Da bi zakon postao važeći, potrebno je da ga usvoji i entitetski Dom naroda.
Protiv zakona su glasali poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH).
Južna interkonekcija je gasovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku, a samim tim i evropskim gasovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje BiH.
Planirani gasovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara.
Trenutno, BiH sav gas dobija iz Rusije preko gasovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika na granici sa Srbijom.
Uoči sjednice, Ambasada SAD u BiH je poručila da zakonodavci imaju jasan izbor, između podrške građanima BiH i njihovom budućem napretku, ili glasanje za Rusiju i njene interese.
Ranije je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, američki ambasador u BiH Michael Murphy optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, najjače političke stranke sa hrvatskim predznakom u zemlji, da "ne želi" da ovaj zakon bude usvojen.
Šta se moglo čuti tokom rasprave?
O zakonu se raspravljalo po hitnoj proceduri, na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA).
Mirsad Zaimović, poslanik SDA, u ime predlagača je podsjetio da je zakon usvojen još 2020. godine, ali da kasnije nije prošao u Domu naroda.
On je istakao da se mora što prije krenuti u izgradnju Južne interkonekcije zbog pronalaženja alternativnih izvora gasa.
"Svjedoci smo situacije iz avgusta kada smo odlukom vlasti u Republici Srpskoj, odnosno Dodikovih kadova, imali uskraćen gas nekoliko dana, Sarajevo i ostatak BiH, i osim što smo ovisni o jednom kanalu snabdijevanja plinom, osim što je to ruski plin, mi smo ovisni i o dobroj volji predsjednika susjednog entiteta", kazao je Zaimović.
On je dodao i da se od ljeta desila još jedna situacija koja "zabrinjava", kada se ruska Gazprom banka – preko koje sa plaća gas – našla na udaru američkih sankcija.
Kroz raspravu, zakon je, uglavnom, naišao na podršku poslanika, iako su poslanici iz stranaka sa hrvatskim predznakom iskazali skepsu po određenim pitanjima.
Admir Čavalić, šef Kluba Stranke za BiH je rekao da oni od početka mandata lobiraju za ovaj zakon, te zatražio da federalni Dom naroda zakaže sjednicu što ranije.
Naglasio je da oni podržavaju da ovaj posao radi "BH gas", te su protiv osnivanja drugog preduzeća za te potrebe.
Marijan Marjanović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH je upozorio da ovo preduzeće ima značajne dugove, te da je "činjenica je da su u BH Gasu sve Bošnjaci, od rukovodećih pozicija do danas i da su Bošnjaci rukovali njime oduvijek".
Na to je odgovorio poslanik SDA, Salko Zildžić, rekavši da po pitanju javnih preduzeća treba biti sporno ako su tamo nestručni ljudi, a ne da im se "broje krvna zrnca".
"U zakonu o Južnoj interkonekciji ne postoji ništa sem tehničkih rješenja kako da se ovaj projekat sprovede na brži i efikasniji način. Ovdje nema priče o tome da li je neko Bošnjak, Srbin, Hrvat, da li prolazi kroz ne znam kakvu teritoriju", istakao je Zildžić.
Slaven Raguž iz Hrvatske republikanske stranke je ocijenio da je problem što su niži nivoi vlasti, kantoni i lokalne zajednice, isključeni iz procesa odlučivanja, i zaobilaženje Zakona o eksproprijaciji zemljišta.
HDZ-u je poručio da je sporno što "ventil drži Sarajevo" a ne oni.
"Usvajanjem ovog zakona omogućavamo, teoretski, da mi dođe pred zgradu, proglasi javni interes moju ulicu, i krene kopati plinovod. Ja imam problem s tim, bilo da je u pitanju BH gas, ili plinovod Dragan Čović & Friends d.o.o", istakao je Raguž.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokratske partije, Damir Mašić, rekao je da se radi o "tehničkom zakonu", koliko god ga neko pokušao "gurati u politiku".
"BiH bez ikakve dileme, ali hitno treba alternativni dotok plina, ne jedan, nego više njih, i što se nas tiče kao SDP-a, mi ćemo podržati svaku inicijativu koja će za početak smanjiti ovisnost o bilo kome, a pogotovo o ruskom malignom uticaju u BiH", rekao je on.
