“Predsjednik je stavio do znanja da u slučaju još jedne invazije ruskih snaga na Ukrajinu, američke snage neće biti angažovane na terenu, u borbama u Ukrajini. To je veoma jasno stavio do znanja. Međutim, istovremeno je bio jasan da imamo obavezu prema našim NATO saveznicima, da bi osigurali da podržavamo član 5. Zbog toga razmatramo niz opcija da pomognemo jačanju Alijanse na njenoj istočnoj granici”, ukazao je Kirbi – čime se, kako je ustvrdio, dokazuje posvećenost američkih obaveza unutar NATO-a.
Glas Amerike: Znači, Rusija bi invazijom na Ukrajinu izvršila pritisak na Sjedinjene Države i NATO da jačaju istočnu granicu trupama i drugom sredstvima?
Kirbi: Rekao bih da u Alijansi već postoji određeni pritisak da se gospodinu Putinu stavi do znanja koliko ozbiljno svi saveznici uzimaju u obzir zajedničke odbrambene obaveze. Kao što sam rekao ranije, neke od opcija koje razmatramo mogle bi da obuhvate razmiještanje američkih trupa prije invazije. Moramo da osiguramo ne samo da šaljemo snažan signal o solidarnosti u NATO-u, već i da je Alijansa čvrsto pripremljena da se brani ako to bude potrebno i važno je ne samo da gospodin Putin to čuje i vidi, veći i saveznici. I u pravu ste, ako Putin ponovo izvrši invaziju, Sjedinjene Države su najavile oštre ekonomske posljedice. Iako je riječ o ekonomiji koja je u boljem stanju ove nego prošle godine i dalje bi mogla da bude pogođena snažnim sankcijama. Predsjednik je rekao da smo spremni da razmotrimo ekonomske posljedice koje nismo bili spremni da ponudimo 2014. godine.
Glas Amerike: NATO je najavio da će biti održan sastanak ministara odbrane. Da li sekretar za odbranu planira da prisustvuje?
Kirbi: Da, sekretar će prisustvovati ministarskom sastanku. Opravdano je pretpostaviti da će ministri odbrane razgovarati o Ukrajini, ali ne želim da govorim o agendi sekretara ili sastanka. Međutim, ono što se događa u Ukrajini ima pažnju svih NATO lidera i očekujem da će razmatrati opcije za Alijansu u slučaju još jednog ruskog upada, kao i šta bi trebalo da uradimo čak i ako se to ne dogodi, imajući u vidu dosadašnje destabilizujuće ruske aktivnosti, i bez nove invazije na Ukrajinu. Rusija je na mnoge načine podstakla alijansu da ponovo razmotri obaveze koje imamo jedni prema drugima.
Glas Amerike: Rekli ste da je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika na granici sa Ukrajinom. Rusija to trenutno demantuje. Zašto ne bi objavili neke obavještajne podatke da bi se pokazalo ko govori istinu?
Kirbi: Uvjereni smo u naše procjene i oprezni do koje mjere o njima govorimo. Mislim da je to mudro kada imate posla sa akterom kao što je Rusija. Takođe su demantovali da namjeravaju da ponovo izvrše invaziju na Ukrajinu, i povrijede ukrajinski suverenitet. Način da se to dokaže je da vrate kući tih više od 100.000 vojnika, umjesto što ih drže na trenutnim pozicijama, oko istočne i sjeveroistočne granice Ukrajine, na jugu i oko Krima, zatim na okupiranom Krimu, kao i Bjelorusiji.
Glas Amerike: Da li je general Volters, komandant NATO snaga u Evropi, tražio dodatne snage, osim 8.500 koje u stavljene u stanje povišene pripravnosti?
Kirbi: Ne želim da govorim o detaljima procesa donošenja odluke i razgovora sekretara za odbranu sa komandantima, među kojima je i general Volters. Sekretar Ostin je u čestom direktnom kontaktu sa generalom Voltersom i naravno sa generalom Milijem, načelnikom združenog generalštaba američkih oružanih snaga i drugim vojnim liderima u pogledu onog šta se događa. Nastavljamo da razmatramo niz dostupnih opcija da bi uverili saveznike. Neke od tih opcija mogle bi da obuhvate razmiještanje snaga koje su već u Evropi, sa jednog mjesta na drugo, da bi se ojačala istočna granica. Takođe bi moglo da obuhvati razmiještanje trupa koje su stacionairane u Americi. Međutim, odluka još nije donesena.
Glas Amerike: Pređimo na temu Bjelorusije: imajući u vidu veličinu ukrajinske teritorije – upad u njen istočni dio ili aneksija Krima je jedna stvar…. Međutim, s obzirom na to da su ruske trupe sada u Bjelorusiji – to je jako blizu članici NATO-a Poljskoj...
Kirbi: Mislim da je to razlog više zbog čega je važno da saveznici u NATO-u pokažu svoje jedinstvo, a da se mi u Sjedinjenim Državama o tome precizno izjasnimo. Naša privrženost saveznicima u NATO-u je važna, usljed raspoređivanja ruskih snaga u Bjelorusiji, što očigledno zabrinjava članice Alijanse iz istočnog korpusa. Zasigurno ste čuli stavove predsjednika Bidena o tome – da ćemo, ukoliko se odlučimo da pomognemo u odbrani, to biti u najvećoj mjeri duž istočnog krila NATO-a. Gdje postoji opravdanost za zabrinutost usljed svega što se događa u Bjelorusiji.
Glas Amerike: Sjedinjene Države su Ukrajini uputile Ukrajini pomoć u oružju i municiji. Šta je još Ukrajina tražila i šta joj je najpotrebnije?
Kirbi: Do sada je Ukrajini stiglo nekoliko pošiljki na osnovu predsjednikovog odobrenja prošlog decembra. Biće ih još i nastojimo da ubrzamo buduće isporuke opreme i pomoći Ukrajini. Radi se o naoružanju, ali i drugim potrepštinama: protivtenkovske rakete, malokalibarsko oružje i municiju, kao i drugi vidovi podrške ukrajinskim oružanim snagama. Razgovaramo sa ukrajinskim kolegama o njihovim potrebama i činimo sve što možemo: bilo jednostrano ili bilateralno. Moram da ukažem da to ne činimo samo mi. Britanci su se takođe odlučili na to kao i neke od baltičkih država. Među zemljama koje pomažu je i Poljska. Tako da nije riječ samo o SAD-u i drugi pokušavaju da pomognu najbolje što mogu u skladu sa potrebama ukrajinskih oružanih snaga.
