpovi glavni bliskoistočni saradnici imaju bliske lične veze s njim, poslovno iskustvo
Za Bliski istok, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odabrao je za savjetnike dvojicu biznismena s kojima dijeli bliske lične veze.
Trump je izabrao dugogodišnjeg prijatelja Stevena Witkoffa za svog novog specijalnog izaslanika za Bliski istok. Njujorški investitor u nekretnine redovno je vodio kampanju za Trumpov reizbor.
Taj blizak odnos pomoći će Witkoffu u regionu, kaže analitičarka za nacionalnu sigurnost Allison McManus.
„S obzirom da Witkoff mora da putuje, da se sastaje sa stranim kolegama, šefovima država, na ministarskom nivou, on će moći da donese tu vrstu utjecaja sa sobom, da je neko ko govori u ime predsjednika, ko će imati takvu vrstu autoriteta u tim okruženjima”, rekla je ona.
U Kataru prošlog maja, Witkoff je pohvalio zaljevsku državu za diversifikaciju svog ekonomskog rasta kroz saradnju vlade i privatnog sektora.
„Osjećam to u Kataru. Mislim da su očigledno imali ekonomiju koja je bila mnogo više okrenuta petrohemiji i prirodnom gasu i sličnim stvarima. Oni se šire. Turizam je u porastu. Hoteli ovdje su veličanstveni. Ko se ne bi vratio ovome u ovom regionu?”, rekao je Witkoff.
Stručnjaci napominju da će Witkoff možda morati da se odrekne nekih ugovora o nekretninama sa zaljevskim državama kako bi se povinovao američkim zakonima protiv sukoba interesa.
„To je apsolutno nešto što je velika briga, budući da vidimo neke od ovih osoba iz poslovne zajednice u ulogama u kojima bi se mogli lično obogatiti u pregovaračkim uslovima koji bi mogli biti povoljniji za određene zemlje, poput zemalja Zaljeva, kao i što bi to moglo značiti u smislu njihovog prioritiziranja, opet, interesa”, kaže McManus.
Massad Boulos služit će kao Trumpov viši savjetnik za arapska i bliskoistočna pitanja. On je svekar Trumpove kćerke Tiffany.
Američko-libanski biznismen također je vodio kampanju za Trumpov reizbor, mobilizirajući arapsko-američke glasače u državi Michigan.
Boulos je izvršni direktor SCOA Nigeria, kompanije koja prodaje kamione i teške strojeve u zapadnoafričkoj državi.
Rođen je u manjinskoj hrišćanskoj porodici u sjevernom libanskom selu Kfar Akka, gdje je njegov otac bio gradonačelnik.
Prošlog oktobra, Boulos je rekao da ga je sukob u regionu spriječio da se vrati u Liban.
„Nisam se vratio u svoju rodnu zemlju, svoju domovinu, mnogo godina zbog ove situacije. Volio bih da se vratim. Volio bih da se moja djeca vrate u Liban. Liban je nekada bio poznat kao Švicarska Bliskog Istoka, a Bejrut je bio Pariz Bliskog Istoka. Želimo da se ovo vrati”, rekao je on.
Veliki izazovi čekaju Trumpov novi bliskoistočni tim. Oni uključuju stalne sukobe Izraela s iranskim opunomoćenicima u Gazi i Jemenu, iranski nuklearni program, haotično izlaženje Sirije iz diktatorske vladavine i nedostižan dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Bidenovi će posjetiti New Orleans, rođake žrtava terorističkog napada
Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden posjetit će u ponedjeljak New Orleans kako bi tugovali sa rođacima 14 ljudi koji su tamo ubijeni i 35 povrijeđenih kada je muškarac u ranim jutarnjim satima novogodisnjeg dana provezao iznajmljeni kamionet velikom brzinom kroz grupu pješaka.
Bidenovi planiraju da se sastanu sa članovima porodica žrtava koje su pregažene kada je osumnjičeni, koga su vlasti identifikovale kao Shamsud-Din Jabbar, 42-godišnji vojni veteran iz Hustona, pojurio niz užurbanu ulicu Bourbon. Policija je smrtno ustrijelila Jabbara nakon što je otvorio vatru na policajce.
Biden, s dvije sedmice preostale na funkciji prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, također se sastaje s istražiteljima koji kažu da je Jabbar djelovao sam u napadu, ali da je bio inspirisan Islamskom državom da izvede teroristički napad.
Federalni istražni biro saopćio je da je Jabbar na društvenim mrežama objavio pet video zapisa u kojima izražava podršku terorističkoj grupi Islamska država, IS, otprilike sat i po prije napada dok su slavljenici u New Orleansu slavili prve sate 2025. godine. Zastava IS-a je pronađeno u zadnjem dijelu kamiona.
Na dan napada, Biden je, govoreći iz predsjedničkog boravka u Camp Davidu u Merilendu, izrazio saučešće porodicama žrtava u nacionalnom obraćanju. "Želim da znate da tugujem s vama", rekao je.
Biden je rekao da su mu istražitelji rekli da je osumnjičeni imao daljinski detonator u svom kamionu koji je trebao aktivirati dvije eksplozivne naprave postavljene u hladnjače za led duž ulice Bourbon.
Predstavnik Mike Turner, predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, ponovio je u nedjelju u emisiji CBS-a "Face the Nation" ranije objavljenu tvrdnju SAD-a da postoje članovi Islamske države i drugih terorističkih organizacija koje unutar Sjedinjenih Država "rade zajedno s ISIS-om s namjerom da naudi Amerikancima.”
"Ne znamo gdje su", rekao je Turner.
Odlazeći šef domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas rekao je za emisiju ABC "Ova sedmica" da je u posljednjih 10 godina došlo do "značajnog porasta" u "domaćem nasilnom ekstremizmu".
“To je veoma težak pejzaž prijetnji”, rekao je Mayorkas. Obećao je nesmetanu tranziciju na Trumpovo imenovanje za novog sekretara za unutrašnju sigurnost, guvernerke Južne Dakote Kristi Noem.
“Razgovarao sam s guvernerkom Noem nekoliko puta, uključujući i na Novu godinu i odmah nakon toga, u vezi s užasnim terorističkim napadom”, rekao je Mayorkas.
"Sadržajno smo razgovarali o mjerama koje poduzimamo, a ja sam nevjerovatno posvećen glatkoj i uspješnoj tranziciji ka guvernerci Noem, ako bude potvrđena za sekretara za unutrašnju sigurnost", rekao je Mayorkas.
Bidenova posjeta Nju Orleansu u ponedjeljak odvija se uz povećane sigurnosne zabrinutosti u Washingtonu dok se Kongres sastaje kako bi potvrdio da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris na izborima u novembru.
Prošlo je četiri godine od dana nakon što su Trumpove pristalice divljale američkim Kapitolom, pljačkajući službenike Kongresa i napadajući službenike za provođenje zakona kako bi blokirali ovjeru Bidenove pobjede nad Trumpom na izborima 2020. godine. Trump je obećao, u roku od nekoliko sati od preuzimanja dužnosti 20. januara, pomilovati mnoge od onih koji su uhapšeni i zatvoreni u napadu 6. januara 2021.
Američki glavni grad u "okruženju povećane prijetnje" nakon novogodišnjih napada
Sigurnosne agencije u Washingtonu i njegovoj okolini dovode pojačanje dok se pripremaju da osiguraju tri događaje visokog profila u glavnom gradu nacije, nakon novogodišnjeg terorističkog napada u New Orleansu i bombaškog napada Cybertruck-om ispred hotela Trump International u Las Vegas.
Prvi događaj dogodit će se u ponedjeljak, kada se Kongres sastane kako bi potvrdio rezultate predsjedničkih izbora četiri godine od dana od nemira na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Druga će biti državna sahrana pokojnog predsjednika Jimmyja Cartera, koja počinje ceremonijom i procesijom u utorak prije nego što se završi u četvrtak.
Posljednji događaj visokog profila održat će se 20. januara, kada će novoizabrani predsjednik Donald Trump biti inaugurisan.
"To se nikada prije nije dogodilo. Imamo tri [nacionalna specijalna sigurnosna događaja] u periodu od 15 dana," rekao je novinarima u petak Matt McCool, specijalni agent američke tajne službe u Washingtonu.
"Ali ono što ću vam reći je da smo fleksibilni. Prilagodljivi smo. Radili smo na ovim događajima, u nekim slučajevima, godinama", rekao je on. "Dakle, bićemo spremni."
Uprkos zabrinutosti koja proizilazi iz napada u New Orleansu i bombaškog napada u Las Vegasu, službenici sigurnosti za sada su uvjereni da će se događaji u Washingtonu odvijati bezbjedno.
"Ne pratimo nikakve vjerodostojne ili specifične prijetnje povezane s ovim događajima", rekao je David Sundberg, pomoćnik direktora FBI-ovog ureda na terenu u Washingtonu.
Agencije za provođenje zakona i sigurnosne agencije, međutim, ne rizikuju, priznajući da grad i region djeluju u okruženju povećane prijetnje.
Tajna služba je u petak saopštila da dovodi agente iz cijele zemlje kako bi povećala broj zaposlenih, koji je već bio najviši u posljednje tri godine.
Policijska uprava Washingtona saopćila je da je u svoje redove dodala skoro 4.000 policajaca iz odjela širom zemlje.
Biro Nacionalne garde glavnog grada potvrdio je da je također odobrio zahtjeve za dodatnu podršku, uključujući obezbjeđivanje 500 gardista za izbornu potvrdu 6. januara i oficira za vezu za državnu sahranu.
Čeka se dodatni zahtjev za 7.800 vojnika i avijatičara Nacionalne garde da pomognu u obezbjeđenju Trumpove inauguracije.
Pojačane sigurnosne mjere, uključujući barijere i ograde, već su podignute u dijelovima Washingtona i oko Kapitola, ali dolazi ih još.
"Mnoštvo vidljivih i nevidljivih sigurnosnih mjera djelovat će u tandemu kako bi se osiguralo da se sveobuhvatan i besprijekoran sigurnosni plan ostvari", rekao je McCool, dodajući da će mjere uključivati upotrebu dronova.
"Tajna služba će koristiti dronove kao dio našeg sveobuhvatnog sigurnosnog plana", rekao je McCool. "Nemojte se uznemiriti ako ih vidite tokom predstojećih događaja ili treninga u danima koji su pred nama."
Gradska policijska uprava saopštila je da će njene pojačane mjere sigurnosti stupiti na snagu od nedjelje, s raspoređivanjem specijalizovanih službenika po gradu kako bi odgovorili na sve vanredne situacije.
Američka policija Capitola, čijih 2.400 službenika i civilnih službenika je odgovorna za zaštitu Kapitola i članova Kongresa, također je rekla da je spremnija za nepredviđene situacije nego prije četiri godine, kada su pobunjenici uznemireni ishodom predsjedničkih izbora 2020. napali Kapitol, primoravajući zakonodavce na bijeg i ranivši policajce.
Oko 1.560 ljudi optuženo je za savezne zločine u neredima. Do sada je oko 979 priznalo krivicu, dok je još 210 osuđeno.
"Glavni grad naše zemlje je spreman da osigura da se zakonodavni proces odvija bez ometanja, a naša vlada će imati miran prijenos vlasti", rekao je šef policije Capitola J. Thomas Manger, napominjući da su snage implementirale više od 100 preporuka datih nakon pobune 2021.
Zvaničnici u Washingtonu se također pripremaju za potencijalne proteste, navodeći da je nekoliko planiranih demonstracija već dobilo potrebne dozvole.
"Posvećeni smo održavanju prava na mirno okupljanje i proteste ovdje u našem gradu", rekla je šefica Metropolitanske policije Pamela Smith.
"Pozdravljamo posjetitelje da dođu i iskuse šta ovaj nevjerovatni grad nudi, ali oni koji namjeravaju nezakonite aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica", rekla je Smith.
„Međutim, kao što sam već rekla, kada imamo posebne događaje, želim da budem vrlo jasna, nećemo tolerisati bilo kakvo nasilje, nerede, uništavanje imovine ili bilo kakvo ponašanje koje ugrožava sigurnost našeg grada."
Biden blokirao japanski Nippon Steel da kupi US Steel
Predsjednik Joe Biden ispunio je svoje višemjesečno javno protivljenje predloženoj kupovini američke kompanije U.S. Steel od strane japanske kompanije Nippon Steel, najavljujući u petak da blokira preuzimanje od 14,9 milijardi dolara.
Ova akvizicija bi "stavila jednog od najvećih američkih proizvođača čelika pod stranu kontrolu i stvorila rizik za našu nacionalnu sigurnost i naše kritične lance opskrbe", rekao je u izjavi. Nije precizirao na koji način bi sporazum ugrozio nacionalnu sigurnost.
Kolaps predložene akvizicije predstavlja pobjedu za radnike kompanije sa sjedištem u Pittsburghu, Pennsylvania, izborno ključnoj državi. U martu je moćni sindikat United Steelworkers podržao Bidena, koji se u to vrijeme još uvijek kandidirao za ponovni izbor na izborima u novembru.
“Ovo je očito bila politička odluka koju je predsjednik Biden prežvakao dugo vremena. Odlučan je da pokaže da će zaštititi američke radnike, a posebno u sektoru čelika,” rekao je Matthew Goodman, direktor RealEcon inicijative pri Vijeću za vanjske odnose.
"To je važan sektor i podložan je nepoštenoj trgovinskoj praksi, ali je teško razumjeti logiku nacionalne sigurnosti blokiranja ove transakcije", rekao je on za Glas Amerike.
Federalni zakon daje predsjedniku ovlaštenje da blokira transakciju na osnovu preporuke Komiteta za strana ulaganja u Sjedinjenim Državama, kojim predsjedava ministrica financija Janet Yellen, a koji čine drugi članovi kabineta. Prošlog mjeseca, CFIUS nije uspio postići konsenzus o mogućim rizicima za nacionalnu sigurnost sporazuma.
Biden je to objavio u preostalim danima na funkciji, uprkos tome što su neki analitičari i savjetnici upozorili da bi njegovo odbijanje sporazuma moglo narušiti odnose s Japanom, ključnim američkim saveznikom i trgovinskim partnerom. Pogotovo s nadolazećim trgovinskim ratom pod dolazećom Trumpovom administracijom koja je obećala da će uvesti visoke carine na trgovinske partnere.
"Potrebni su nam saveznici posebno u ratu - potencijalnom ratu protiv Kine", rekao je John Ferrari, nerezidentni viši saradnik na American Enterprise Institute.
„Japan je nepokolebljiv saveznik na Pacifiku. Oni imaju hrabrost u brodogradnji i proizvodnji, pa su nam potrebni”, rekao je Ferrari za Glas Amerike. „Dozvoliti im da ulažu u Sjedinjene Države učinilo bi nas jačima.”
Novoizabrani predsjednik Donald Trump, koji bi trebao doći na vlast 20. januara, također se protivi preuzimanju. U novembru na društvenim mrežama, obećao je da će blokirati dogovor i koristiti porezne olakšice i tarife za rast US Steel-a.
I Nippon Steel i U.S. Steel obećali su da će pokrenuti pravni postupak, navodeći da američka vlada nije ispoštovala odgovarajuće procedure prilikom razmatranja kupovine.
"Predsjednikova izjava i nalog ne predstavljaju nikakav kredibilan dokaz o pitanju nacionalne bezbjednosti, jasno stavljajući do znanja da je ovo politička odluka", navodi se u saopštenju kompanija. "Nakon odluke predsjednika Bidena, ne preostaje nam ništa drugo nego da preduzmemo sve odgovarajuće radnje za zaštitu naših zakonskih prava."
Najava je uslijedila nakon drugih protekcionističkih poteza administracije. Prošle godine, Biden je utrostručio carine na uvoz čelika iz Kine.
“Predugo su se američke čeličane suočavale s nepoštenom trgovinskom praksom jer su strane kompanije izvozile čelik na svjetska tržišta po umjetno niskim cijenama, što je dovelo do gubitka radnih mjesta i zatvaranja tvornica u Americi”, rekao je predsjednik u svom priopćenju u petak.
