Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izjasnili su se za davanje saglasnosti za kreditno zaduženje preduzeća Elektroprivreda BiH kod Izvozno-uvozne banke Kine radi izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Ranije su to učinili i poslanici u Predstavničkom domu.
No, projekat vrijedan više od 600 miliona eura, koji će biti finansiran kreditom Izvozno-uvozne banke Kine nije samo stvar Bosne i Hercegovine, već i Evropske unije (EU). Energetska zajednica već je pokrenula postupak protiv BiH, ali to nije spriječilo bh. političare da daju garancije.
Odluka većine parlamentaraca u Federaciji BiH da daju garancije za podizanje kredita kineske banke i podrže izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli izazvala je mnoštvo oprečnih reakcija.
Ovaj kineski kredit sporan je od same najave izgradnje Bloka 7, jer finansira izgradnju još jedne termoelektrane na ugalj, dok zemlje EU najavljuju masovno zatvaranje takvih elektrana, a vraćat će ga generacije.
Osim osporavanja što je Vlada FBiH vlada garant kredita za Elektroprivredu Bosne i Hercegovine, argument kritičara je štetnost novog bloka termoelektrane po okoliš.
Energetska zajednica tri puta je upozoravala bh. vlasti da je ta odluka štetna, no na ova upozorenja su se oglušili. Zbog toga je reagovao i Sekretarijat Energetske zajednice i 26. marta službeno pokrenuo postupak protiv BiH za rješavanje spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske ''Eksimbank'' za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.
Bez obzira na to, Savjet za državnu pomoć BiH 27. marta zaključio je da je pomenuta garancija za kredit u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH.
I komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han, prilikom nedavne posjete BiH, upozorio je bh. vlasti da ne odobravaju ovu garanciju, jer je u suprotnosti sa pravilima EU.
No, domaći političari se oglušuju o ova upozorenja.
Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i energiju Tuzla, podsjeća da je Tuzla u prošloj godini u nekoliko navrata proglašavana za najzagađeniji grad u Evropi, da se novim blokom neće riješiti problem zagađenja, te da je jedino interes političara u ovoj zemlji ispred interesa građana, zdravlja i ostavštine budućim generacijama.
''Ja u potpunosti razumijem euforiju gospode koja je donijela tu odluku zato što će oni sasvim sigurno imati velike koristi u slijedećih pet-šest godina u periodu investiranja jer će to iskoristiti i finansijski, a i politički govoreći kako su spasili radna mjesta, otvorili nova i ponavljaće priču koju mi slušamo već decenijama'', zaključuje Žiško.
Argumenti političara koji zagovaraju izgradnju Bloka 7, osim da je ovo najveća poslijeratna investicija i da će biti pokretač ekonomskog razvoja, su i da će to oporaviti rudnike uglja koji su ili na izdisaju zbog nedostatka rude ili zbog finansijskih malverzacija rukovodstava u post ratnim godinama. (Samo rudnik uglja Kreka u dugovima je većim od 150 miliona eura.)
Takođe, u akademskoj zajednici neki profesori smatraju da bi novi blok termoelektrane zagađivao vazduh manje od dosadašnjih, te da bi s aspekta opskrbe stanovništva energijom bilo opravdano graditi ga.
Profesor Suad Halilčević s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Tuzla takvog je mišljenja.
''Ja bih to posmatrao kao prelaznu fazu. Energija nam treba. Mi bismo sada mogli recimo na 100.000 krovova kuća ugraditi po 10 KW fotonaponske elektrane, to bi dalo instaliranu snagu od jednog gigavata. No za tu investiciju nam treba tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) Sve i da nađemo taj novac dok bi ugradili te objekte za to nam treba 100 godina'', kaže profesor Halilčević.
Profesor okolinske sigurnosti i autor studije ''Utjecaj na okoliš Bloka 7 Termoelektrane Tuzla'' Zvjezdan Karadžin kaže da je to sada jedino u ponudi.
''Sve ovisi od potrebe za energijom. Ukoliko se ne dođe do stadija gdje će obnovljivi izvori energije zaista u punoj mjeri moći to da zamijene neće se moći zamijeniti taj plan, jer i Francuska je prije deset godina obećala da će zatvoriti sve nuklearne elektrane pa nije, jer još nije dostigla uslove za prelazak na obnovljive energetske izvore'', ističe Karadžin.
Stručnjaci kažu da je dobro da će Blok 7 Termoelektrane Tuzla umjesto dosadašnjih dotrajalih blokova, biti efikasniji za 15 posto, što podrazumijeva i manje zagađenje.
Žiško podsjeća da je i Svjetska zdravstvena organizacija izrazila zabrinutost zbog zagađenja vazduha u BiH upotrebom elektrana na ugalj.
''Za građane BiH Blok 7 je osuda na sljedećih 40-50 godina trovanja. Sad je pitanje šta je bolje ili da nas prestanu trovati ovim sadašnjim blokovima u narednih deset godina ili da nas polako truju navodnim manjim zagađenjem narednih 50 godina. To je igranje ruskog ruleta, e sad koga će pogoditi taj jedan metak - pitanje je'', navodi Žiško.
No, još uvijek izostaju odgovori na mnoga pitanja - koja lokacija će biti izabrana za odlaganje šljake, pepela i otpada, kao i da li je Bosna i Hercegovina spremna žrtvovati dobre odnose sa EU zarad saradnje s Kinom i da li će Tuzlaci svojim zdravljem platiti cijenu ekonomskog razvoja BiH.
