Najnovije
Demokrate predstavile rezoluciju o Trumpovom opozivu, republikanci blokirali raspravu o 25. amandmanu
Sjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, na čijem dnevnom redu je inicijativa za opoziv odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, prekinuta je nakon kratkotrajnog zasjedanja i biće nastavljena u utorak.
Članovi donjeg doma Kongresa iz redova demokrata predstavili su rezoluciju o opozivu odlazećeg predsjednika.
Prijedlog, između ostalog, sadrži i član kojim se Trump optužuje za podsticanje pobune i odnosi se na njegovu potencijalnu odgovornost za upad dijela pristalica u kompleks Capitol Hilla tokom kongresne potvrde rezultata glasanja Elektorskog koledža predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.
U rezoluciji se ističe da se Trump obratio protestnom skupu svojih pristalica neposredno prije nego što je dio njegovih pristalica krenuo prema Capitol Hillu.
Ukazano je da je način na koji im se obratio ohrabrio i očekivano rezultirao nezakonitim postupcima koji su se dogodili na Capitol Hillu.
Oni su zatražile saglasje za usvajanje rezolucije kojom bi se od američkog potpredsjednika Mikea Pencea zatražilo da pokrene 25. amandman na osnovu koga bi odlazeći predsjednik Trump bio razriješen dužnosti.
Republikanski članovi Predstavničkog doma odbacili su zahtjev demokrata za pokretanje 25. amandmana protiv Trumpa – čime su blokirali hitno razmatranje tog pitanja.
Članovi američkog Kongresa iz redova demokrata pokušaće da primoraju odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa da napusti funkciju tokom nedjelje - prije inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena 20. januara.
Planirano je da u okviru tog procesa u srijedu u Predstavničkom domu bude organizovano glasanje o njegovom opozivu – što će ga učiniti jedinim američkim predsjednikom koji je u donjem domu Kongresa opozvan dva puta tokom mandata.
“Važno je da učinimo nešto na ozbiljan i promišljen način. U srijedu očekujemo glasanje koje će proći uspješno”, izjavio je Jim McGover, predsjedavajući Odbora za zakonodavstvo Predstavničkog doma televiziji CNN.
On je rekao da očekuje da će se republikanski članovi Kongresa usprotiviti primjeni 25 amandmana kako bi se Trump uklonio sa funkcije. U tom slučaju, kako je objasnio, odbor kojim predsjedava će se postarati da se o tome glasa u Predstavničkom domu. Nakon toga, 24 sata kasnije, odbor će usvojiti još jednu rezoluciju u vezi sa procesom opoziva.
“To što je predsjednik učinio je nesavjesno i potrebno je da odgovara”, rekao je McGovern.
Zasjedanje Predstavničkog doma počinje u jedanaest ujutru po lokalnom vremenu. Njegovi članovi će tokom sjednice tražiti od američkog potpredsjednika Pencea pokretanje, do sada nikada upotrijebljenog 25 amandama, koji mu omogućava da sa predsjednika za koga se smatra da je nesposoban za obavljanje funkcije. Planirano je da glasanje o tome bude održano u utorak.
Inicijativu je u u nedjelju uveče iznijela predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi. Demokrate smatraju da Trump treba da odgovara zbog nasilja svojih pristalica u Kongresu, iako mu je ostalo manje od 10 dana na vlasti.
U pismu demokratama, Pelosi je najavila da će demokrate prvo glasati o rezoluciji kojom se Pence poziva da aktivira 25. amandman, odnosno proglasi Trumpa nesposobnim da obavlja dužnost.
Ako Pence ne odgovori, demokrate će nastaviti sa procedurom opoziva Trumpa, drugi put za vrijeme njegovog mandata.
"Da bismo zaštitili ustav i demokrateiju, djelovat ćemo brzo, jer ovaj predsjednik prijeti da ugrozi i jedno i drugo", napisala je Pelosi. "Kako vrijeme prolazi, užas zbog napada koji je podstakao ovaj predsjednik sve je veći, i zahtijeva da se momentalno nešto uradi".
Pence se već usprotivio pozivanju na 25. amandman.
Demokrate su već izrazile zabrinutost da bi Trump mogao još nešto da uradi dok je na vlasti, pa je Pelosi razgovarala sa američkim vojnim komandantima da se Trumpu onemogući da naredi nuklearni napad prije isteka mandata.
Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.
“Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.
Tužioci su podnijeli desetine krivičnih prijava državnim i lokalnim sudovima protiv onih koji su učestvovali u neredima, a FBI je saopštio da je dobio više od 40 hiljada dojava - uključujući fotografije i snimke sa društvenih mreža - na kojima se vide učesnici nereda.
Trump, koji bez dokaza tvrdi da je pokraden na izborima, podstakao je svoje pristalice da marširaju do Capitola, gde je Kongres držao sjednicu o potvrdi rezultata izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.
Sjednica je prekinuta, a predstavnici u Kongresu su morali da bježe i sakrivaju se pred nasillnom ruljom koja je savladala i policiju Capitol Hilla.
Stradalo je pet osoba, među njima i jedan policajac koji je prebijen dok je pokušavao da spriječi gomilu da uđe.
Još jedan policajac, koji je učestvovao u odbrani zgrade, preminuo je nekoliko dana poslije nereda.
See all News Updates of the Day
Izrael izveo najintezivnije udare na Liban, SAD i Velika Britanija pozivaju na uzdržanost
Izraelski ratni avioni izveli su u četvrtak uveče najitenzivnije napade na južni Liban, pojačavajući sukob između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, usred poziva na uzdržanost.
Izraelski ratni avioni izveli su u četvrtak uveče najitenzivnije napade na južni Liban, pojačavajući sukob između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, usred poziva na uzdržanost.
Bijela kuća je saopštila da je diplomatsko rješenje dostižno i hitno, a Velika Britanija je pozvala na hitan prekid vatre između Izraela i Hezbolaha.
"SAD su zabrinute zbog potencijalne eksalacije", rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
U četvrtak kasno uveče, izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni za dva sata pogodili stotine lansera višecijevnih raketnih bacača u južnom Libanu.
Bombardovanje je uključivalo više od 52 udara širom južnog Libana, saopštila je libanska državna novinska agencija NNA. Tri libanska bezbjednosna izvora rekla su da je ovo bio najteži udar od početka sukoba u oktobru. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.
Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je u četvrtak da će Izrael nastaviti vojnu akciju protiv Hezbolaha.
"U novoj fazi rata postoje značajne mogućnosti, ali i značajni rizici. Hezbolah osjeća da je proganjan i vojne akcije će se nastaviti. Naš cilj je da osiguramo bezbjedan povratak zajednica u njihove domove. Kako vrijeme bude prolazilo, Hezbolah će plaćati sve veću cijenu", naveo je Galan u saopštenju.
Intenzivni baraž uslijedio je nakon napada početkom ove nedjelje, kada su dignuti u vazduh pejdžeri i voki-tokiji koje su koristili pripadnici Hezbolaha, prilikom kog je ubijeno 37, a ranjeno oko 3.000 ljudi. Liban i Hezbolah su odgovornost za taj napad pripisali Izraelu.
U televizijskom obraćanju, lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su eksplozije uređaja u utorak i sredu "prešle sve crvene linije".
"Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala", rekao je on dodajući da se napadi "mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata".
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
Zelenski se sastaje sa Bidenom naredne nedjelje
Američki predsjednik Joe Biden sastaće se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 26. septembra, a glavna tema razgovora biće sukob sa Rusijom.
U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.
„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.
Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.
U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.
„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.
Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
Houston proglašen najraznovrsnijim velikim američkim gradom u 2024.
Kada ljudi razmišljaju o američkoj državi Texas, često pomisle na kauboje sa velikim šeširima i čizmama sa šiljastim prstima. Ali Teksas je mnogo više od toga. Studija je pokazala da je njegov najveći grad, Houston, najraznovrsniji veliki grad u SAD.
Britanija se interesuje za pristup Italije dok nastoji da spriječi dolazak migranata
Grupe za ljudska prava pozvale su Britaniju da ne kopira pristup Italije u pokušaju da smanji broj migranata koji pristižu na njene obale. Britanski premijer Keir Starmer otputovao je ove sedmice u Rim kako bi saznao više o njenom uspjehu u borbi protiv migracija.
